BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

RT: Sovjeti su sa Zapadom radili na rušenju nacističkog nasleđa, ali sada širenje NATO-a rizikuje da Evropu ponovo rastrga, kaže Putin

RT: Sovjeti su sa Zapadom radili na rušenju nacističkog nasleđa, ali sada širenje NATO-a rizikuje da Evropu ponovo rastrga, kaže Putin
22.06.2021. god.

Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da je u Evropi u toku nova trka u naoružanju, vođena nestabilnošću i napetošću, istovremeno insistirajući da je njegova zemlja spremna da obnovi prijateljske odnose sa državama širom kontinenta.


Pišući za hamburški "Di cajt", Putin je naglasio ulogu koju su Sovjeti imali u oslobađanju evropskih naroda od nacističke okupacije. Predsednik je odao počast vojnicima Crvene armije, „koji su ne samo branili nezavisnost i dostojanstvo naše domovine, već su i Evropu i svet spasili od porobljavanja“.

Dalje je dodao da se poraz Trećeg rajha dogodio i uz pomoć „naših saveznika u antihitlerovskoj koaliciji, učesnika pokreta Otpora i nemačkih antifašista koji su približili našu zajedničku pobedu“.

Putin je rekao da je kraj Hladnog rata trebalo da bude „zajednička pobeda Evrope“, ali da su tenzije širom kontinenta bespotrebno ponovo porasle. Predsednik je za ovakvo stanje optužio NATO, tvrdeći da je vojni blok pod vođstvom SAD-a „relikt“ sukobljavanja iz doba Hladnog rata. Njegova ekspanzija na istok, uprkos uveravanjima da je suprotno, podstakla je nepoverenje i napetost na kontinentu, rekao je on.

Odnosi između Moskve i NATO-a u početku su se otapali nakon raspada SSSR-a, pri čemu su obe strane čak potpisale deklaraciju tvrdeći da „jedna drugu nisu smatrale protivnicima“.

Međutim, Rusija insistira na tome da je dobila uveravanja da se blok neće širiti prema granicama zemlje, što je prekinuto 2004. godine kada je NATO doživeo najveću jedinstvenu ekspanziju u svojoj istoriji, prihvatajući baltičke države i niz bivših država Istočnog bloka. Ovaj potez Putin je naveo kao stratešku pretnju u govoru povodom prisajedinjenja Krima 2014. godine.

„Štaviše“, napisao je Putin, „mnoge zemlje su bile stavljene pred veštački izbor da budu sa kolektivnim Zapadom ili sa Rusijom“. Predsednik je naveo događaje u Ukrajini 2014. godine kao primer „posledica do kojih je dovela ova agresivna politika“. Tamo je, rekao je on, „EU aktivno podržavala protivustavni oružani puč u Ukrajini“.


„Čitav sistem evropske bezbednosti sada se značajno degradirao“, upozorio je on.

„Tenzije rastu, a rizici od nove trke u naoružanju postaju stvarni. Propuštamo ogromne mogućnosti koje saradnja nudi. To je utoliko važnije sada kada se svi suočavamo sa zajedničkim izazovima, poput pandemije i njenih strašnih socijalnih i ekonomskih posledica.

Putin je ponovio da se „Rusija zalaže za obnavljanje sveobuhvatnog partnerstva sa ostatkom Evrope“ i ponovo predložio ideju o „zajedničkom prostoru za saradnju i bezbednost od Atlantika do Tihog okeana“.

U aprilu je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov uputio poziv zemljama EU da se pridruže planu koji Moskva podržava i formira - „Veliko evroazijsko partnerstvo“, a koje bi bilo otvoreno za sve države sa dva kontinenta. To će biti vođeno vrednostima ujedinjenja i inkluzivnosti, rekao je on.

U svom pozivu nemačkim čitaocima, Putin je rekao: „Svet je dinamično mesto, suočeno sa novim izazovima i pretnjama. Jednostavno ne možemo sebi priuštiti da nosimo teret prošlih nesporazuma, teških osećanja, sukoba i grešaka.“

Dodao je da je „naš zajednički i neosporni cilj da osiguramo sigurnost na kontinentu bez linija razdvajanja, zajednički prostor za ravnopravnu saradnju i inkluzivni razvoj za prosperitet Evrope i sveta u celini“.

Izvor: RT


  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: © RIA Novosti / Alekseй Nikolьskiй/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ukrajina ne bi mogla da izvede smrtonosni napad na Krim bez učešća SAD, izjavio je ruski izaslanik Anatolij Antonov


Benjamin Netanjahu tvrdi da Vašington nije promenio svoj stav uprkos apelima na svim nivoima

Ruske trupe su izvršile udare na ukrajinske industrijske objekte u Odesi: verovatno je pogodak bio u oblasti fabrike teških dizalica Krajan. Zauzvrat, OSU su ponovo napale teritoriju Rostovske oblasti...


Francuski vojnici neće biti poslati da se bore u Ukrajini u doglednoj budućnosti, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron.

Ruski predsednik je insistirao da je Moskva otvorena za rešavanje ukrajinskog sukoba kroz pregovore sa Kijevom


Na Krimu ne može biti „mirnog života“, upozorio je Mihail Podoljak


Ostale novosti iz rubrike »