Dragan Čović: Hrvati traže svoju federalnu jedinicu

ragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, vjeruje da je najbolje ustavno rješenje za BiH njeno uređenje u četiri federalne jedinice, koja uključuje Sarajevo kao distrikt. Ipak, u intervjuu za "Nezavisne", nije isključio mogućnost da bi se deklaracijom hrvatskih stranaka otvorila mogućnost formiranja trećeg entiteta budući da je, kako je kazao, "nemoguće prihvatiti građansku unitarnu i dvoentitetsku BiH kao konačnu relnost".

"Krajnje je vrijeme da se riješi hrvatsko pitanje jer su Hrvati u podređenom odnosu prema ostalim narodima u BiH", tvrdi Čović.

NN: Predstavnici pet hrvatskih stranaka potpisaće hrvatsku deklaraciju o ustavnim promjenama 21. septembra u Kreševu. Da li se deklaracijom otvara prostor za treći entitet?

ČOVIĆ: Mi se zalažemo za jasne federalne koncepcije. U federalizaciji BiH, kao jedno od načela u deklaraciji o ustavnim promjenama koju ćemo potpisati u Kreševu, će biti da se osigura mogućnost diskontinuiteta teritorija kako bi se uobličila jedna, druga ili treća federalna jedinica. Odnosno, jedan drugi element da sva tri kolektiviteta i tri konstitutivna naroda u BiH na potpuno identičan način zadovolje svoje potrebe u BiH. To znači da je to dovoljan okvir za puno više.

NN: Da li je to dovoljan okvir i za formiranje trećeg entiteta?

ČOVIĆ: Deklaracija ostavlja prostor za razgovor o svim osjetljivim pitanjima. Za sada idemo sa deklaracijom i to su osnove i načela uređenja BiH. Dogovorili smo okvir deklaracije i apsolutno jasno znamo šta želimo. Hrvatske stranke su usaglasile čak i nove elemente koji se mogu dodati u deklaraciji i ona nije završena stvar. Deklaracija bi imala nastavak i kada se ponovo dogovorimo oko približavanja nekih političkih stajališta imaćemo dodatni novi dokument toj deklaraciji. Ovaj put u deklaraciji nismo govorili o strukturi središnje razine vlasti nego smo kazali da to ne može biti sadašnja dvoentitetska BiH. Ključna će karika dogovora biti ustroj srednje razine vlasti. Za HDZ BiH je najkvalitetnije rješenje tri federalne jedinice i Sarajevo kao distrikt. Sadašnja podjela na dva entiteta je zlo za BiH, kao i unitarizacija BiH.

NN: Šta je u Lajčakovom prijedlogu o reformi policije realistično?

ČOVIĆ: Lajčakov prijedlog je dobar put ka deblokiranju procesa transformisanja policijskih snaga i dobar osnov da se završi jedna faza u reformi policije, priča o stabilizaciji i pridruživanju EU. Ponuđena rješenja ne zadovoljavaju sve zahtjeve svih strana, pa ni HDZ-a BiH, ali nude izlaz iz blokade i, uz manje korekcije, daju odgovor na zahtjeve svih koji učestvuju u pregovorima i ispunjavaju tri osnovna principa EU koja se tiču reforme policije u BiH.

Ponuđeni nacrt omogućava i otvaranje novih strateških reformskih procesa u BiH, a prije svega početak sveobuhvatne ustavne reforme u BiH, da već do kraja mjeseca možemo razgovarati o Ustavu, jer bi tim formalno riješili i reformu policije.

NN: Kako HDZ BiH vidi rješnje reforme policije, da li podržavate ostanak entitetskih MUP-ova?

ČOVIĆ: Pitanje lokalnih policija potrebno je ostaviti preuređenju Ustava BiH i tom kako budemo preuredili državu. Kako budemo uredili državu, kako bude organizirano sudstvo, zakonodavna i izvršna vlast tako mora biti organizirana i policija.

NN: Da li je, po Vama, moguće do kraja godine postići dogovor o reformi policije i potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju?

