RS ima pravo na izdvajanje iz BiH, dok Kosovo nema nikakvo pravno na nezavisnost

Nakon prve runde novih pregovora između Beograda i Prištine, o mogućim solucijama za srbijansku pokrajinu Kosovo i Metohiju i događajima koji bi mogli proslijediti nakon jednostranog proglašenja nezavisnosti, razgovarali smo s Džemsom Džordžom Džatrasom, direktorom Američkog savjeta za Kosovo.

FOKUS: Šta mislite o posljednjim pregovorima između Beograda i Prištine?
DŽATRAS: Svakome je jasno da je nemoguće da pregovori Trojke dovedu do kompromisa. Razlog za to vjerovatno jeste činjenica da je Vašington u potpunosti na strani kosovskih Albanaca, te da su im obećali da će dobiti ono što žele ako ne dođe do sporazuma. Zbog toga Albanci nemaju potrebu da pregovaraju.

Međutim, ni jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova i njegovog priznavanja od strane SAD, takođe, ne može da bude sigurno, s obzirom na to da u Evropi raste otpor prema nametnutom rješenju, uprkos snažnom pritisku Vašingtona. Ako SAD uvidi da je usamljena u svojoj težnji ka nezavisnosti Kosova, vjerovatno će odustati od toga, a Čeku, Tači i ostali neće se usuditi da proglase nezavisnost, ako ne budu sigurni u podršku SAD.

Neophodno je da Srbija i Rusija pojačaju napore u ubjeđivanju Evropljana, naročito Nijemaca, Britanaca i Italijana, da odustanu od podržavanja SAD. Pri tome, Francuzi su beznadežan slučaj, s obzirom na da Sarkozi želi da bude Bušu ono što je Bler bio Klintonu. Istovremeno, mi iz Savjeta SAD za Kosovo pojačavamo pritisak među politički aktivnim Amerikancima da podrijemo politiku Bušove administracije.

FOKUS: Određeni politički analitičari smatraju da je podjela Kosova jedno od rješenja?
DŽATRAS: Podjela apsolutno ne dolazi u obzir. Nijedan hektar suverene teritorije Srbije neće joj biti oduzet. Prijedlog podjele samo je pokušaj da se Srbija navede da povuče svoje argumente protiv izdvajanja Kosova i Metohije iz Srbije. Bilo kakva podjela Kosova predstavlja podjelu Srbije. Ako je moguće odvojiti bilo koji dio Kosova, onda nema razloga da se ono u potpunosti ne separatiše.

FOKUS: Da li podrška SAD nezavisnosti Kosova predstavlja prvi korak prema novom ratu protiv Rusije i pravoslavnog naroda u cijelom svijetu?
DŽATRAS: To zapravo nije prvi, već najnoviji potez SAD u podržavanju Hrvatske i bosanskih Muslimana protiv Srba, Čečena protiv Rusije, takozvane terorističke Albanske nacionalne armije protiv Skoplja, pa čak i turske invazije na Kipar 1974. godine i njene konstantne nelegalne okupacije oko 40 odsto ove države.

Kao što sam i ranije tvrdio, u politici Zapada, naročito SAD, postoji elemenat koji sam nazvao pravoslavofobija, koja uključuje strah od Rusa, strah od Grka, i posebno strah od Srba. U ekstremnom vidu, ovo bi čak moglo da se smatra određenim oblikom rasizma, nastalim zbog neznanja i predrasuda, često nesvjesnih, prema kulturama koje su zasnovane na pravoslavlju i vizantijskom nasljeđu.

Drugi faktor koji postoji jeste konkretni strah od islama, koji je od napada na SAD 11. septembra 2001. postao gotovo opsesija, te na osnovu čega se stvorila ideja da Amerika mora imati muslimane na svojoj strani da bi uspjela da dobije rat protiv terorizma. A to znači da neko mora biti žrtvovan da bi se muslimani odobrovoljili.

