Za i protiv Vuka

Ponovno vraćanje velikanu srpske književnosti Meši Selimoviću ima osoben značaj, u vremenu kada je narušena sloboda mišljenja, ustvari pojam slobodnog čovjeka, a njegova zabrinutost i zapitanost za čovjekovu egzistenciju, kako kaže prof. Dragana Todorović iz Nikšića, nedvosmisleno rješava dileme kod onih koji ne shvataju razliku između sna o životu i istinskog življenja.
- Pisac egzistencijalist filozofski razmišlja i otkriva da: "Čovjek može proživjeti svoj život u potpunoj iluziji, ali teško da bi se takav život mogao nazvati stvarnim. Nije stvar ni u tome da se izbjegnu porazi - koji se uostalom izbjeći ne mogu, nego da se čovječnost pronese kroz život uprkos iskušenjima". Dakle, ne treba zatvarati oči ni pred čime, ne treba bježati od iskušenja. Potrebno je izgrađivati esenciju - suštinu bića, upoznavanjem života koji je izvan krutih dogmi nekog vremena - kaže Todorovićeva.
Ustvari, Selimović, kako ona primjećuje, poručuje - djelo je putokaz kako od neodlučnog, slabog čovjeka nastaje čovjek akcije, koji ima svoj stav o životu i bori se za ono što mu je bitno.
- Kao da osjećamo kod Selimovića prisustvo one Sartrove mučnine od uvriježenih mišljenja, od ljudskih pojava koje lebde kroz vrijeme uspavane u sopstvenoj praznini bića i bitisanju između karika surovih društvenih stega. Selimović neprestano naglašava drevnu istinu kojoj se treba vratiti da bi čovjek mogao da kaže: "Mislim, dakle postojim", potrebno je da vjerujemo da ima ljudi koji mogu više od onog što je obično... Osmijehom se namirivao za gubitke, stvorio svoje unutrašnje bogatstvo, vjerovao da u životu osim pobjede i poraza, postoji disanje, gledanje, riječi ljubavi, prijateljstvo i običan život, koji zavisi isključivo od nas - kaže Todorovićeva.
Suštinska ideja Selimovićevih djela, kaže Todorovićeva, je da živimo sa saznanjem da postoje društvena pravila samo kao zamisao, a život je ono što biva. Zato postoji opasnost da život po pravilima guši čovjekovu prirodu i otuđuje se od sebe samog i drugih ljudi i pretvara se u svoju suprotnost zlostavljanje života.
- Izdigni se čovječe iznad prozaičnosti odlučno i hrabro učini nešto za sebe i pomogni onima koje voliš, daj slobode svome duhu neka otkriva životno bogatstvo i ljepote - zaključuje Todorovićeva.
Profesor Vasko Milošević iz Bara, istakao je da je Meša Selimović intelektualno gorostasna figura u domaćoj književnosti, te da je kompletno njegovo djelo omeđeno Vukovim standardom, do tančina za života književnika utkano u milje srpske književnosti.
- Samo rođenjem Bosanac, a po svemu Jugosloven, u najplemenitijem značenju, ovaj stvaralac je prizvao svoju upečatljivu, izvornu domovinu jezika, pisma i tradicije, i upravo iz tog razloga njegovo književno djelo je u cjelini i u segmentima "iznjedreno" iz te ćirilične potke. Nažalost, nevjerovatno je da Selimovića pojedini kvazi kritičari smještaju u bosanski jezik, po njima opterećen većim brojem srbizama. Sve je upravo suprotno. Selimović kompletnim svojim bićem, životom, ličnim emotivnim izborom i djelom potpuno je jasno definisao svoju književnu poziciju. Kao da je naslućivao mogućnost naknadnih tumačenja, on se sam "smjestio" u srpsku literaturu, služeći joj predano i u najboljim književnim izletima - kaže Milošević.
On je kazao da je 1976. godine Selimović upravo u knjizi "Za i protiv Vuka", naznačio svoju jezičku i stvaralačku pripadnost i tada nabrojao cijeli spisak riječi za koje je tvrdio da su "iz gradskog života, administracije i slično".
- Kao stvaralac od istančanog nerva, kao pisac koji je i u najsitnijem detalju ponikao u Vukovoj jezičkoj postojbini, Selimović se nije mirio sa novim riječima koje su devalvirale Vukov standard. Žargon, površna igra u urbanom nipodaštavanju i zaboravu tradicije uznemirivao je Mešu Selimovića do poslednjeg dana. A kako je vrijeme odmicalo Selimović je sve istrajnije nastojao da afirmiše ogromnu tekovinu Vuka Karadžića, postojbinu najsavršenije azbuke i domovinu ogromnog epskog nasljeđa. Začuđujuće je uopšte da se Selimoviću čini nepravda naknadnim tumačenjima i dnevno političkim svrstavanjem u redove nove i mnogo više dnevno političke literature - ističe Milošević.
Za hercegnovskog slikara Đura Lubardu, poslije Njegoša, Andrića i Dostojevskog pred čitaoce u Crnoj Gori je stigla još jedna divna edicija.
- Pred nama je ponovo Meša Selimović. Mi stari znamo da je taj bard naše književnosti i jedan od kandidata za Nobelovu nagradu, zadužio svoj rod bez obzira da li on bio u Sarajevu, Tuzli, Bileći, Beogradu, Herceg Novom ili na Cetinju. Po meni i redosled edicije koju objavljuje „Dan" ima simbolike kada ih stavimo u ravan objavljivanja i pokazuju veličine ljudi naše kulture na koje je dosta uticao i Dostojevski koji je, takođe, obogatio svaku biblioteku, pa se nadam da će biti to slučaj i sa tek započetim projektom sa imenom Meše Selimovića - kazao je Lubarda.
Galerista Tomo Katurić iz Herceg Novog, istakao je da su u istoriji svakog naroda djela istaknutih pojedinaca, naročito onih iz oblasti intelektualnog stvaralaštva, nacionalno blago trajne vrijednosti, orjentir pokolenjima, pouka i nadahnuće da ih slijede, dostignu i prevaziđu.
- Mudrošću, strpljenjem i upornim radom stvaraju se djela nezaborava. Jedno takvo djelo od juče je ponovo među nama. Meša Selimović predstavlja značajno ime u srpskoj književnosti. Studija "Za i protiv Vuka" je prvi kamenčić, ali veoma važan u mozaiku velikog djela Meše Selimovića koji je ponovo među nama, a mi Bokelji posle Njegoša i Vuka i Andrića, koji su naši, i po boravku u našoj sredini, prihvatili smo i tihog Mešu koji je istina imao kratke boravke u „nevjesti Jadrana", ali njegovo djelo zahvaljujući i ovoj ediciji ima i imaće dublje korijene - kazao je Katurić.
Ekipa "Dana"

