Mitropolit Amfilohije: Crkva je kroz vjekove gonjena i progonjena, tako je i danas

08.03.2020. god.

Svetom arhijerejskom liturgijom u Cetinjskom manastiru i prazničnom litijom s ikonama od manastira do Crkve Roždestva Presvete Bogorodice na Ćipuru i nazad, danas je na Cetinju toržestveno proslavljena Nedjelja pravoslavlja i svršen spomen na Sedmi vaseljenski sabor i pobjedu pravoslavlja na ikonoborstvom, navodi Mitropolija crnogorsko-primorska.

Prazničnu litiju sveštenstva, sveštenomonaštva i vjernika, koja se već 30 godina povodom Nedjelje pravoslavlja održava svake godine na Cetinju, predvodio je Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije.

Visokopreosvećeni vladika je u Cetinjskom manastiru, po povratku litije koja nije išla trasom kao ranijih godina, kazao da je Crkva kroz vjekove gonjena i progonjena, te da je tako i danas. Poručio je da je ovaj krsni hod, koji traje od 9. vijeka od svetoga grada Carigrada, hod blagoslova Božijeg i poklonjenja obrazu živoga Gospoda, “blagoslov svakome mjestu i stopi, svakom ljudskom biću koje vidi taj hod i učestvuje u njemu”.

“Tako je i ovdje na Cetinju taj hod trajao i za vrijeme Svetoga Petra Cetinjskog, i za vrijema kralja i gospodara Crne Gore Nikole Prvoga Petrovića, neprekidno do naših vremena. Nažalost ove godine, po nekom bezumlju, ne znam po čijoj naredbi, ovaj hod je zabranjen. To nije dobro za grad Cetinje jer ovaj hod je svjedočanstvo ljubavi Božije prema svakome čovjeku, posebno prema ovome gradu čiji je pokrovitelj Presveta Bogorodica”, kazao je vladika.

Ističući da ova litija predstavlja i poziv svima u Cetinju, od najmanjeg do najvećeg, na ljubav prema Bogu ljubavi i na uzajamnu ljubav jedni prema drugima, Mitropolit je kazao da je to i smisao svih svetih hodova, kao i ovog koji traje 1300 godina bez prekida. Zaključio je da je zato šteta da Cetinje bude lišeno tog blagoslova:

“Ali taj blagoslov ostaje na njemu, nema nikakve sumnje, i na svima koji u njemu žive, čak i na onima koji se bune protiv ove svetinje. Gospod se stara i o njihovom spasenju, da se i u njihovim srcima probudi ljubav i prema Bogu, vječnom obrazu Božijem, i prema svakom ljudskom biću. Neka Bog blagoslovi sve Cetinjane i svu djecu i što je više ovakvih hodova po Cetinju, to je manje mržnje među braćom, manje ubistava. Ovo je iscjeljenje od duha mržnje, zlobe, duha bratomržnje.”

Litija u Nikšiću: Piše se istorija, pjeva se istorija, produžava se Gorski vijenachttps://t.co/gtcXRsEhbY
— VOSTOK vesti (@vostokvesti) March 8, 2020

Poručio je Mitropolit Amfilohije da se ne treba plašiti od ljubavi i blagoslova Božijeg koji donosi i koji je donosila ova svetinja kroz vjekove. Izrazio je nadu da će tako biti i ubuduće, te da se ova zabrana litije dogodila slučajno iz nerazumlja koje je ponegdje zavladalo u Crnoj Gori.

“S druge strane vi znate da su ovi novi hodovi koji idu po Crnoj Gori veliki Božiji dar i pokazatelj da se narod Božiji počinje vraćati toj božanskoj ljubavi – Bogu ljubavi i uzajmanoj ljubavi, što je i smisao i drevnih i ovih novih hodova u Crnoj Gori. Litija predstavlja blagoslov Božiji i daj Bože da taj blagoslov bude kao što je bio od pamtivijeka na ovome gradu”, kazao je Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije.

Visokopreosvećeni vladika je prije litije služio Svetu službu Božiju u Cetinjskom manastiru i u liturgijskoj besjedi je kazao da kao što se Natanailo u današnjoj jevanđeljskoj priči poklonio Hristu Gospodu i ispovjedio vjeru u Njega kao Sina Božijega, tako se Njemu kao spasitelju i iskupitelju poklanja i čovječanstvo kroz vjekove, već 2000 godina. Milijarde ljudi su se krstili i primili oblik Hristove smrti, Njegovoga stradanja, kroz krštenje, a u isto vrijeme Tajnom krštenja primili i primaju dar vječnoga i neprolaznoga života, dar Hristovog vaskrsenja.

