Prava Srba niko ne pominje

Tokom mog boravka u Crnoj Gori vidio sam da se vodi računa o položaju Albanaca i Roma ali se ne govori o položaju Srba koji ovdje žive, rekao je "Danu" čuveni borac za građanska prava iz Sjedinjenih Američkih Država Džejms Meredit.

Čovjek koji je 1962. godine postao svjetski poznat kao prvi Afroamerikanac koji je izborio pravo da studira na Univerzitetu Misisipi do 20.oktobra boravi u Crnoj Gori, gdje će imati seriju predavanja o pravima manjina i naroda i mehanizmima njihove implementacije. Meredit smatra da Crna Gora, kao prostorno mala država, lako može riješiti probleme sa kojima se susreće, tim prije jer ne postoji nikakva prijetnja Crnogorcima kao etničkoj zajednici.
~Kako ocjenjujete trenutno stanje u Crnoj Gori?
- Svi pričaju o ekonomskoj situaciji. Ne znam koliko je to tačno, ali rečeno mi je da je prosječna zarada u Crnoj Gori 200 eura što ne može da zadovolji prosječne potrebe. To svakako treba popraviti, a da bi do toga došli, moraćete značajno da unaprijedite ekonomiju. Najbolji način za to je da se ulaže u turizam. Da bi se ta grana razvijala moraju se dostići visoki standardi. Kada sam došao, vidio sam veliku grupu japanskih turista, i znam da oni ne bi došli da nijesu sigurni da se ti standardi poštuju.
~Koliko u Crnoj Gori poštuju identitetska prava naroda?
- Istina je da samo moć vlasti, odnosno volja donosioca odluka može da osigura kvalitetnu implementaciju prava naroda i manjinskih naroda. Ta odgovornost se ne može prebacivati na njihove predstavnike, jer to je obaveza vladajućih struktura. Biće to i problem u Crnoj Gori.To su uglavnom ljudi koji su glasali protiv odvajanja od Srbije na referendumu. Tokom mog boravka, primijetio sam da je priznato pitanje Albanaca ili Roma, ali mora se uzeti u obzir i položaj Srba.Njih, gotovo da niko ne pominje.
~Kakva je uloga manjinskih prava u procesu evropskih integracija?
- Maksimalno poštovanje manjinskih prava zahtjev je i Evropske unije. Zemlje poput Njemačke ili Japana su postigle izuzetnu ravnotežu i mogu vam služiti kao primjer. Prilika za vas je i to što zapadna civilizacija propagira demokratske vrijednosti. Međutim, zalaganje za te vrijednosti ponekad je samo pokriće za nečinjenje. Donošenje zakona nije garancija da će oni biti poštovani. Čujem da u Crnoj Gori ima 166 zakona koje treba usaglasiti sa opštim standardima poštovanja ljudskih prava. Važno je razumjeti da moćni ljudi mogu da stvore sliku da se nešto radi ili mogu da nešto zaista i urade.
~Koliko međunarodni faktori mogu da pomognu da se stanje popravi?
- Mislim da međunarodni faktor ne može mnogo da pomogne kada je poštovanje ljudskih prava u pitanju. Konkretno, Crna Gora može sama da riješi probleme koje ima jer ona je prostorno mala i u njoj ne postoji nikakva prijetnja Crnogorcima kao etničkoj zajednici. Ostvarenje garantovanih prava ne smije biti sofisticirana politička mašina. Teško je za dominatnu grupu da shvati da druge zajednice nemaju onoliko prava kao i oni. Takođe, mediji su jako važni. U Americi, dio vladajuće strukture mogao je, zahvaljujući njima, da bude upoznatiji sa dešavanjima.

Lideri često neiskreni

~Koje su ključne stvari u razvoju multietničkog društva u Americi?
- Tri stvari u Americi doprinijele su da se uspostavi ravnoteža i stvori multietničko društvo. Prva je naredba o rasnoj desegregaciji u vojsci, čime je dozvoljeno crncima da budu dio vojnih struktura. Druga značajna stvar je odluka o slanju vojnih trupa u američku saveznu državu Misisipi koje su spriječile bijelce u toj zemlji da nastave sa kršenjem naših prava kao slobodnih građana. Treća stvar su zakoni iz 1969. godine koji su garantovali poštovanje ljudska prava. Američki lideri su se na taj način igrali odnosa sa javnošću, jer te odluke nijesu odmah zaživjele.

Čestitao i Hruščov

Džejms Meredit ističe da mu je nakon što je izborio pravo da studira na Univerzitetu Misisipi čestitku uputio lično lider Sovjetskog Saveza Nikita Hruščov. On je rođen 1933.godine, i jedan je od organizatora "Marša protiv straha" od Memfisa do grada Džekson, u državi Misisipi. Tokom njegovog održavanja, ranjen je snajperskim hicem. Bio je saradnik legendarnog Martina Lutera Kinga, a kada je završio studiranje istorije u Misisipiju, nastavio je školovanje u Nigeriji i na Kolumbija Univerzitetu u SAD.