Herceg Novi Vratili Mešu mladima

U svojoj veoma dugoj i veoma kontroverznoj istoriji, Bosna i Hercegovina je odnjihala velike i brojne ličnosti koje su sebi osigurali trajno mjesto u "povjesnici roda svoga, kaže Milovan Bjelogrlić, penzioner.
- Naravno, mora se uvijek imati u vidu činjenica da se mjesto u istoriju može osigurati na veoma različite načine. Selimović je ušao u istoriju svojim književnim djelima i opisivao dešavanja u rodnoj Tuzli i Bileći, rodnom kraju svojih predaka, Sarajevu i Beogradu. Mehmeda Mešu Selimovića su cijenili i prijatelji i protivnici. Zaslužuje veliki status u ondašnjem, ali i sadašnjem vremenu. Moto ove biblioteke kojom nas je „Dan" darovao - "Zar je grijeh pitati za brata" je divna poruka i divna misao i za pojedinca i naše rascjepano društvo. Zato hvala izdavačima za ovu ediciju koja nam je vratila Mešu među mlade. Valjda će i ovo izdanje natjerati naše nasljednike da upoznaju našu prošlost i mutna vremena kada je vladalo jednoumlje o koje Meša govori u svojim djelima. Imao sam sreću da, pošto smo obojica živjeli u Sarajevu, upoznam tihog i mirnog čovjeka kome su napravljene mnoge nepravde. Četvrt vijeka posle njegove smrti neko se u Crnoj Gori sjetio da nam vrati ovom edicijom našeg Mešu - kazao je Bjelogrlić.

BIJELO POLJE
Majstor psihološke analize

Djela Meše Selimovića su, poslije edicija Njegoša, Dostojevskog i Iva Andrića, natjerali mnoge Bjelopoljce da obogate svoje kućne biblioteke. Jedan od njih je i sci. dipl. pravnik Bajram Bikić, koji za Selimovićeva djela kaže da su klasični psihološki romani.
- Na svim prostorima psihološki roman je dostigao kulminaciju Mešinim stvaranjem, jer su kod njega teme istorijske, ali je roman filozofski. Često je i autobiografski u širem smislu riječi, jer tretira porodične probleme univerzalne prirode svojstvene svim narodima i prostorima - ističe Bikić,
Prema njegovim riječima Selimović je majstor psihološke analize ličnosti.
- On na perfektan način daje prikaz ljudskih tema i dilema, kao i lomova duše koji nastaju kao posledica istorijskih promjena i razmeđa vremena i civilizacije - zaključuje Bikić.

CETINJE
Nezaobilazno štivo

Poslije Njegoša, Andrića i Dostojevskog, uredništvo dnevne novine "Dan" kao da je mene pitalo, objavljivaće djela Meše Selimovića, jednog od najvećih jugoslovenskih pisaca čija su djela prevedena na mnoge jezike širom svijeta.
- Za Selimovićevu studiju "Za i protiv Vuka" mnogi kažu da je nezaobilazno djelo koje nas uvodi u romansijersku radionicu ovog našeg velikog pisca. Sa nestrpljenjem iščekujem djelo "Sjećanja" koje bih pored "Derviša i smrti" i "Tvrđave" izdvojila kao jedno od najdražih djela kad je Meša Selimović u pitanju. Još jednom sve čestitke za "Dan" - rekla je Cetinjanka Tijana Perović, novinar na MBC televiziji.

KOTOR
Pisac neprolazne vrijednosti

Prva u nizu knjiga Meše Selimovića, esej "Za i protiv Vuka", našla je put do srca mnogih čitalaca u Kotoru, kako onih koji odranije poznaju i poštuju njegovo djelo, tako i onih mladih, koji su okusili čari lijepe pisane riječi i tragaju za piscima neprolazne vrijednosti.
Snaga stvaralačkog duha nekog pisca, pa i velikana poput Meše Selimovića za Vjeru Banićević, spisateljicu iz Kotora, je kada u njegovim riječima prepoznamo sebe.
- Najljepši simbol stvaralačkog duha je kada u piščevom izrazu prepoznamo i pronađemo sopstveno gledište. Tada smo od njega vraćeni sebi. Iz knjiga Meše Selimovića učila sam nekada, a danas im se rado vraćam, tražeći odgovore na pitanja koje ovo vrijeme nosi, kao što je i on svojevremeno tragao, što istovremeno potvrđuje značaj ovog pisca za cjelokupni naš duhovni prostor - kaže Banićević, koja je za roman "Vrata sata" prošle godine ispred pisaca Crne Gore predložena za nagradu "Meša Selimović" koja se dodjeljuje u Tuzli.