Unesko: Niko nema pravo da digne ruku na Moraču

Jednoj od najljepših crnogorskih rijeka opet prijete tamničenjem, zauzdavanjem i - uništavanjem. Po ko zna koji put rijeka Morača meta je premjera, proračuna, statistike i matematike, ili kako bi rekli stanovnici duž njenog toka od Vragodola do Podgorice, "utamničenja".
Pokušavali su to i mnogo ranije. Još 1906. godine, inženjer Ante Drašković sa Brača, razradio je ideju o prevođenju Tare u Moraču, a Miladin Pećinar je, uoči Drugog svjetskog rata, do detalja razradio projekte o izgradnji brane na Tari, odakle bi se vode Tare prevele u Moraču. Naišli su ratovi, a Morača ostavljena na miru. Dugo poslije Drugog svjetskog rata htjeli su da te namjere ostvare.
- Prvo potopiti Kolašin - najavili su tadašnji stručnjaci za hidroelektrane. Našli su se oni drugi i spriječili zatiranje grada. Da je Kolašin potopljen i voda došla do podno Bjelasice, danas crnogorski turizam na sjeveru ne bi imao jednu od glavnih uzdanica. Sada opet prijete Morači. Nema struje država koja uvozi skupo kilovate i jefitno ih prodaje Kombinatu aluminijuma i Željezari Nikšić, fabrikama u rukama privatnih, stranih vlasnika, "strateških partnera" ovdašnje privatizacione elite.
U prošloj deceniji, umni ljudi rekli su da je van pameti žrtvovati rijeku, pitku od izvora do Skadarskog jezera. Drugo, najosjetiljivije pitanje jeste Manastir Morača. Stručnjaci za starine tvrde da se Lavra Nemanjića neće moći sačuvati od propadanja pošto bi jezero trebalo da se "popne" do samih temelja hrama starog 755 godina. Uticajima vlage i promjene klime stradali bi manastirski živopisi, među njima i remek djelo, freska "Gavran hrani proroka Iliju".
Decenijama unazad, poznati inženjer Branko Kujović upozorio je da, naspram manastira, na lijevoj obali rijeke postoji ogromno živo klizište čije bi naglo puštanje u jezero moglo da izazove talas koji bi potopio manastir. Danas stručnjaci ne pominju klizište, već tvrde da potok uz zidine prijeti Manastiru, a akumulaciono jezero bi riješilo to pitanje. Ondašnji stručnjaci upozorili su da bi nekoliko jezera akumuliranih u kanjonu Morače pritiskalo bokove kanjona i izazivalo česte zemljotrese. Zaboravljeno je da su seizmolozi otkad je stvoreno Pivsko jezero svakodnevno bilježili potrese tla.
Ako bi, upozoravali su stručnjaci, neka od brana koje se u Prokletijama "penju" na 150 i više metara, popustila, Podgorica bi bila pod vodom dubine 25 metara. Sve do Skadarskog jezera i mora uništila bi oslobođena rijeka.
Utamničenje rijeke Morače svojevremeno je "odobrila" i Svjetska banka sa 250 miliona dolara kredita. Podrška je povučena kada su se svjetski vizantolozi i stručnjaci za zaštitu životne sredine poput Franca Webera, založili za očuvanje kanjona Morače. Kao predstavnik Uneska, Weber je došao do samog izvorišta Morače, opio se njenim ljepotama, duhom njenog predjela i čovjeka sa njenih obala, i rekao da niko nema pravo da digne ruku na nju.
Profesor dr Radomir Lakušić, čuveni stručnjak svjetskog ranga, tada je rekao da kanjon Morače predstavlja jednu od najvećih zbirki usko endemičnih, reliktnih i biljnih vrsta. Dvadeset tih vrsta, kazao je on, samo se ovdje mogu naći.
- Bio bi smrtni grijeh proći kroz Crnu Goru a ne proći ovom njenom najdužom i najljepšom ulicom. Kad putnik krene stazama modre rijeke prema Manastiru Morači, kao u bakinu skasku iz djetinjstva, ulazi u ovu veličanstvenu aveniju sazdanu u jednom drugom trenutku pijanstva i mahnitanja srdite prirode... - opisao je čuveni novinar i putopisac Zuko Džumhur susret sa rijekom Moračom.

Kroz nju svemir govori

- To je prije svega spoj prirode u stanju čistote. U Morači se sam spomenik potpuno sjedinjuje sa predjelom. Tu sam doživio neku vrstu otkrovenja, kosmičkog potresa. Ima mjesta koja su kosmička vrata, i Morača je jedno od njih. Tu se čovjeku čini da osluškuje ultrazvuk iz vaseljene, što je nešto uzvišeno. Moraču sam doživio nekad jače i od same Studenice jer tu postoji jedna takva divota: rijeka, divlja i čista, kanjon, manastir, planine, zelenilo, šume. Sve je to u savršenom skladu. I kad neko ima tako savršeno jedinstvo, treba da ga poštuje. Niko nema pravo da digne ruke na to, jer ako se to uništi, zemlja i narod se osiromašuju, a sem toga dolazi i do lančane reakcije, koja donosi druge nedaće. To su duhovna svetilišta. Delfi su jedno od njih, Morača je jedno od njih, Studenica takođe, i ta svetilišta treba čuvati jer kroz njih svemir govori... - predstavio je Weber Moraču svijetu.

Štedite na krađi i gubicima

- Trenutno Crna Gora "gubi" preko 29 odsto električne proizvodnje koja se prenosi potrošačima (zbog tehničkih grešaka i krađe). Ukoliko bi se primijenile sve dostupne praktične mjere za smanjenjem tih gubitaka za oko deset odsto u toku sljedećih pet godina, to bi bilo jednako uštedi iz te količine energije koju proizvede HE Piva (850 gigavat sati) ili trećinu domaće proizvodnje električne energije u Crnoj Gori - naveli su britanski stručnjaci iz Land Use Consultants, autori procjene uticaja na životnu sredinu. Engleski eksperti smatraju da Crnoj Gori ne trebaju brane na Morači i Komarnici, jer bi imale negativne efekte na životnu sredinu i biljni i životinjski svijet glavnih rijeka i Skadarskog jezera.