Politička zloupotreba statističkih indikatora (1)

Piše: Siniša Božić

Političarima statistika koristi onda kada treba da istaknu značaj svog doprinosa, potvrde ispravnost ove ili one odluke, te da kompariraju sve 'naše' uspjehe i 'njihove' neuspjehe. Redovno nas režimski mediji bombarduju sa perfidnim, lažno pozitivnim i iskrivljenim indikatorima, kako bi pokazali kako se nalazimo na pravom kursu.

A kakve posljedice lažiranje ili pogrešna interpretacija statističkih podataka može da ima, najbolje vidimo na primjeru Grčke, koja je u tome uspijevala nepune tri decenije. Vidjeli smo kako je to i završilo.

Kad je BiH u pitanju, političari zaista imaju fantastične mogućnosti. Mogu, naime, da ističu da je ovaj entitet bolji od onog. Mogu tvrditi da je entitet uspješniji od BiH u ovom i onom pokazatelju, ili obrnuto. Ili, da je distrikt uspješniji od ovog ili onog entiteta u nečemu.

Unutrašnje uređenje BiH svakako nije predmet ovog članka, ali ono daje povoda za razne kombinacije i zloupotrebe statistike. Da bih izbjegao poređenja koja ničemu ne služe, osim promociji političara (X entitet bolji od Y entiteta), u primjerima sam navodio agregirane podatke koji se odnose na BiH u cjelini (sama činjenica da je monetarna politika na državnom, a ne entitetskom nivou je dovoljan razlog za takvo logiciranje).

Izvori podataka su zvanični bilteni Agencije za statistiku BiH, Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Centralne banke BiH, Agencije za unapređenje inostranih investicija u BiH, itd. Treba napomenuti da se veliki broj indikatora odnosi ili korelira sa brojem građana, što je u BiH nepoznanica, budući da je zadnji popis izvršen 1991. godine, tako da u statističkim izvještajima redovno nalazimo procjene (upitne tačnosti).

Nezaposlenost

Zvanična stopa nezaposlenosti se kretala od 23,4% u 2008. godini, preko 24,1% u 2009. godini, do 27,2% u 2010. godini. Prema zvaničnim podacima, stopa nezaposlenosti starosne grupe od 25-49 godina je u godinama 2008, 2009 i 2010. iznosila, respektivno, 22,1%, 22,5% i 25,6%. Čak i prema zvaničnim podacima, evidentno je povećanje stope nezaposlenosti i potvrđen negativni trend, tj. povećanje stope nezaposlenosti za 3,8% u posmatranom trogodišnjem periodu.

Međutim, ako se ima u vidu da se do stope nezaposlenosti dolazi stavljanjem u odnos broja nezaposlenih i radne snage, smisleno je analizirati nazivnik ove jednačine. Radna snaga se sastoji od zbira zaposlenih, samozaposlenih i nezaposlenih. Ako se uzme u obzir sektor sive ekonomije, koji zapošljava dio građana koji nisu prijavljeni kao zaposleni, te ukoliko se uračuna znatan procenat građana koji su zaposleni, ali nisu registrovani na biroima zapošljavanja, dolazi se do stope nezaposlenosti od preko 40% (što je u skladu sa procjenama mnogih međunarodnih organizacija).

Ukoliko se posmatra broj zaposlenih u apsolutnim brojevima, slijedi da je u 2008. godini bilo zaposleno prosječno 890.000 građana, u 2009. 859.000 a u 2010. godini 843.000, što je pad od 47.000. Pri tome, u poljoprivredi u ovom trogodišnjem periodu broj zaposlenih se smanjio za 17.000, u industriji za 28.000, a u sektoru usluga za 2.000.

Nadalje, ni institucijama BiH valjda nije jasno koji je broj nezaposlenih, pa tako Agencija za statistiku BiH navodi da je broj nezaposlenih u godinama 2008., 2009. i 2010. iznosio, respektivno, 272.000, 272.000 i 315.000, dok, primjera radi, Agencija za rad i zapošljavanje BiH navodi da je broj nezaposlenih u ovim godinama iznosio, respektivno, 494.000, 496.000, te 516.000 (tačnije, ova agencija daje broj nezaposlenih po mjesecima, a ovo su prosjeci za posmatrane godine)!?

Sudeći prema ovim podacima, posao je u BiH izgubilo 'samo' 22.000 ljudi, mada sa apsolutno znatno većim iznosima. Moglo bi se i dalje istraživati, tako da se saberu podaci od statističkih zavoda RS i FBIH, te Brčko distrikta, ali bi tako vjerovatno došli do trećih podataka... Sjetite se ovih redova kada budete slušali izjave naših političara o urađenom poslu, zaposlenim ljudima i njihovim pregnućima...

Vanjska trgovina

Vanjska trgovina obuhvata podatke o kumulativnom uvozu i izvozu. Političari uglavnom koriste stopu pokrivenosti uvoza izvozom. Prema zvaničnim podacima, ova stopa se kretala pozitivno, od 41,2% u 2008. godini, preko 44,8% u 2009. godini, do 52,1% u 2010. godini. Prema tome se može vidjeti da je BiH relativno poboljšala odnos i da se uvoz pokriva sa značajnih 10,9% više u posmatranom periodu.

Međutim, ovo će biti dobar pokazatelj onda kada budemo vršili plaćanja u relativnim, umjesto u apsolutnim iznosima. O čemu se radi zapravo? BiH je u 2010. godini, uvoz je iznosio 13,6 mlrd KM, izvoz 7 mlrd KM, stopa pokrivenosti oko 52% a deficit 6,5 mlrd KM. Za poređenje, u 2003. godini, uvoz je iznosio 8,3 mlrd KM, izvoz 2,4 mlrd KM, deficit je bio 5,3 mlrd KM a stopa pokrivenosti iznosila 29%.

Zato, stopa pokrivenosti uvoza izvozom se mora uzeti zajedno sa visinom deficita, da nam se ne bi desilo da uvezemo za 50 milijardi KM, izvezemo za 30 mlrd KM, i da se hvalimo da nam je stopa pokrivenosti uvoza izvozom 60%, iako je deficit vanjske trgovine 20 milijardi marka.