Danas je u molitvenoj radosti Bog udostojio Božiju djecu: Milenu, Jelenu i Nikolu da se krste i poput Natanaila da ispovjede i prepoznaju Hrista Gospoda i prime u sebe kvasac vječne božanske Svetotrojične ljubavi, da budu zapečaćeni pečatom dara Duha Svetoga:

“Ni smrću, ni životom, ni vremenom, ni vječnošću, taj sveti živonosni pečat koji su oni danas primili, a koji primaju svi koji se krštavaju, se ne briše. Neopisivi Gospod jedinorodni Sin Božiji nevidljiv postao je vidljiv i opisiv rođenjem od Presvete Djeve. To je bilo veliko pitanje kroz vjekove, naročito u ova vremena koja mi danas proslavljamo, to je 9. vijek”, kazao je vladika i podsjetio na gonjenje i izbacivanje ikona iz svetih hramova od onih koji su pod uticajem lažnih učenja smatrali da ikone ne treba poštovati, smatrajući da su ikone idoli.

Međutim, Crkva Božija se potrudila da se ikone sačuvaju kao likovi Onoga koji je nevidljiv. Sveti oci Crkve su potvrdili da je On neopisiv i neizreciv kao jedinorodni Sin Božiji, kao vječni Logos, ali je postao opisiv i vidljiv kada se rodio od Duha Svetoga i Presvete Djeve i primio ljudsku prirodu:

“On koji je savršeni neizrecivi Bog postao je savršen čovjek. Ljudska priroda kroz Njega se vaznijela na nebesa i osveštana, obožena, očišćena, prosvećena, od smrtne postala besmrtna, od prolazne neprolazna. To se dogodilo rođenjem Hristovim koji je obraz Oca Nebeskoga nevidljivoga, po kome je svako ljudsko biće stvoreno – po Njegovom liku, obrazu i podobiju.”

I svaki čovjek nosi u sebi to znamenje Božijega lika, svako djete koje se rađa, međutim, kazao je Mitropolit, taj lik Božiju u nama je oskrnavljen i skrnavi se našim grijehovima, otuđenjem od imena Božijeg i zapovjesti Božijih:

“Sve što je vidljivo i slovesno u sveukupnoj tvorevini Božijoj i u ljudskoj prirodi je zasijalo kroz lik od Djeve rođenoga Hrista Boga našega. I to je ono čemu se klanjamo kao Natanailo, kome mi služimo, za kim mi hodimo, u ime kojega se krštavamo, duhovno se rađajući i preporađajući i primajući na sebe to znamenje, taj pečat vječnosti, neprolaznosti, besmrtnosti vječnog ljudskog dostojanstva.”

Podsjetio je da je rađanje od majke rađanje za prolazni smrtni život a rađanje Duhom i vodom je za vječni i neprolazni, besmrtni život.

“Obnavlja se ljudska priroda i zadobija dar vječnosti, besmrtnosti, dar Hristovog vaskrsenja, postaje pričasna ne samo smrti Hristove, spasonosne, nego i Hristovog vaskrsenja. Zato i proslavljamo to veliko i divno znamenje, lik i obraz Božiji, naročito u ovu svetu Nedjelju pobjede pravoslavlja”, besjedio je vladika i objasnio da je to bila pobjeda vjere u živoga Boga i Njega od Djeve Rođenoga i silom Duha Svetoga. On je kazao da kad cjelivamo ikone mi ne cjelivamo drvo ili bilo šta drugo, nego preko toga onoga koji je naslikan: Hrista Gospoda, Majku Božiju, Svete arhangele, Svete serafime i heruvime, Svete proroke i apostole, učitelje Crkve Božije.

Crkva je kroz vjekove gonjena i progonjena, tako je i danas, konsatovao je Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije i istakao da se već 30 godina na Cetinju na ovaj dan održava litija, hod koji je započet 842. godine u Carigradu upravo tada kada je došlo do pobjede pravoslavlja i kada su ikone vraćene u hramove Božije, jer je ikona svjedok da je Bog postao čovjek:

“I sad zamislite od 842. godine u svim hrišćanskim, pravoslavnim zemljama obavlja se taj hod i obavljao se ovdje kod na nas kroz vjekove, i kod nas na Cetinju, naročito poslednjih 30 godina i sad je policija cetinjska zabranila da danas idemo kroz grad. Može im biti. Mi ćemo ići do Đipura i nazad a Bog neka ove druge prosveti kao što je prosvetio i Natanaila”, poručio je u liturgijskoj besjedi Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije.

Na kraju Liturgije, posle litije, u Cetinjskom manastiru je pročitan Sinodik pravoslavlja.

Vesna Dević

Jovan D. Radović
Mitropolija