FOKUS: Šta će se desiti ako EU ili SAD prihvate nezavisnost Kosova bez obzira na mišljenje Srbije?
DŽATRAS: U skorijoj budućnosti očekuje nas opasno vrijeme. Vašington za sada i dalje nameće stav da se Kosovo nelegalno odvoji od Srbije, i to jednostranom akcijom, ako bude potrebno. Ipak, takva akcija izazvala bi žestok sukob s Moskvom, što određeni američki političari zapravo priželjkuju, te bi se Evropa našla u nemirima.

Međutim, za sada se još uvijek ne zna da li je Vašington u stanju da pridobije međunarodnu podršku za svoje stavove. Pri tome, treba imati na umu da ovo nije 1999. godina, odnosno uticaj SAD u svijetu mnogo je manji, a uz to, SAD ima i druge brige, kao što je rat u Iraku i Avganistanu, te potencijalni rat s Iranom. Zbog toga Vašington može da prijeti, ali ne može da dozvoli sebi da "troši snage" na Balkan. Takođe, Buš je postao prilično nepopularan u SAD.

FOKUS: Da li je Srbija nedovoljno stroga kada je problem Kosova u pitanju?
DŽATRAS: Stav Beograda jeste konkretan, ali stil nije prikladan u odnosu na ozbiljnost uvreda koje Vašington pokušava da nanese Srbiji, a koje predstavljaju proračunat napad Vašingtona na Srbiju i njen narod. Mislim da Srbija mora snažnije pokazati da se protivi odlukama Vašingtona.

Kao što sam i ranije rekao, potrebno je da političke partije Srbije u novembru izvedu na ulice Beograda pola miliona stanovnika u znak protesta protiv politike SAD, te da razmotre održavanje vojne vježbe u južnom dijelu države, praćenu mobilizacijom rezervista. Oni koji imaju neprijateljske namjere prema Srbiji trebalo bi da dobiju razlog da se plaše devet miliona Srba više nego što se plaše nekoliko stotina hiljada Albanaca.

FOKUS: Šta bi Amerikanci uradili kada bi neka od njenih država zatražila nezavisnost?
DŽATRAS: Kada je SAD u pitanju, postoje određeni secesionistički pokreti u nekoliko država, kao što su Vermont, Teksas, Aljaska, Havaji, ali zbog malobrojnosti pripadnika, zasad se ne shvataju ozbiljno. Ipak, mnogi Amerikanci koji su upoznati s problemom Kosova upozoravaju da bi se i SAD jednog dana mogli suočiti s istim problemom, s obzirom na to da se na jugozapadu povećava dominacija ilegalnih imigranata iz Meksika i drugih južnoameričkih država. Ipak, naši političari koji su trenutno na vlasti zanemaruju činjenicu da bi sudbina koju nameću Srbiji mogla uskoro i njih da dočeka.


RS ima pravo na otcjepljenje

Narod u RS ima moralno pravo na otcjepljenje. Zapravo, RS ima čak veće pravo na odvajanje. Dok Kosovo nema nikakvo pravno ili moralno pravo na nezavisnost, samoopredjeljenje RS sprečava Dejtonski sporazum, koji u stvari nema snagu ugovora.

Ali, upravo te zemlje, naročito SAD, koje upozoravaju na "Dejton" kao kočnicu zbog koje RS ne smije napustiti BiH, krše ovaj sporazum time što zahtijevaju sve veću centralizaciju BiH i eventualno ukidanje RS.

Vašington i njegovi saveznici tvrde da Kosovo neće postati presedan, jer je jedinstven slučaj. Zašto? Jer oni tako kažu, eto zašto. Naš cilj trebalo bi da bude da sačuvamo prava RS u BiH, kao i Kosovo u Srbiji.


Odobrovoljavanje džihad ratnika

Proislamsku orijentaciju vašingtonskih političara najbolje je izrazio, na primjer, kongresmen Tom Lantos, predsjednik Komiteta za međunarodne odnose, koji je 17. aprila 2007. tokom rasprave o Kosovu rekao da želi da svi borci džihada širom svijeta vide da SAD u potpunosti podržava stvaranje muslimanske države u srcu Evrope. Ovim je istovremeno pokazao svoje nepoznavanje ideologije džihada.