BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Stenogram II: Zaduženja i raspodjela opreme za zdravstvo

11.09.2011. god.
Dr Nenad Stevandić, kako je i obećao čitaocima, šalje još jedan stenogram sa zasijedanja NSRS.

Stenogram prenosimo u cjelosti i bez ikakvih lektorskih intervencija.

NENAD STEVANDIĆ

Hvala g-dine predsjedniče, poštovani ministre, poštovani članovi Vlade RS, kolege poslanici,

Ja bih prvo da izrazim jedno veliko zadovoljstvo i zahvalnost zbog odluke Narodne skupštine Republike Srpske da se usvoji zaključak kojim se Vlada RS obavezuje da u tekstu obrazloženja prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja Republike Srpske detaljno obrazloži utrošak kreditnih sredstava prema premjeru i predračunu, usvojenih inevsticionih projekata, stepena dovršenosti kao i strukturu po izvorima sredstava već realizovanih investicionih ulaganja.

U prijedlogu ove dnevne tačke koja je bila djelimično obrazložena, nedostajao je jedan deo pa je Odbor za zdravstvo napravio kompromis sa Ministarstvom zdravlja da se dostavi i dodatno obrazloženje odluke i ono što može da bude veoma indikativno i veoma korisno, a to je da mi prvi put imamo odluku o kreditnom zaduženju gdje postoji jedna vrsta troškovnika čak naziv uređaja koji treba da se kupe, mi to do sada uglavnom nismo imali priliku da je to tako ja ću vam citirati nekoliko tačaka iz ranijih zaduženja gdje je uglavnom pisalo da će se nabaviti nova savremena oprema tri tačke, tako da ovo predstavlja jedan veoma kvalitetan pomak što ne znači da ni o tome ne treba raspravljati i reći svoje mišljenje i sugestije.

E, sad da pređemo na suštinu onoga, Nevesinje dakle i grad oko 9.000 stanovnika, to je grad gdje već postoji izgrađen bolnički kapacitet nedovršen i gdje je već kupljeno dosta toga od opreme, između ostalog kupljeni su i ''kolordopleri'' takođe imaju još jedan ultra zvuk koji je mobilnog karaktera, postoji i jedan od najsavremenijih mamografa u regionu čiju je kupovinu omogućio pokojni donator g-din L____, ovaj proizvođača je ''dženalelektrika'' ali koji je dvije godine već u magacinu i nije napravio ni jednu, ovo mu je druga godina, ni jednu mamografiju.

Ja želim da iznesem nekakve prijedloge, sugestije ili primjedbe ko kako misli, da ih protumači, a to je da u ovoj odluci o kreditnom zaduženju gdje je taksativno navedeno da će pomoć u opremi dobiti CT -16 _____Kasindo i Prijedor, rengen Nevesinje i Doboj, C-luk Trebinje, mobilni rengen Nevesinje, a već navedoh da jedan imaju, i dva ultrazvučna aparata za bolnicu u Nevesinju to je kardiološki po cijeni od oko 91.000 evra i ultrazvučni aparat ginekološki dakle 93.000 eura, radi se naravno o po ovoj cijeni ''kolordopler'' aparatima.

E, ja sad želim da vam dam jednu komparativnu analizu koja govori o posjedovanju ovih aparata i njihovoj iskoristivosti. Sadašnji ''kolordopler'' aparat u Nevesinju, njegova upotrebljivost je od prilike između 3-4 puta mjesečeno kada to uradi gostujući ginekolog, znači kupujemo još dva ''kolordoplera'' po ogromnoj cijeni. Sad ću da vam kažem da Teslić sa 50.000 stanovnika dakle puta više nema ''kolordopler'', Čelinac sa 19.000 stanovnika nema ''kolordopler'', Kneževo sa 15.000 stanovnika nema ''kolordopler'', Kotor Varoš sa 25.000 stanovnika nema ''kolordopler'', Ribnik sa oko 10.000 dakle ____Nevesinju nema ''kolordopler'', Mrkonjić Grad preko 20.000 stanovnika nema ''kolordopler'', Šipovo preko 12.000 stanovnika nema ''kolordopler'', a vrlo je zanimljivo da jedno Ljubinje sa 2.000 stanovnika ima ''kolordopler''.

