Otac Gojko Perović: Treba da se vratimo Crkvi, svetinji, Jevanđelju

11.11.2020. god.

Protojerej-stavrofor Gojko Perović, rektor Cetinjske bogoslovije, kazao je u intervjuu Radiju Crne Gore da Pravoslavna crkva u Crnoj Gori vijekovima predstavlja bitan faktor okupljanja naroda i svetinju za veliki broj građana. To je uslovilo činjenicu da jedan mitropolit, ko god on bio, ima značajnu društvenu ulogu, a da su blaženog spomena Mitropolit Amfilohije i njegovo djelo još i značajniji po tome što je on osobeno predstavljao jedan veliki autoritet i jednu osobu od velikog povjerenja u cijelom pravoslavlju.

Podsjetio je da je Mitropolit Amfilohije u toku svoje tridesetogodišnje službe uspio da u Crnoj Gori obnovi veliki broj crkava i manastira, da sveštenički kadar uveća za deset puta (od dvadesetak sveštenika do blizu 200 sveštenika i jeromonaha), da obnovi rad Cetinjske bogoslovije, otvori rad Izdavačko-informativne ustanove “Svetigora”, koja sada obuhvata časopis, portal (sajt) i crkveni radio, kao i crkvenu video produkciju.

U tom svom tridesetogodišnjem radu uspio je Vladika Amfilohije da u Crnu Goru na svoj lični autoritet, dovede jerusalimskog, carigradskog i moskovskog patrijarha, kao i antiohijskog i aleksandrijskog, ali i mnoge druge crkvene velikodostojnike koji su svojim dolaskom, neki po prvi put, blagoslovili Crnu Goru.

„Nije to slučajno. Nije to pitanje nekog administrativnog popisa kad je ko došao u Crnu Goru. To pokazuje značaj blaženog spomena Mitropolita jer su svi ti poglavari pravoslavlja bili i njegovi lični prijatelji. Hram Hristovog Vaskrsenja u Podgorici jedini je hram u svijetu, a da kažem i jedini hram u dugoj istoriji pravoslavlja, koji su zajednički osveštali moskovski i carigradski patrijarh“, naglasio je rektor Cetinjske bogoslovije, dodavši da bi to na političkom nivou bilo kao da su se u Crnoj Gori sreli predsjednik Rusije i Amerike.

Osvrćući se na pojedine priče i natpise o izboru novog mitropolita, otac Gojko je kazao da su one vještački predimenzionirane i napumpane od pojednih medija, koje se Crkvom bave na neki pomalo izopačen način. Dalje je pojasnio da je Sveti sinod Srpske pravoslavne crkve odredio, istog dana kad se Mitropolit upokojio, Vladiku Joanikija za administratora Mitropolije, što je u potpunom saglasju sa crkvenom tradicijom, koja nalaže da kada se upokoji neki vladika iz najbliže eparhije bude imenovan administrator.

“Novog mitropolita bira Sabor, crkveno tijelo koje okuplja sve episkope (četrdesetak vladika Sabora Srpske pravoslavne crkve), koji se obično sastaje u periodu između Vaskrsa i Trojičindana, u maju mjesecu, a da se ne bi do tada čekalo, izabere se odmah administrator i on upravlja najmanje do zasjedanja Sabora“, naglasio je prota Gojko, pojašnjavajući da je zbog epidemiološke situacije neizvijesno da li će redovni Sabor biti održan na proljeće.

Još jednom je istakao da izuzev tuge što smo ostali bez Mitropolita Amfilohija, koji je 30 godina predvodio Crkvu, crkveni život ne trpi, jer imamo vladiku koji obavlja sve vladičanske poslove. Napomenuo je da priča o izboru novog mitropolita u ovom trenutku i nije baš umjesna s obzirom da se 40 dana žali za pokojnikom i ne obavljaju se nikakvi važniji poslovi.Takođe je istakao da je mitropolit crnogorsko-primorski jedna od najuglednijih titula u SPC, kao i da je Mitropolija ovih dana pod “baražnom vatrom” jer nema medijske kuće koja prije nego što izjavi saučešće, ili istovremeno sa tim, ne pita ko će biti novi mitropolit.

