Filaret se plaši inscenirane nesreće

Sedmog dana apsolutnog posta na graničnom prelazu Ranče vladika mileševski Filaret za "Dan" kaže da je njegovo zdravstveno stanje dosta dobro ali da, "usljed stalnih progona slobodno mislećih ljudi u Crnoj Gori, postoji mogućnost da vlasti Crne Gore insceniraju njegovo ubistvo".

- Imajući u vidu da u Crnoj Gori traje neviđeni progon slobodomislećih ljudi, meni danas najviše prijeti opasnost da crnogorske vlasti insceniraju nesreću gdje ću ja biti ubijen. Šta je njima da organizuju da se od nekog šlepera otkači prikolica i da udari u moj šator. Tada bi jednim metkom riješili dva problema, ubili bi vladiku a narodu srpskom bi još jednom rekli da pazi šta rade - kazao je vladika Filaret.
On je dodao da posljednja dešavanja sa novinarima najbolje pokazuju da vlasti Crne Gore ni od čega ne prezaju. U osvrtu na svoje zdravlje, vladika je rekao da je ono prilično stabilno i da je ga juče pregledala ekipa ljekara iz Prijepolja.

- Ja se prilično dobro osjećam zahvaljujući podršci naroda srpskoga iz Pljevalja i čitave Crne Gore, koji me svakodnevno obilazi. Ljekari kažu da imam malo povišen šećer, aritmiju srca i da mi je pritisak sto pedeset sa devedeset - rekao je vladika Filaret.

Inače, vladiku je juče posjetio mitropolit dabrobosanski Nikolaj, vladika banatski Nikanor i presjednik Skupštine opštine Andrijevica Milovan Ćulafić sa delegaciom koju su sačinjavali glavni administrator Milosav Dukić i direktor Komunalnog preduzeća Milonja Zonjić. Oni su vladiki prenijeli podršku vjernika i crkve iz onih sredina odakle su došli. Pored pomenutih delegacija, i danas kod vladike u posjetu stižu građani iz Pljevalja i okolnih gradova, među kojima ima i priličan broj muslimana.

Vlast zna samo miris duvana, droge i novca

Prilikom posjete delegacije Opštine Andrijevica vladici Filaretu predsjednik lokalnog parlamenta Milovan Ćulafić za "Dan" je rekao da je postupak crnogorskih vlasti u slučaju progona vladike za svaku osudu i izrazio sumnju u mogućnost promjene odluke crnogorskih vlasti.

- Poznavajući karakter sadašnje vlasti, ne vjerujem da će popustiti. To su ljudi bezočni, bez krupula, ljudi koji znaju samo šta je miris duvana, droge i novca i njih drugo ne zanima - zaključio je Ćulafić.

 Hag nije nadležan

Portparol haškog tribunala Olga Kavran nije juče ni potvrdila ni demantovala da je u taj sud stiglo bilo kakvo pismo iz Srbije i Crne Gore vezano za rješavanje "slučaja Filaret".

Ona je u izjavi Tanjugu precizirala da vladika mileševski Filaret nije ni na kakvom spisku tog tribunala već da je on na listi Evropske Unije, koja je, prema njenim saznanjima, posljednji put ažuriran 24. jula.

Na toj listi su, rekla je Kavran, pored Filareta imena još 41 osobe kojima je zabranjen ulazak u zemlje EU jer "pomažu u bjekstvu haškim optuženicima ili na drugi načn opstruiraju izvršenje mandata Tribunala".

Svi za jednu pravoslavnu crkvu

Nakon usvajanja novog ustava vanredni parlamentarni izbori moraju biti raspisani najduže za šest mjeseci, piše u platformi koju radni tim crnogorske opozicije priprema za razgovore sa predstavnicima vladajuće koalicije oko spornih ustavnih rješenja. Opozicija se usaglasila da u tekst novog ustava treba unijeti da niko ne može biti lišen državljanstva Crne Gore. Postignut je dogovor i oko ustavnog tretiranja vjerskih zajednica. Opozicija smatra da u ustav treba upisati pravoslavnu crkvu, islamsku zajednicu, Rimokatoličku crkvu i druge vjeroispovijesti koje su odvojene od države. Predlog novog crnogorskog ustava predviđa "da su vjerske zajednice odvojene od države" bez njihovog nabrajanja.

"Danu" je iz opozicije saopšteno da je "postignut dogovor oko više od dvadeset veoma značajnih pitanja, među kojima se posebno izdvajaju pitanja crkve, državljanstva i održavanje vanrednih parlamentarnih izbora". Predstavljanje teksta platforme treba očekivati "do kraja tekuće sedmice".

- Jedinstven je stav da tekst novog ustava sadrži odredbu iz važećeg najvišeg pravnog akta oko vjerskih zajednica. Saglasili smo se i da u novi ustav mora biti unijeta odredba da niko ne može biti lišen državljanstva Crne Gore - potvrdio je izvor blizak članovima radnog tima iz opozicije.

