Početna stranica > Novosti
Ni aviokompanije, ni civilne vazduhoplovne vlasti još se ne usuđuju da dozvole prevoz putnika i robe avionima bez letačkih posada, čak ni u “najpametnijim” letelicama koje bi saobraćale između dva isto tako savršeno opremljena aerodroma. Nezahvalno je prognozirati, ali lično mislim da ni u narednih par decenija kokpiti putničkih aviona neće biti prazni, zato što je ljudski faktor, koliko god bio ona najslabija karika u bezbednosti letenja, neophodan kao supervizor koji će nadgledati rad elektronskih i fizičkih sistema aviona i intervenisati ukoliko se ukaže potreba za tim. Sigurno je jedno: pilot bliske budućnosti neće morati da savlađuje veštine letenja, već će biti edukovan za sistem-inženjera na avionu u saobraćaju.Inače, nekoliko kompanija koje se bave proizvodnjom dronova za individualni transport ljudi prijavilo je patente automatizovanih letelica koje na poziv sleću pred kuću pozivaoca i vazduhom ga “taksiraju” do odredišta unapred pripremljenog za prihvat i sletanje!
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ostale novosti iz rubrike »
Zoran Modli 'Dolaze pametne letelice'
02.02.2020. god.
Da li će u nekoj doglednoj budućnosti letelice biti automatizovane - kao što već vidimo kod automobila?
Letelice su već automatizovane. Dronovi, bespilotne špijunske letelice i bespilotne “leteće bombe” sa samonavođenjem ili kontrolom sa zemlje preko satelitskih releja već duže vreme su u upotrebi, mahom još od druge polovine 1990-ih. A kad je reč o komercijalnom vazdušnom saobraćaju, generacije putničkih aviona iz druge polovine 1980-ih pa naovamo sve su preciznije u samostalnom poletanju, programiranom održavanju rute leta, prilaženju i sletanju pod najnepovoljnijim uslovima vidljivosti. Naravno, za operacije poletanja, prilaženja i sletanje (što uključuje i taksiranje i zaustavljanje aviona na poziciji za parkiranje) neophodna je odgovarajuća i isto tako sofisticirana oprema na aerodromima, pa još uvek nema govora o potpunoj autonomnosti komercijalne avijacije.
Da li je moguće da piloti postanu suvišni (kao i vozači)?
Ni aviokompanije, ni civilne vazduhoplovne vlasti još se ne usuđuju da dozvole prevoz putnika i robe avionima bez letačkih posada, čak ni u “najpametnijim” letelicama koje bi saobraćale između dva isto tako savršeno opremljena aerodroma. Nezahvalno je prognozirati, ali lično mislim da ni u narednih par decenija kokpiti putničkih aviona neće biti prazni, zato što je ljudski faktor, koliko god bio ona najslabija karika u bezbednosti letenja, neophodan kao supervizor koji će nadgledati rad elektronskih i fizičkih sistema aviona i intervenisati ukoliko se ukaže potreba za tim. Sigurno je jedno: pilot bliske budućnosti neće morati da savlađuje veštine letenja, već će biti edukovan za sistem-inženjera na avionu u saobraćaju.Inače, nekoliko kompanija koje se bave proizvodnjom dronova za individualni transport ljudi prijavilo je patente automatizovanih letelica koje na poziv sleću pred kuću pozivaoca i vazduhom ga “taksiraju” do odredišta unapred pripremljenog za prihvat i sletanje!
Vidimo da se dronovi koriste za snimanje, spašavanje, ali i u vojnim operacijama?
Ako ikoga to raduje, “roboti-ubice” već su spremni i jedva čekaju da ih neko pošalje na prvi zadatak. Pa zar već nismo govorili o već usavršenoj automatizaciji? U tom smislu je rešen najvažniji problem - navigacija. A pritisnuti dugme bežičnim putem odavno je "peace-of-cake".
Kako je moguće da i uz najnoviji softver, satelite i drugi tehnologiju potpuno novi avioni padaju (kao na primer Boing 737Max)?
Pad dva aviona B737 Max je posledica dve nesrećne okolnosti: loše rešene aerodinamičke uravnoteženosti aviona na određenim brzinama (prosto rečeno - lošeg trimovanja) i stoga neophodne korektivne uloge autopilota i njegove elektronike u tome - i loše saradnje posade sa istom tom elektronikom. Boingovi inženjeri su se suviše “razigrali” polažući sve adute na elektroniku, a zaboravljajući na ono po čemu je Boing oduvek bio poznat - pouzdanoj aerodinamici i dobroj mehanizaciji komandnih površina aviona.
I.T./foto: arhiva
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ruske trupe su pogodile objekte Oružanih snaga Ukrajine u Harkovu. OSU su, zauzvrat, nastavile da granatiraju rusku pograničnu oblast, uključujući i korišćenje vođenih bombi zapad
Srbi i Rusi su u duhovnom, kulturnom, genetskom i istorijskom smislu izuzetno bliski narodi. Njihova bliskost je odolela najtežim istorijskim iskušenjima i sačuvala
Govoreći na plenarnoj sednici Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma (SPIEF), Putin je izjavio da Rusija još uvek nije isporučila oružje dugog dometa neprijateljima Zapada, ali zadržava pravo da to učini...
Ministarka odbrane Klaudija Taner kritikovala je zapadne države što su dozvolile Kijevu da upotrebi svoje oružje za napad na Rusiju
Ostale novosti iz rubrike »
- Prodacu stan kad odem u penziju i preko Solis-a potraziti plac na Fruskoj Gori da napravim sebi nest
- Ako je auto previše star popravke će koštati puno. Bolje ga je prodati i uzeti novi polovni. Loše je
- Gdje idemo sada? Biblija kaže: "U propisano vrijeme [kralj sjevera = Rusija] će se vratiti" (Danij
- Bravo! Vranje je divan grad, Vranje ima dusu... Bravo, Sladjo!
- Pozdrav za umetnicu. Slike su divne i krase moj dom u Beogradu.