Tribunu u čast

Nizom kulturnih i sportskih manifestacija, te parastosom i polaganjem vijenaca na spomen-obilježje borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata, juče je na Manjači, u Stričićima, održan 42. Kočićev zbor, tradicionalna manifestacija u znak sjećanja na velikog književnika, rodoljuba i narodnog tribuna Petra Kočića.

Polažući vijenac na spomenik palim borcima, Dragoljub Davidović, gradonačelnik Banje Luke i predsjednik Organizacionog odbora Zbora, istakao je da ovaj gest porodicama ne može nadoknaditi gubitak najmilijih, ali da je sjećanje na njih najmanje što svako treba da uradi.

Iako su na Kočićev zbor bile pozvane i njegove kolege po peru, književnici iz reda bošnjačkog naroda, nikoga od njih nije bilo juče na Zmijanju. Prema riječima Dragutina Ilića, predsjednika Zavičajnog društva "Zmijanje", organizatora manifestacije, razlog njihovog nedolaska strah je od reakcije sunarodnika.

- Neki od njih su nam otvoreno odgovorili da ne smiju doći, jer se boje šikaniranja svojih sunarodnika. Svjesni smo svega što se desilo u posljednje vrijeme, ali smatramo da je Kočić upravo ono što može da nas objedini, jer on nije samo srpski pisac, nego i bosanski. Ako ga se oni odriču, to moraju da nam jasno kažu - poručio je Ilić i najavio da će se pokrenuti inicijativa za donošenje zakona o zaštiti imena i djela Petra Kočića.

- Uz pomoć Vlade RS, koja je izdvojila 40.000 KM i Grada Banje Luke, koji je obezbijedio 65.000 maraka, nadam se da ćemo do početka idućeg Kočićevog zbora urediti njegovu spomen-sobu i muzej, a konačni cilj je postavljanje Kočićevog spomenika, koji bi u Beogradu trebalo da bude podignut 20. oktobra, na Dan grada, a u Stričićima, pored njegove rodne kuće, najkasnije do ove jeseni - kaže Ilić.

Književnik Ranko Pavlović dobitnik je najvećeg književnog priznanja na ovim prostorima - Kočićeve nagrade, koja mu je uručena ispred drvene i već oronule kuće Kočića, u okviru manifestacije "Kočiću u čast".

Predsjednik stručnog žirija, pjesnik Slobodan Janković, uručio je i nagradu "Zmijanjče" koju je zasluženo dobila mlada banjolučka pjesnikinja Milica Nježić, koja je aplauze prisutnih izazvala stihovima svoje pjesme "Ljubav jednog izvora".

Sjećanje na velikana ovog kraja nastavljeno je programom "Kočić među Zmijanjcima", mnoštvom stihova, humora i satire istaknutih književnika. Na binu su se uspeli i Krajiški trubači, KUD "Petar Prvi Karađorđević Mrkonjić" iz Mrkonjić Grada, kao i niz Zmijanjaca sa svojim viđenjem svijeta i stvarnosti.

Ljubitelji Kočićeve riječi, Zminjanja, ali i dobre kapljice i provoda, došli su iz cijeloga svijeta. Ali, Desanka Maksimović iz Šipova, ipak, privlačila je najviše pažnje, obučena u tradicionalnu narodnu janjsku nošnju, iz okoline rodnog grada.

- Ne nastupam u programu, neka to rade mlađe. Ovo mi je drugi put da se ovako oblačim i planiram, ako Bog da, to raditi sve dok budem mogla, jer Kočić je to zaslužio - poručuje vesela Desanka.

U zabavnom dijelu Zbora, pod šatorima su nastupila neka od poznatih estradnih imena. Mjesto više tražilo se pod taborom Baje Malog Knindže i "Sinova Manjače", a odličnom zaradom moći će se pohvaliti i Jovan Perišić. Zbor je pružio šansu svakome da pokaže šta zna. Tako se Glišo Kretić okitio zvanjem šampiona u potezanju konopa, Radomir Bastić imao je najduži skok udalj, dok je Zdravko Babić pobijedio u penjanju uz banderu.

Izuzetno popularna korida, odnosno bodljavina bikova, privukla je 11 bikova u teškoj kategoriji, sa više od 800 kilograma težine, kao i pet bikova u nešto lakšoj kategoriji. U najpopularnijoj, teškoj kategoriji, titulu je odbranio Zećo, vlasništvo Ilije Grahovca, poznatijeg kao Zmaj od Šipova.

- Pobijedio je bika Putalja, koji je vlasništvo mog velikog rivala Ratomira Škrbića iz Mrkonjić Grada i zbog toga sam presrećan - poručio je Zmaj.

Novina u ovogodišnjoj borbi bila je zabrana oštrenja rogova životinjama, a odluka je donesena pod pritiskom udruženja za zaštitu životinja.

Za one koji su se zadovoljili samo mirisom pečenja i ćevapa, na raspolaganju su im bili nešto jeftiniji sendviči, a cisterne s pitkom vodom banjalučkog "Vodovoda" bile su izuzetno posjećene među nealkoholičarima ili onima čiji džep nije mogao podnijeti, ipak, naduvane cijene hrane i pića.