„Zbog elementarnog poštovanja prema pokojniku nije u redu, nisu ti dani da se sad o tome priča “, istakao je o. Gojko.

Govoreći o litijama koje su organizovane širom Crne Gore poslije donošenja neustavnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, prota Perović je kazao da dominantan utisak, ne samo naš već i međunarodnih institucija, da su one bile mirne i građanske:

“I mi sveštenici smo se javno borili da litije ne dobiju nikakav drugi prizvuk, nego da budu crkvene. Nekada je bilo i težih riječi, ali je bilo puno poruka ljubavi.”

Pojašnjavajući pojedine članove spornog zakona, podsjetio je u kakvom je stanju Mitropolit Amfilohije zatekao hramove početkom 90-tih godina, a kao primjer naveo jedan seoski hram u kome i dan danas u oltaru stoji mješalica za beton, čemu se i sam čudio.

“Mogu misliti kakva bi se dževa digla da pop krene da iznese odatle tu mješalicu, a njoj nije mjesto u oltaru. Nažalost, naše su crkve od nas samih bile ponekad pretvarane u magacine”, priča otac Gojko i primjećuje da to još uvijek postoji u pojednim crkvama na selu, kao odraz nekog vremena, koje treba da se popravlja i prolazi jer crkva služi za molitvu.

Poručio je da niko neće ponijeti crkve iz Crne Gore te da su one zajedničke, otvorene za sve građane bez obzira na nacionalnu pripadnost i da niko nikoga ne pita ni koje je nacije, ni kojim jezikom zbori, a još manje za koga glasa.

“Crkva nije mjesto gdje će se te razlike potencirati, nego mjesto gdje će se te razlike ublažavati. Crkva svaka u Crnoj Gori pripada, prije svega, vjerniku pravoslavnom bez obzira koje je nacije, a samim tim, ako sve funkcioniše kako treba, i svakom crnogorskom građaninu“, kazao je protojerej-stavrofor Gojko Perović.

Uz podsjećanje da su u gotovo svakoj parohiji sveštenici autentični Crnogoci, naglasio je da je dominatna struktura Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije budimljansko-nikšićke građani Crne Gore. Podsjetio je na Mitropolitove besjede u kojima je izražena ljubav i blagodat prema Crnogorcima, kao i na njegov doprinos obnovi crnogorskih svetinja, sa naglaskom na manastir Stanjevići. Govorio je o Mitropolitovom odnosu i ljubavi i prema pripadnicima drugih vjera.

“Kako god se Crkva zvala, njen osnovni zadatak je da ljude produhovi, uputi Jevanđelju i da ljudima skrene pažnju da ima još jedan život mimo ovoga. Našta će ličiti naš odlazak na ona svijet ako se ovdje budemo otrovali podjelama ko je Srbin, ko Crnogorac. Apostol Pavle kaže u Carstvu nebekosme nema ni Grka ni Jevrejina, nema ni muškoga ni ženskoga, ni roba ni slobodnjaka. Hoće da kaže da te naše podjele, razlike, ne smiju da nas određuju kad je u pitanju molitva Bogu i duhovni život.”

Govoreći o napretku i duhovnom životu pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori, protojerej-stavrofor Gojko Perović je kazao da je optimista i poručio da treba da se vratimo Crkvi, svetinji, Jevanđelju.