Ja mislim da se Hercegovini neće puno pomoći ako se kupuju aparati koji će biti u magacinu čije iskoristivost nije evidentna i nije u skladu sa njihovom cijenom ni nabavkom ni opremanjem.

Ja znam da je ovim projektom ministarstvo na neki način bilo hajde opterećeno ili da kažemo ograničeno pa da ne bi propala sredstva i zaduženja da se moralo to kupiti, međutim aparati se kupuju uglavnom tako što se kaže njihova iskoristivost je toliko i toliko puta mjesečno da bi se opravdavala njihova kupovina. Ja sam dao samo jednu malu analizu ultrazvučnih aparata i naveo sam opštine koje imaju zajedno 170.000 stanovnika, a nemaju ni jednog ''kolordoplera''. Ovim projektom bi Nevesinje suštinski imalo tri ''kolordoplera'' na 9.000 stanovnika, a ''kolordopler'' već imaju i Ljubinje i Trebinje i tako dalje, ja mislim da je to predmet budućeg rada ministarstva i da bi morao da se izvrši popis opreme sa analizom njihove iskoristivosti, cijene upotrebljivosti i da vidimo koilko je to opravdano i isplativo.

Ja razumijem da su kreditna zaduženja neophodna, razumijem da nam stepen zdravstvene zaštite negdje raste – negdje ne raste, ali hoću još jednom da ponovim priču o ljudskom resursu u zdravstvu, najbolji ultrazvučni aparat je onaj koga koristi najbolji dijagnostičar, i ljudski faktor je presudan jer i sa lošijim ultrazvučnim apratom dobar dijagnostičar će dati pozitivnu i tačniju dijagnozu nego lošiji sa dobrim aparatom, pogotovo je najlošija ako imate dobar aparat na kome niko ne radi. Ja sam naveo već za 2-3 aparata u Nevesinju koji ne rade.

Podsjetiću vas još na to da je bilo i drugih investicija čija je opravdanost, ne mogu da kažem upitna, ali trebalo bi da se analizira. Recimo kupljeno je 100-tinu automobila kreditnim zaduženjem po cijeni od 131.000 maraka, radi se o automobilima koji od dodatne opreme dakle medicinske imaju rotaciju, ovaj nosila, i bocu sa kisikom. Meni je žao, ali nadam se da se neće niko naljutiti u Hercegovini postoji jedna privatna ustanova koja pored kupljenih ovih 100 gdje recimo u Nevesinju ima 6 ovih automobila, je i kupila vozilo staro godinu dana, hajde da kažemo da je polovno, koje gdje je plaćeno ispod 50.000 maraka, a ima: respirator, vještačka pluća, EKG monitoring, jedan da kažemo kompletan sistem koji apspiratori koji posjeduje jedna manja intenzivna njega. Danas se ta kola u Hercegovini stalno iznajmljuju kad pacijenti putuju u veće centre, pre tri dana su iznajmljena u Trebinju za transport jednog djeteta, a mi smo kupili 100 automobila, a da nema ni jednog takvog.

Ja ću podržati kreditno zaduženje da se sutra kupi i sanitetski helikopter kao što je uradila Poljska i Češka digla zdravstvenu zaštitu na maksimalan nivo, ali uradi se studija izvodljivosti, analiza, vidi se šta se štedi i koliko se ljudskih života spasi.

Ja mislim da se najmanje ljudskih života spasi stavljanjima svježih, novih dijagnostičkih aparata visokog kvaliteta u magacine na kojima niko ne radi i ja mislim da sve buduće što bude radilo Ministarstvo zdravlja mora da bude pokriveno sa tim.

