Šta će im ustav kad imaju omertu

Predsjednik Srpske narodne stranke i lider "Srpske liste"Andrija Mandić rekao je juče da se ne nada previše pozitivnom ishodu pregovora vlasti i opozicije o budućem ustavu Crne Gore, obrazlažući to dosadašnjim negativnim iskustvima sa vladajućom koalicijom. Mandić je, u intervjuu za "Dan" saopštio da opozicija neće sa vlašću pregovarati o organizovanju parlamentarnih izbora nakon donošenja najvišeg pravnog akta "jer se oni podrazumijevaju".
~Kako ocjenjujete dosadašnji tok opozicionih dogovora o zajedničkoj platformi vezano za ustav i šta očekujete kao krajnji ishod?
- Krunski politički cilj "Srpske liste" jeste da se Crna Gora ustavno definiše kao država ravnopravnih građana i ravnopravnih naroda, koja bi obezbijedila sva prava svima koji žive u njoj. Crna Gora bi, dakle, tako uređena bila država i srpskog naroda. To znači da tražimo da srpski bude službeni jezik, da se omogući obrazovanje na srpskom jeziku, da se dio javnog medijskog prostora, institucija kulture i državne uprave proporcionalno ustavno projektuje kao izraz državne brige prema srpskom stanovništvu u Crnoj Gori. U svemu tome dvojno državljanstvo je samo jedan dio projekta koji želimo da ostvarimo. To su naši zahtjevi i mi od njih nećemo odustati, bez obzira na kojoj platformi nastupali u pregovorima sa vlašću. Naravno da je najefikasnije pridružiti sve zahtjeve pojedinih opozicionih partija i tako sačiniti jedan i nedjeljivi paket koji će vlast morati da prihvati ukoliko želi da Crna Gora dobije ustavnu formu. Nadam se da će i druge opozicione strukture uvidjeti da nema smisla tražiti od vlasti minimalne ustupke kad je riječ o tako krupnom pitanju kao što je ustav. Donošenje ustava vidim kao priliku da se u Crnoj Gori uspostave nova pravednija pravila političkog života. Takva pravila mogu samo ići na ruku opoziciji.
~ Vjerujete li da će doći do direktnih razgovora opozicije sa vlašću i da će oni imati konkretnog pozitivnog efekta?
- Nemamo pozitivno iskustvo u dosadašnjoj istoriji pregovaranja sa vlašću. Sve što se postigne za pregovaračkim stolom, oni su zloupotrebljavali, ignorisali ili kršili na terenu. Zbog toga lično nemam neke pretjerane nade u pozitivan rezultat. U krajnjem, pojaviće se neki Lajčak, Lipka ili Solana na nam zasole čorbu, kao i prošli put. Svaki posao sa aktuelnom vlašću jeste kao da sadite tikve sa znate već kim. Teško možete očekivati bilo kakve pozitivne rezultate u takvom društvu. Ustav uopšte nije potreban aktuelnoj oligarhiji. Oni zapravo traže navodne pregovore samo da bi pokazali pred međunarodnom javnošću kako su i njima ruke vezane pa su, prema tome, i oni demokratska vlast. Šta god pisalo u ustavu i kako god se do njega došlo, oni će se u suštini i dalje držati svoje omerte i zakona ličnih interesa. Zato sam za strogo distanciranu komunikaciju, u rukavicama i sa zaštitnom opremom, u prisustvu svjedoka.
~ Da li će održavanje parlamentarnih izbora biti jedan od ključnih zahtjeva u platformi opozicije i postoji li po tom pitanju jedinstvo opozicionih stranaka?
- Izbori nakon usvajanja ustava se podrazumijevaju po slovu sadašnjeg najvišeg pravnog akta. Nećemo pregovarati oko nečega što se podrazumijeva, a to su izbori. Nije im ovo referendum, pa da ne mora da se primjenjuje ustav.
~ Pojedini opozicioni lideri već su najavili kandidature na predsjedničkim izborima. Da li bi nestranačka ličnost mogla da pomiri eventualne liderske ambicije i pobijedi na izborima?
- Više puta smo naglasili da bi jedan kandidat za opoziciju bio najpraktičnije rješenje. Isticali smo da želimo kandidata koji može biti podjednako udaljen od svih opozicionih partija, ali blizak građanima. Ponavljam, želimo kandidata koji ima realne šanse da pobijedi na tim izborima. Smatramo da predsjednički izbori ne treba da budu iskorišćeni kao prilika da neke stranke pokušaju da poprave svoj posrnuli rejting. Prije svega, mislimo da je ustav prevashodno pitanje na koje se sada treba koncentrisati. Ako opozicija položi ustavni ispit, lako će nastaviti saradnju na predsjedničkim izborima.