Srpska šljiva u češkoj šljivovici

Šljive su ove godine izuzetno dobro rodile, pa će Srbija, kao i decenijama unazad, po proizvodnji zauzeti drugo mesto u Evropi, ali će se od toga najviše ovajditi Česi! Naime, Česi su prvi u Evropi po izvozu voćnih destilata, a u potrazi za kvalitetnim rodom našli su se i u Srbiji, otkupljujući na hiljade tona presne šljive.

Najveći evropski proizvođač šljivovice, češki „Rudolf Jelinek", tako je prošle godine otkupio 600 tona srpske šljive, da bi ove godine sa privatnom srpskom firmom „Hladnjače Miletić" osnovao zajedničko preduzeće.

Česi šljivu otkupljuju u Donjoj Trnavi, jer smatraju da je šljiva iz tog kraja kvalitetna kao nijedna druga. Dragan Milenić, vlasnik „Hladnjača Milenić", kaže za Press da su Česi najveći otkupljivači srpske šljive.

- Kada su Česi prošle godine dobili rakiju od naših šljiva, nisu mogli da veruju koliko je bila bolja od rakije koju su dobijali od šljiva iz Ukrajine ili Mađarske. To je zato što naša šljiva ima do 30 briksa suvih materija, dok mađarske ili ukrajinske šljive imaju 12 do 16 briksa suvih materija, što našu šljivu čini duplo kvalitetnijom. Zbog toga je „Jelinek" bio zainteresovan da ovde uloži novac i napravili smo zajedničku firmu - kaže Milenić.

U novoj firmi pre nedelju dana potekla je prva rakija od 200 tona šljive. Ta rakija će kao poluproizvod biti poslata u Češku, gde će biti zaokružena proizvodnja šljivovice koja će se sa etiketom ove češke kompanije prodavati na svim kontinentima.

Dragan Milenić kaže da šljivu od koje pravi rakiju gaje domaćinstva u okolnim selima sa kojima ima odličnu saradnju.

- Rad mnogih porodica propao bi da nije Čeha, jer hladnjače otkupljuju male količine za džemove, a još manje za to plaćaju - kaže Milenić. On dodaje i da za sledeću godinu planira da zaštiti geografsko poreklo šljive iz kraja Donje Trnave i da počne sa proizvodnjom brendirane srpske šljivovice.

- Zamislite, naša šljivovica najbolja je na svetu, a mi smo jedina država koja taj proizvod nije brendirala. Brendirali su je i Hrvati, Slovenci, Bugari, Mađari, Ukrajinci, Česi, samo nama to nije ni palo na pamet. Drago mi je što imam priliku da sarađujem sa najvećim evropskim proizvođačem šljive, ali ipak želim da kao brend zaštitimo i našu šljivovicu, i to ću da ostvarim sledeće godine - kaže Milenić.

Traže pomoć stručnjaka

Aleksa Lukić iz Osečine, najpoznatiji voćar Podgorine, nabrao je ove godine sa četiri hektara pod šljivom osam vagona „plavog zlata", kako Podgorci vole da kažu za šljivu. On najveći deo roda priprema za sušenje u svojoj sušari i neće da je prodaje presnu.

- Veći deo šljive ću osušiti i prodati onom ko ponudi bolju cenu, jer u voćnjak dolaze kupci samo od berbe do berbe. Ništa ne ulažu, a nastoje seljaka da ucene i uzmu šljivu za džabe. Počelo je sa 25 pfeniga, a sada se šljiva plaća l5 pfeniga. Gde je tu seljak sa svojim radom i trudom?! - ogorčen je Aleksa.

Njegov sin Slobodan kaže da im je potrebna pomoć poljoprivrednih stručnjaka.

- Država bi trebalo da osnuje stručnu službu čiji bi stručnjaci obilazili sela, pomagali ne samo voćarima već i ostalim zemljoradnicima. Nema ni zdravog ni kvalitetnog sadnog materijala, a ono što se nudi je nekvalitetno - kaže Slobodan Lukić.

Fakti

- Prvi izvozni posao Srbije u SAD bio je 1897, kada je prodato od 30.000 do 40.000 tona suve šljive

- Danas se iz Srbije godišnje izveze tek oko 2.000 do 3.000 tona suve šljive

- Udeo šljive u ukupnom izvozu svežeg voća manji je od deset odsto

- Valjevska Podgorina sa više od milion rodnih stabala najveći je šljivarski region u Srbiji

- Srbija nije zaštitila brend „šljivovica"