Reći ću i nekoliko stvari za koje smatram da sam dužan kao ljekar da ih kažem, a to je da u ustanovi gdje ja radim je u ovoj godini bilo 63.000 liječnih pacijenata , a 37.000 operisanih, ultrazvučnih pregleda je bilo preko 10.000, uporedite to sa tri ultrazvučna pregleda sa jednim aparatom u Nevesinju i kupiti još dva ultrazvučna aprata za tu bolnicu, ja mislim da treba dobro izanalizirati ne kažem da ti aparati ne trebaju, ja sam naveo 12 opština koje nemaju, a imaju mnogo više stanovnika, ali on je nakorisniji kada je upotrebljiv i nikad ne smije biti svrha kupovine opreme da se kupe aparati, svrha mora biti da se on upotrebi za ono zašto služi, a to je za prevenciju bolesti i liječenju pacijenata.

Hoću još da kažem da sam napravio nekakav spisak zaduženja kreditnih u zadnje 3 ili 4 godine i da je to da navedem 100 miliona evra to je ovo prošlo zaduženje, 35, pa još jednom 35, pa 30, pa 10, ova sad 2,400 i 120 koje je navedeno u ovom materijalu, pa vi možete da dođete veoma brzo do cifre od 317 milina evra, a mi nemamo još završene vitalne kapacitete ni bolnicu u Bijeljini ni Klinički centar u Banjaluku kome fali čitava poliklinika, koja je uslov da bi funkcionisale klinike, mi sad opremamo sa novom opremom ako Bog da pa prođe ova kako se zove i u Parlamentu BiH ova ratifikacija one odluke koje smo mi donijeli, znači mislim da stvari moraju da se slažu od temelja, da imaju svoju ekonomsku opravdanost i ja savjetujem sa ovoga mjesta da se u RS napravi popis dijagnostičke opreme sa analizom njihove iskoristivosti i upotrebljivosti.

U Kliničkom centru Banjaluka prošle godine su kažnjavani ginelozi, ako aparat nije imao dovoljno, dovoljan broj ultrazvučnih pregleda i on je ogroman i enorman u Banjaluci, ali isto tako postoje mjesta gdje se on uopšte ne upotrebljava, a kupuje se još jedan.

Kažem imam razumjevanja da se kupi oprema, imam razumjevanje i znam da su potrebni da kažemo aparati Doboju, Nevesinju, Kasindolu, Prijedoru, ali mislim da bi se boljom analizom moglo doći do korektnije nabavke, bolje raspoređenosti aparata po broju stanovnika i broju pacijenata i mislim da je jedino što je dobro u ovom kreditnom zaduženju je to što je spomenuta mogućnost građenja posebnog odjela za djecu oboljelu od asme ili hajde da kažemo nekakvu vrstu arelgološko-pulmološkog odjela i mislim da bi to bilo rješenje za male opštine koje nemaju ni resurs niti mogu da budu uklopljene sa svojim brojem stanovnika u opšte bolnice, tako su to riješili Česi i Poljaci, gradnjom specijalnih ustanova.

Razumijem ja da i u Nevesinju je teška ekonomska i socijalna situacija, tu je najveći broj zaposlenih po onome što sam analizirao upravo u bolnicu, ja razumijem da tamo najviše ljudi i prima platu zato što radi u bolnici, ali taj sistem mora da se promjeni na korist, a ne na veću štetu jer kad se sve sruši imaćete ogroman broj nezaposlenih i mislim da takve bolnice moraju da dobiju specijalni status, da se tu liječe pacijenti da kažemo određene vrste bolesti jer tako će ispuniti i evropske norme, jer niko neće____bolnice, opšte bolnice na 9.000 stanovnika ona mora biti specijalna da bi opstala, ako je specijalna onda se ne smiju kupovati tri uređaja koji su iste svrhe, a ni jedan se ne koristi, nego moraju biti prilagođeni toj specijalnoj namjeni, to je šansa da one u budućnosti sarađuju, da opstanu i da vežemo kadar da ne odlazi zato, a to mora biti rezultat ozbiljne analize, a ta ozbiljna analiza mora početi popisom sve dijagnostičke opreme od laboratorija, ultrazvučnih aparata sa analizom njihove upotrebljivosti, ja sam to sačuvao za buduće ovo poslaničko pitanje i ovo što govorim treba da bude faktor ozbiljnost i daljeg razvoja zdravstva u RS, a ne prijedlog za raspravu između pozicije i opozicije ili nešto što bi trebalo da izazove nekakvu veliku polemiku.