Opšte određenje bilo je i da se Zakonom o sprovođenju ustava moraju, u roku ne dužem od šest mjeseci, raspisati vanredni parlamentarni izbori. Inače, to bio zahtjev opozicije još na samom početku izrade novog najvišeg pravnog akta. Inače, predlog ustavnog zakona isključuje mogućnost vanrednih parlamentarnih izbora jer "mandat organa vlasti traje onoliko vremena na koliko su birani".

Opozicija smatra da nije sama u pokušaju da napravi korekciju sadašnjih ustavnih rješenja jer međunarodna zajednica će gotovo sigurno reagovati.

Jedinstvena crnogorska opozicija počela je sa izradom platforme za razgovore sa predstavnicima vlasti počekom avgusta, nakon što je skupštinski Ustavni odbor utvrdio tekst Ustavnog zakona i obrazloženje najvišeg pravnog akta. Pravo su lideri opozicije krajem jula održali seriju sastanaka na kojima je dogovoren udružen nastup, da bi se nakon što je Ustavni odbor završio posao, krenulo sa kreiranjem jedinstvene platforme.

Opozicija tvrdi da je ambijent na sastancima radnog tima vrlo dobar, a trenutno je usaglašeno 95 odsto materijala.

Utvrđuju tekst platforme

Predstavnici udružene crnogorske opozicije održaće danas u Skupštini sastanak na kome će biti utvrđen tekst zajedničkog dokumenta za razgovore sa parlamentarnom većinom oko postizanja konsenzusa u postupku usvajanja novog ustava. Sastanak će početi u 11 časova a, kako kaže koordinator parlamentarne opozicije i funkcioner Socijalističke narodne partije Velizar Kaluđerović, nakon što tekst bude utvrđen biće poslat predsjednicima opozicionih stranaka.

- Oni treba da ga verifikuju, a taj tekst će biti osnova za jedinstven nastup opozicije u razgovorima oko spornih ustavnih rješenja sa predstavnicima aktuelne vlasti - saopštio je Kaluđerović.

Ministar odbio da primi Miraša

Sekretar Udruženja Crnogoraca "Lovćen" u Argentini Evgenije Popović saopštio je da je "delegacija CPC boraveći u toj zemlji doživjela totalni fijasko". Njihov dolazak, kako on kaže, bojkotovali su pravoslavni Crnogorci kao i zvaničnici Argentine.
Predstavnici tzv. CPC, kako su objavili mediji, boravili su u Argentini od 6. do 20. avgusta i naišla na bojkot, kako pravoslavnih Crnogoraca tako i zvaničnika Argentine.
- Gotovo svi Crnogorci ili njihovi potomci, koji kao iseljenici žive u ovoj zemlji, odbili su da se sretnu sa Mirašem Dedeićem. Časni potomci Crnogoraca, doseljenika, razočarani su zbog njegovog antisrpskog i necivilizovanog ponašanja tokom te posjete, jer je svaku priliku iskoristio da pljuje po svemu što je srpsko. Činjenica da je sve vrijeme bio gost katoličke crkve i istaknutih ustaških udruženja i pojedinaca, izazvalo je gnjev i razočaranje crnogorske dijaspore u Argentini - smatra Popović.
Prilikom njegovog boravka u gradu Mačagaju u crkvi Svetog Nikole, kako on ističe, bilo je prisutno 12 osoba koji se lažno predstavljaju da su predstavnici Crnogoraca u Argentini.

- Narod ih je potpuno bojkotovao. Isto tako ovaj gospodin je doživio poniženje prilikom pokušaja da bude primljen kod ministra vjera Argentine, gospodina Kardosa, ali je u holu od istog zamoljen da napusti prostorije ministarstva jer, kako je rekao ministar, on ne komunicira sa onima koji nisu kanonski priznati i koji se lažno predstavljaju - naglašava Popović.

Prema njegovim riječima, "nekakvo postavljenje počasnog konzula Srbije i Crne Gore je dovoljan pokazatelj o karakteru i vjerodostojnosti ove grupe diletanata".

- Njih predvodi Dušan Madžarević, Crnogorac, koji je prije desetak godina, poslije pljačke jednog stovarišta, pobjegao iz bivše Jugoslavije da bi izbjegao krivično gonjenje. Opljačkanim novcem u ovoj argentinskoj provinciji kupio je imanje. Isto tako svjedoci smo da u Ambasadi Republike Srbije, u skladu sa Memorandumom koji je potpisan između ministarstava spoljnih poslova Srbije i Crne Gore, svi građani i jedne i druge države pod jednakim uslovima ostvaruju konzularnu zaštitu. Druga je stvar što postojeći Ustav Crne Gore ne daje ni minimalna prava Crnogorcima koji žive ovdje i koji imaju argentinsko državljanstvo, pa i onih koji su rođeni u Crnoj Gori. Mi Crnogorci koji živimo u Argentini ovu posjetu, filovanu lažnim saopštenjem, shvatamo kao još jedan pokušaj razbijanja pravoslavnih Crnogoraca koji u velikom broju žive u ovoj južnoameričkoj državi - kazao je Popović.