Može li Hrvatska u EU sa punim jamama pobijenih ljudi?

Priredio: Darko Terzić

Prvi potpredsjednik Evropskog parlamenta Đani Pitela rekao je da se među pitanjima koja još nisu definisana u pregovorima o pristupanju između EU i Hrvatske nalaze osjetljive teme, kao što su ratni zločini i potpuna saradnja sa Haškim tribunalom, povratak izbjeglica i potpuna primjena zakona protiv diskriminacije.

"Siguran sam da će Evropski parlament ozbiljno razmotriti rezultat pregovora u ovim oblastima prije nego što da konačni zaključak", naveo je Pitela u odgovoru na pismo predsjednika Udruženja "Jadovno 1941." Dušana Bastašića u kome ga je informisao da se u Hrvatskoj ne poštuju elementarna ljudska prava potomaka žrtava, niti se poštuju same žrtve pobijene od hrvatskih ustaša prije 70 godina.

Pitela naglašava da je pročitao Bastašićevo pismo sa velikim zanimanjem i iskrenim saosjećanjem za davne i skorije patnje srbskog naroda u Hrvatskoj.

"Uvjeren sam da se nijedan važan korak ka pomirenju i zajedničkoj budućnosti ljudi ne može postići bez stvarnog zalaganja za istinom i očuvanjem sjećanja na žrtve rata i sukoba. Naravno, ova nastojanja će imati pozitivnije rezultate ako sve strane imaju zajedničku želju da zatvore tamnu stranicu prošlosti i zajednički rade na međusobnom razumijevanju i miru", ističe Pitela u pismu, dostavljenom Srni.

On zaključuje da hrvatske vlasti moraju načiniti jasan i veći napor da poboljšaju stanje u ovoj oblasti.

"Takođe, i zbog ovog razloga trenutni pregovori o pristupanju između EU i Hrvatske nisu privedeni kraju. Prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, poglavlje koje se odnosi na pravdu i fundamentalna prava još uvijek zaokuplja našu pažnju", navodi Pitela.

On je poručio da će u narednim danima stupiti u kontakt sa kolegama u Evropskom parlamentu koje su odgovorne za ovaj dosije i informisati ih o Bastašićevom pismu i njegovoj spremnosti da dostavi više informacija.

Bastašić je nedavno uputio pismo prvom potpredsjedniku Evropskog parlamenta Đaniju Piteli u kome ukazuje da nakon genocida koji je počinjen nad Srbima od 1941. do 1945. i nakon onog ponovljenog u periodu od 1991. do 1995. godine, uz postojeće stanje ljudskih prava u Hrvatskoj, potomaka žrtava genocida tamo gotovo da više i nema.

"Ono što je sa govornice Evropskog parlamenta otvoreno poručio hrvatskim vlastima evroposlanik Rodžer Helmer budi nadu protjeranom, pokradenom i obespravljenom srbskom narodu iz Hrvatske da će Evropa, ipak, `progledati` i da će velika nepravda koja je učinjena biti konačno, ne samo objelodanjena, nego i ispravljena", naveo je Bastašić.

On podsjeća da pobijeni Srbi nisu bili pripadnici nikakvih vojnih formacija, nego obični, nevini civili, pobijeni od 11. aprila do 20. avgusta 1941. godine, gotovo godinu dana prije nego što su logori Aušvic i Treblinka primili svoje prve zatočenike.

"Na području Ličko-senjske županije, na mjestu kompleksa koncentracionih logora Gospić, prvog likvidacionog centra za Srbe i Jevreje u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, pobijene žrtve još uvijek leže u otvorenim kraškim jamama. Za samo 132 dana hrvatske ustaše su pobile na tom području 40 123 žrtve", piše Bastašić.

Prema njegovom svjedočenju, mnoge od žrtava, među njima i djeca, nakon udarca maljem ili nožem, još poluživi, bacani su u velebitske jame iz kojih su se još danima mogli čuti njihovi samrtni krici, a mnogi su pobijeni i u kamenjaru ostrva Paga ili sa kamenom oko vrata bačeni u more.

"Dok su njemački fašisti svoje žrtve ubijali `industrijski`, hrvatske ustaše su to činile na najbestijalnije načine bacanjem u jame i formiranjem logora za djecu, što istorija do tada nije zabilježila. Njihova tijela ni nakon 70 godina nisu ekshumirana, identifikovana i sahranjena", ističe Bastašić.

On naglašava da su mjesta njihova stradanja zarasla - do njih nema ni puteva ni putokaza.

"Jame pune kostiju naših pobijenih rođaka ne možemo smatrati grobovima, jer su grobovi mjesta gdje svoje preminule sahranjujemo. Civilizovani evropski narodi, koji dijele univerzalna moralna i ljudska načela, ne bi trebalo da zatvaraju oči pred ovim očitim kriminalnim činom", piše Bastašić.

On navodi da je činjenica da se na području današnje Hrvatske nalaze poznata mjesta zločina, kao i neekshumirana i neidentifikovana tijela žrtava tog zločina.

"Pa zar će Hrvatska u Evropsku zajednicu naroda sa otvorenim jamama punim pobijenih ljudi", pita Bastašić u pismu upućenom Piteli.