Ja se nadam da ste vi ovo dobro razumjeli, ovdje se radi o enormnim sredstvima, čak ova dva miliona i trista nisu ni blizu ovih ranije nabrojanih, ali ako počnemo da se odgovorno odnosimo i prema novcu i prema opremi koja se kupuje, onda ćemo i ubudućnosti imati uspješniji sistem, imaćemo mnogo manje loših revizorskih izvještaja, a mnogo zadovoljnije pacijente, ljekare i sve ostalo i još jednom ću ponoviti od ovih 317 miliona koje sam nabrojao, ljudski resurs mora da dobije svoje mjesto, jer sam rekao to prošli put razgovarajući i raspravljajući sa ministrom da mi imamo najmanje ljekara u jugoistočnoj Evropi ili Zapadnom Balkanu i da nam ljekari odlaze, a da mi i dalje kupujemo skupu opremu, evo za koju ovom malom analizom sam utvrdio da se što se tiče ultrazvučnih aparata nije dobro raspoređeno.

Hvala lijepo.

PREDSJEDNIK RADOJIČIĆ

Hvala. Ministar Škrbić, replika.

RANKO ŠKRBIĆ

Hvala g-dine predsjedniče, gospodo, dame i gospodo narodni poslanici,

Ne mogu da ne kažem par riječi vezano za ovu tačku dnevnog reda i stvari koje su navedene od strane kolege Stevandića, koje se dijelom odnose na bolnicu Nevesinje, dijelom se odnose na politiku zdravstva i unapređenju zdravstvene zaštite na cijeloj teritoriji RS.

Kreditno zaduženje koje je pred nama predstavlja kreditno zaduženje koje smo radili i treba da realizujemo kroz tzv. Austrijski kredit iz jednog prostog razloga što kroz kreditno zaduženje Koreja 1. i 2. nismo uspjeli da zaokružimo sve ono što smo planirali da uradimo kad je u pitanju standardizacija i opreme i uslova u bolničkom sektoru Republike Srpske. Neke bolnice su ostale mimo toga i iz tog razloga smo išli na ovo kreditno zaduženje sa dva cilja, jedno da opremu neophodnu za bolnicu Nevesinje dopremimo i da obezbjedimo, jer smo bili u obavezi kad smo razgovarali sa donatorom, pokojnim Mihajlom Labovom, da će on finansirati bolnicu, a da ćemo mi finansirati dio opreme. U ovom dodatnom obrazloženju imate i kompletan popis opreme i sadržaja koje će Ministarstvo obezbjediti na različite načine između ostalog i kroz austrijski kredit.

U isto vrijeme smo htjeli da iskoristimo priliku da nabavimo dio opreme koji nedostaje da bi uniformisali uslove da Prijedor ima iste uslove kao Doboj, da imaju iste uslove kao Bijeljina, kad je u pitanju ne znam CT oprema, da svi imamo jedinstve 16 CT iz tog razloga je ovaj dodatak opreme koji je išao kroz nevesinjski da kažem austrijski program za Nevesinje.

Program se zove opremanje bolnice Nevesinje i on se kao takav nije mogao mjenjati, to je bilo pitanje i ujedno sada i odgovor za one poslanike koji su pitali zašto to nije sada i drugačiji nazvano i slično, upravo iz razloga praktičnosti ništa drugo, administrativnih hajde da kažem stavki.

Iz ovog programa veoma je jasno da ćemo kompletno opremiti bolnicu Nevesinje i da će oprema služiti njihovoj namjeni.

Hajde sad ću vam dati drugo pitanje da li Nevesinju treba bolnica od 3600 kvadratnih metara?

