Zbogom tvorcu Zagora i Mister Noa

S vremena na vrijeme pogledam italijansku „štampu“ na internetu. Volim pogledati oficijelne stranice RAI-a, Korijere dela sera, La republike itd., najviše iz razloga što mi je italijanska politička scena uvijek bila simpatična, a i zbog toga što već duže vrijeme želim koliko-toliko ovladati ovim „melodičnim“ jezikom. I tako, danas na sajtu „Korijere dela sere“ pročitam vijest da je u bolnici San Đerardo u Monci jutros preminuo Serđo Boneli. Ovo ime vjerovatno ništa ne znači velikoj većini naših čitalaca, ali ako kažem da je riječ o strip autoru koji je izmislio i pisao junake poput Zagora i Mister Noa, pisao Teksa Vilera i izdavao Dilana Doga i Martina Misterea, stvar će postati jasnija.

Teks probio led

Njegov otac Đan Luiđi Boneli, jedan je od pionira strip izdavaštva u Italiji i osnivač izdavačke kuće koja se danas zove „ Serđo Boneli Editore“. Stariji Boneli pokrenuo je 1948. zajedno sa Aurelijom Galepinijem kultni strip serijal „Teks Viler“. Veliki uspjeh pomenutog serijala bio je podstrek za „Bonelija“, ali i ostale strip izdavače u Italiji da krenu sa kreiranjem i objavljivanjem drugih strip junaka, crpeći inspiraciju uglavnom u vestern filmovima i literaturi. Nisu naravno, svi stripovi tada bili vestern, ali izdavači su, uglavnom, igrali na kartu njegove velike popularnosti, pa su se rijetko upuštali u eksperimentisanje unutar drugih žanrova. Bar je takav bio slučaj u Italiji.

„Gvido Nolita“

Serđo Boneli je 1961. stvorio lik Zagora (svojevrsna mješavina Tarzana i vesterna) koji je na prostorima bivše Jugoslavije postao daleko najpopularniji i najčitaniji strip junak. Boneli, koji je kroz cijelu svoju karijeru pisao strip scenarije pod pseudonimom Gvido Nolita stvorio je 1975. strip „Mister No“ (o pilotu veteranu Drugog svj.rata) koji je bio prvi junak iz ove izdavačke kuće a da nije bio u vestern fazonu.

Kako ga je publika prihvatila iznad svih očekivanja, nastavilo se sa uvođenjem u igru i ostalih „nevestern“ junaka, pa su se sve do današnjih dana pojavili Martin Mistere, Dilan Dog, Nik Rajder, Nejtan Never, Napoleon, Bred Beron, Julija, Dampir... Tokom 90-ih strip izdavaštvo upalo je u određenu krizu. Mnogi strip serijali pod naletom novih tehnologija znatno smanjuju tiraže, a strip publika sve više se okreće video-igrama, internetu i ostalim multimedijalnim sadržajima.

U Italiji – dio opšte kulture

Ipak, strip izdavaštvo i čitalačka publika opstali su, prije svega u Italiji i ostalim državama gdje je strip tradicija duboko ukorijenjena u društvu i pop-kulturi. O kakvoj se strip-čitalačkoj kulturi radi, uvjerićete se kada u svakom italijanskom gradu i gradiću na kioscima ugledate minimum po 20-30 različitih strip junaka.

Koliki je odjek izazvala Bonelijeva smrt, dovoljno govori podatak da se povodom toga oglasio i gradonačelnik Milana (Đulijano Pisapja), grada u kojem se nalazi izdavačka kuća „Serđo Boneli Editore“: „Svojim stripovima oduševljavao je generacije mladih i odraslih. Ostavio nam je naslijeđe svoje umjetnosti, svoje likove kao što su Teks Viler i Dilan Dog, s kojima je ušao u istoriju stripa, ali i uspomenu na njihove avanture o kojima smo sanjali i kojih ćemo se uvijek sjećati.“

Dio i našeg odrastanja

Za ljubitelje i kolekcionare stripa na našim prostorima, smrt Serđa Bonelija predstavljaće veliki gubitak, jer su upravo stripovi iz njegove izdavačke kuće najpopularniji na našim prostorima. Trenutno su to, prije svega Zagor i Dilan Dog, a onda i ostali strip junaci koje sam već nabrojao u tekstu. A i oni koji danas i nisu neki fanovi devete umjetnosti, ne mogu negirati da su nekada u vremenu kada nije bilo kablovske televizije, hiperprodukcije tv programa i interneta, svoj svijet mašte stvarali čitajući Zagorove priče ne znajući da ih je napisao upravo Gvido Nolita (Serđo Boneli).