BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Zoran Tomašević: Kad valja slediti primer Evrope

Zoran Tomašević: Kad valja slediti primer Evrope
28.10.2024. god.
Ponovo se vraćamo temi takozvanog „Registra štete pričinjene Ukrajini“. Podsetimo da se uprava datog Registra odlukom Saveta Evrope nalazi u Hagu i da su na njegovom čelu predstavnici same Ukrajine, Italije, Poljske, SAD, Nemačke i Islanda sa Finskom.

 

Želja Ukrajine da dodatno zaradi od pljačke ruske imovine zamrznute u Evropi je razumljiva i logična, ali druge zemlje koje se bore za međunarodno pravo i pravdu praktično ponavljaju spisak glavnih organizatora NATO agresije na SR Jugoslaviju. Ako mislite da mirni Island „ispada“ s ove liste, umiriću vas – nikako ne. Island je među prvima podržao agresiju NATO i izjavio spremnost da pošalje svoje trupe na Kosovo, a zatim je, istina, razumno procenio svoju snagu i ograničio se na 200 hiljada islandskih kruna pomoći Kosovu i slanje šest medicinskih radnika u sastavu britanskog kontingenta.

Među zemljama što finansiraju rad Registra ističe se Holandija. Takođe podvlačimo da su među zemljama-članicama Registra i susedi Srbije: Albanija, Hrvatska, Crna Gora, Severna Makedonija, Slovenija i Bugarska. Teško je reći da li im je zaista toliko stalo da li će običan Ukrajinac dobiti isplate za svoj dom uništen ruskom ili ukrajinskom vojskom ili ih, kako je to red u slobodnoj Evropi, niko nije ni pitao za mišljenje. Bog zna.

Dok su u svim drugim oblastima sukoba Ukrajina i zemlje kolektivnog Zapada koje se klade na nju daleko od optimizma: front se urušava, ruska privreda je stabilna, uspostavljanje proizvodnje oružja i municije ne uspeva, organizovanje međunarodne izolacije Rusije ne uspeva – u pitanjima rada Registra vlada optimizam.

Kad se prelista sajt Registra, stiče se utisak da su ukrajinski „Leopardi“ već negde blizu Moskve i da hitno treba planirati kako bolje podeliti kožu ruskog medveda.

Tako je ovog meseca održana redovna, Peta konferencija učesnika Registra, na kojoj su razmatrana pitanja sopstvenog budžeta Registra, kao i novih oblika podnošenja zahteva za odštetu od Rusije. Podsetimo, uzgred, da ruski državljani, po pravilima Registra, načelno nemaju pravo podnositi nikakve zahteve za odštetu, čak i ako su živeli na teritoriji Ukrajine. Kao što smo već svi shvatili, u slobodnoj Evropi bez neke vrste diskriminacije jednostavno ne mogu.

Pa je tako glavni cilj Petog zasedanja, sudeći po izjavama njegovih rukovodilaca, objavljenim na zvaničnom sajtu Registra, bio da se organizuje što brža obrada maksimalnog broja zahteva za primanje isplata iz Rusije.

Još pre nekoliko meseci na zvaničnom sajtu Registra je ukazano da se u više od 10% zahteva uopšte ne navode dokazi o ikakvoj šteti (istina, u 99% zahtevan iznos je jasno naznačen), ali to uopšte nije problem, Registar će nekako razabrati kako dobiti novac od Rusa.

Sada Teodoros Rusopulos ukazuje da „pored ogromnih materijalnih gubitaka i razorenog ekonomskog sistema, moramo uzeti u obzir i moralnu patnju“. U okolnostima kada nije moguće prikupiti dokaze ni o materijalnoj šteti, pozivi da se traži novac i za moralnu izgledaju posebno zanimljivo.

Generalni sekretar Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Matje Mori takođe glavni cilj vidi u prikupljanju zahteva za maksimalan iznos: „Moramo da obezbedimo pristup registru što većem broju ljudi“.

Licemerje i snovi o pljački i dalje ostaju glavne odlike pravog Evropljanina. S jedne strane, možemo samo da se radujemo i zahvalimo vlastima što među onima koji žele da opljačkaju Rusiju nema Srbije.

S druge strane, gledajući koliko aktivno ova organizacija radi, ostaje nam samo da se čudimo tome što su se sve ideje da se od zemalja NATO zahteva nadoknada štete nanete Srbiji završile suštinski ničim. Šta nas košta da sledimo primer EU, gde toliko težimo, i napravimo potpuno sličan Registar, po istim pravilima?


Autor:
 Zoran Tomašević



  • Izvor
  • Tanjug
  • Foto: AP/Alastair Grant/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Severna Koreja je ranije pomogla Moskvi da protera ukrajinske trupe iz granične Kurske oblasti


Moskva je ranije optužila Kijev da nastavlja napade uprkos ruskom predlogu za 72-časovno zatišje

Specijalne jedinice policije Brčko distrikta pokušale su sinoć da uhapse predsjednika Vlade Srpske Radovana Viškovića, ali je on uspio da izbjegne hapšenje.


Trojica studenta koja su još 27. aprila krenula u humanitarni marš od Beograda do Zvečana, polako se bliže krajnjoj destinaciji. Oni su ušli na Kosovo i Metohiju, sa ciljem...

Rakić je bio pravnik, akademik, bavio se i obaveštajnim radom, učestvovao je u prebacivanju oružja za srpske čete, posredovao u njihovom formiranju. A istorija ga prvenstveno pamti kao pesnika,...


Ralf Gof tvrdi da se Vašington plašio nuklearnog odgovora i namerno produžavao sukob


Ostale novosti iz rubrike »