2001. godine kada je pokojni Labolo osnovao fondaciju i krenuo da radi ovu bolnicu imao je najbolju namjeru da svom narodu u svom gradu odakle je on došao iz Hercegovine ponudi nešto i rekli su bolnicu, koliku bolnicu treba da pravimo, veliku bolnicu treba da pravimo, jer je megalomanski naš odnos prema tome. Ja odgovorno tvrdim kao ministar zdravlja da Nevesinju ne treba ovolika bolnica, upravo iz tog razloga smo mi išli na dodatni program i to što ste našli i što kažete da podržavate to je upravo razglog što smo mi rekli dajte da vidimo šta još mimo toga trba da uradimo da bi za 19.000 stanovnika i možda još malo nešto oko Berkovića što ima, možda nešto malo oko Ljubinja što ima da zadovoljimo potrebe za cijelu Hercegovinu koja nema 80.000 stanovnika, dovoljna je jedna bolnica, sasvim dovoljna jedna bolnica, sad se desilo da imamo dvije bolnice, imamo dvije varijante koje u svjetskoj praksi postoje ili da srušite bolnicu, dinamit i srušite bolnicu ili da napravite preraspodjelu ili namjenu te bolnice za nešto što može služiti. Mi mislimo da nije dobro da rušimo bolnicu, napravljena je treba je iskoristiti za nešto što treba da koristi, četiri odjeljenja su u toj bolnici predviđena ništa više, to je mala bolnica (vrijeme) znači možemo razgovarati o svim tim stvarima, ali molim vas ovdje ne treba koristiti ili oko ovog projekta i sada pričati priču o kojoj smo neki dan ili nekoliko minuta ili sati razgovarali, tako da.....

PREDSJEDNIK RADOJIČIĆ

Hvala. Moram vas prekinuti. G-din Vuković Radovan replika

RADOVAN VUKOVIĆ

Poštovani predsjedniče,

Nije replika, krivi navod uvaženom poslaniku Stevandiću, zaista ovaj cijenim ne mislim da suštinski nešto mjenja stvar, ali zbog javnosti Nevesinje nije 9.000 stanovnika, Nevesinje ima preko 15.000 stanovnika, tako Ljubinje nije 2.000 nego preko 4.000 i iz tih razloga da jednostavno ako se prati ovo da se na neki način neko ne pomisli od građana da se smanjuje tako drastično broj stanovnika Hercegovine, jer u Nevesinju ima skoro 12.000 samo glasača, a stanovnika preko 15, iz tog razloga , a sve ovo drugo, ne mislim da je važno 15 ili 9 sasvim je svejedno u odnosu na ovu priču koju ste vi pričali.

Evo samo toliko.

PREDSJEDNIK RADOJIČIĆ

Replika, krivi navod g-din Stevandić
NENAD STEVANDIĆ

Iskoristio bih priliku da se izvinem, ja sam htio da kažem o broju osiguranika, oni koji su osigurani, koji plaćaju zdravstveno osiguranje, znači to je moj lapusus a nije bi bila namjera da smanjim broj stanovnika u Nevesinju.





Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

RT prikazuje drugu stranu SAD, skrivenu od strane Vašingtona i Holivuda, izjavio je poznati reditelj


Patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril čestitao je 70. rođendan čuvenom srbskom reditelju Emiru Kusturici i odlikovao ga Ordenom Svetog Serafima Sarovskog 1. stepena.

Stanje do 20:00, 24.11.2024.


Stotine Rusa svakodnevno potpisuju vojne ugovore, čime je novi poziv za mobilizaciju nepotreban, izjavio je portparol Dmitrij Peskov.

U srbskom Drvengradu – “selu Emira Kusturice” – otvoren je 22. novembra uveče međunarodni festival dokumentarnog filma “RT.Dok: Vreme naših heroja”.


Ruski vojnici izveli su udar na parking za avione na aerodromu u rejonu Aviatorskog, uništivši jedan od stacioniranih letelica. Na Kupjansko-Svatovskom pravcu ruske snage su podigle za


Ostale novosti iz rubrike »