ČOVIĆ: Zbog ishitrenih stavova nekih mojih kolega, bojim se da do potpisivanja sporazuma neće doći. U BiH nema mjesta radikalnim potezima. Oni koji zagovaraju isključivost iza sebe kriju poruke koje teže unitarizmu. To nema budućnost. Zato treba sjesti, dogovarati se i naći mjeru jer je prošlo vrijeme devedesetih godina. Potrebno je razmišljati na potuno drugačiji način nego što se razmišljalo prije 15 godina. U startu se krenulo vrlo oštro i svako je počeo da kritizira i imam osjećaj da ne razumijemo da u kompromisu nađemo šansu. Isključivi su i jedni i drugi. I oni koji traže ostanak entitetskih policija i oni koji traže njeno ukidanje.

NN: Da li ste zadovoljni politikom službenog Zagreba prema Hrvatima u BiH?

ČOVIĆ: Već duže vrijeme nisam zadovoljan onim što dolazi iz oficijelnog Zagreba prema Hrvatima BiH. Hrvatska vlast je morala imati više osjetljivosti za poziciju Hrvata u BiH. Iako se zbog pozicije koju Hrvatska gradi prema evroatlantskim integracijama ona ne miješa u odnose u drugim državama morala je imati više sluha za položaj Hrvata u BiH. Pozicija hrvatskog naroda u BiH ide u tom pravcu da treba da dobijemo ono što danas imaju drugi ili treći konstitutivni narod. Hrvati u BiH su u velikoj mjeri prepušteni sami sebi i oficijelni Zagreb je trebao imati veću dozu osjetljivosti za nas.

NN: Otvaranje Predstavništva RS u Zagrebu podiglo je mnogo prašine u javnosti. Kako gledate na ovakav potez srpske vlasti?

ČOVIĆ: To otvara mogućnost RS da veoma brzo bez pretjeranih blokada od bilo koga mogu donositi odluke kada je u pitanju investiranje. Sa te strane bojim se da će veći dio BiH, odnosno FBiH vrlo brzo zaostajati upravo zbog toga što ne razumiju zakone tržišta i puteve kapitala. Novac je plašljiva roba i ako ima bilo kakvih barijera teško da će neko ulagati. Vrlo brzo će tvrtke iz Hrvatske ulagati u RS, otvarati poslovne kapacitete ovdje. Vlada Milorada Dodika nema predrasuda i stvara sve preduslove za dobar ambijent za ulaganje stranog kapitala.
Vjerujem u pravosuđe

NN: Čini se da prilično relaksirano čekate rasplet sudskog procesa koji se vodi protiv Vas, a naznake su da bi 21. septembra konačno mogli znati njegov ishod?

ČOVIĆ: Ako odluka Sudskog vijeća bude pravna i ako se budu držali odnosa činjenica koje su iznesene pred sudom mogu biti bezbrižan i relaksirano čekati odluku kakvu priželjkujem. Znam dobro šta sam radio u životu i nikad nisam prekršio nijedan zakon i to je osnova mog optimizma i razmišljanja. A, svi oni koji su se ogriješili o mene zadnjih godina zbog različitih potreba političkih procesa neka je njima na čast. Nadam se da će BiH ostaviti iza sebe političke procese i protiv mene i ostalih političara za koje je spremljen politički odstrel. Vjerujem u pravosuđe i spreman sam testirati ga prema sebi. Bez pravosudnog sistema i zakona koji se poštuju nema ni BiH. I ja kao Dragan Čović trebam biti odgovoran prema zakonu kao i svaki drugi građanin BiH i ni po kojem elementu drugačiji.

Jedino što priželjkujem u BiH je da pravosuđe konačno postane neovisno. Jedna sudska rasprava je 11. septembra, a u nekom razumnom roku Sudsko vijeće treba da donese i konačnu odluku o mom slučaju. Žalosti me ako neko već zna da će možda 21. septembra biti konačana sudska presuda, jer to onda ne govori o neovisnom pravosuđu.