Rektor Cetinjske bogoslovije o. Gojko, od nedavno i član Matice srpske, smatra da u Crnoj Gori moramo da pomirimo našu tradiciju sa našom sadašnjošću:

“Imam čast da me Matica srbska iz Novog Sada, kao jedna od najstarijih institucija te vrste na Balkanu, učlanila u njeno redovno članstvo, a čij je jedan od prvih članova bio Petar Drugi Petrović Njegoš”, kazao je o. Perović. Podsjetio je da ni Njegoš, ni knjaz Danilo, ni knjaz Nikola, nijesu osnivali Maticu crnogorsku u Crnoj Gori i da je prije 1918. godine jedina dejstvujuća Matica, kao jedna kulturno prosvjetna institucija, i za Crnogorce i za građane Srbije bila Matica srbska u Novom Sadu, koja je tada bila u Austrougarskoj.

“Nemam ništa protiv Matice crnogorske, ali moramo da razvijamo naš odnos prema tradiciji, našoj prošlosti te da sve držimo kao svoje, a ne ako negdje vidimo s od srbskoga, ili trobojku, u čijim bojama je i crnogorska roba, kažemo da nam to neko ubacuje iz Srbije.”

Komentarišući događaje iz Brčela, kazao je da ta kao i bilo koja druga radnja koja bi narušila spomenički izgled nekoga hrama je nadležnost komunalne inspekcije i ljudi koji se bave zaštitom spomenika i tu bi trebalo staviti tačku.

“Neka svako radi svoj posao. Sveštenici su uradili puno dobrih stvari, puno crkava obnovili, ali sve sa jednom namjerom da se svetinje po Crnoj Gori obnove”, svjedoči o. Gojko, ističući da prihvata i kritike. Ukazuje na problem kada kritike dolaze sa mjesta onih ljudi čiji se politički ideolozi do 90-ih nisu okretali na to kako izgledaju crnogorske crkve, nego su čak neke bile pretvarane i u štale.

“U tom velikom zamahu koji je trajao 30 godina, 650 hramova je izgrađeno i obnovljeno i sigurno je bila i neka greška. Ni jedan naredni korak kad je u pitanju rekonstrukcija i obnova spomeničkog nasleđa, koje je istovremeno i crkveno nasleđe u Crnoj Gori, to je rekao juče i vladika Metodije, u narednom periodu ne bi smio da se radi na svoju ruku. Da Zavod nešo obnavlja, a da Crkva ne zna, ili da popovi nešto rade, a da Zavod ne zna”, kazao je i podsjetio na lijepo iskustvo jedne saradnje vezano za obnovu ikonostosa u Cetinjskom manstiru, koji je zasijao u svoj ljepoti poslije tri godine.

Protojerej-stavrofor Gojko Perović u intervjuu Radiju Crne Gore je posebno istakao da pred nama stoji vrijeme kada bi trebalo uskladiti crkvene aktivnosti i aktivnosti državnih institucija za zaštitu spomenika te da tu postoji prostor za saradnju, a “kad država i Crkva sarađuju onda sve biva kako treba”.

Priredila Vesna Dević,
Mitropolija

Izvor
Tanjug
foto: © Mitropolija crnogorsko-primorska/ vostok.rs

Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

PREDHODNA NOVOST

SLEDEĆA NOVOST

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Nema govora o mobilizaciji – Kremlj

Stotine Rusa svakodnevno potpisuju vojne ugovore, čime je novi poziv za mobilizaciju nepotreban, izjavio je portparol Dmitrij Peskov.

„RT.Dok: Vreme naših heroja” počelo na Mećavniku uz pozdrave Ljubimove, Kosačova, Zaharove, Kusturice…

U srbskom Drvengradu – “selu Emira Kusturice” – otvoren je 22. novembra uveče međunarodni festival dokumentarnog filma “RT.Dok: Vreme naših heroja”.

Hronika specijalne vojne operacije za 22.1..2024.

Ruski vojnici izveli su udar na parking za avione na aerodromu u rejonu Aviatorskog, uništivši jedan od stacioniranih letelica. Na Kupjansko-Svatovskom pravcu ruske snage su podigle za