Mitropolit Amfilohije u manastiru Morača: Ovdje je vaskrsao narod

26.01.2020. god.

Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije služio je sa sveštenstvom u manastiru Morača, Moleban Presvetoj Bogorodici za odbranu ove drevne nemanjičke lavre i moračko-rovačkih svetinja.

Nakon molebna Visokopreosvećeni Mitropolit je kazao da smo se pomolili da nas Gospod učini narodom Svojim po vjeri i po djelima, i da nas udostoji da ako stradamo to bude za pravdu i istinu Božiju, a ne iz mržnje prema bilo kome. Ta molitva Presvetoj Djevi neprestano se upućuje iz ove svete obitelji već 770 godina, koliko traje ovaj sveti sabor u lavri moračkoj, uprkos svim iskušenjima kroz koje je prolazio i narod koji je živio i živi u ovim krajevima, i sama svetinja. Podsjetio je vladika na teška vremena i velika iskušenja, na stradanje samog manastira koji je više od 70 godina bio bez krova, na borbe koje su se vodile oko nje i za nju.

„Događalo se to kroz istoriju, a i svi koji su ovdje prolazili i vladali ovim krajevima, nikada niko od njih nije ovu lavru i svetinju prisvajao za sebe, jer je ovo svetinja Presvete Bogorodice, Njoj posvećena i darovana od Nemanjića onima koji su se u njoj sabirali, sabiraju i koji će se sabirati.“

Vladika je konstatovao da se prvi put u 770. godišnjoj istoriji ove svetinje, pojavljuje vlast koja smatra da ima pravo da manastir Morača njoj pripada. Iznoseći istorijske činjenice, Mitropolit je kazao da moračka lavra pripada Crnoj Gori 200 godina, te da je ovo bila Stara Hercegovina. Onima koji planiraju otimanje crkvene imovine, preporučio je da odu u Crkvu Svetoga Nikole da vide da je za vrijeme Savatija Hercegovačkoga mitropolita opisan svaki pedalj koji pripada lavri moračkoj.

„Zna se kome ova svetinja pripada, ko je gradio i branio, ko je ugrađivao svoje kosti, živote i vjeru u nju. Zato bi bilo dobro da ovi koje je vrijeme izbacilo da budu na čelu Crne Gore danas, ponište to bezakonje koje su proglasili u 3 sata poslije ponoći, u mraku. I to neće biti ničij poraz. To će biti pobjeda pravde i istine Božije, bratske ljubavi. To je ono za šta se i mi molimo i večeras ovdje i širom Crne Gore.“

Dalje je kazao da su ovo molebni bratske ljubavi i sloge, poziv na bratoljublje i bogoljublje:

„To je vraćanje naroda Božijega sebi samome, svojim svetinjama, svojim istinama, i priziv svima onima koji su možda zalutali, da se vrate sebi i svojim precima. Nema tu borbe druge vrste.“

Komentarišući pojedine izjave da se nalazi na čelu crnogorske opozicije, Arhiepiskop cetinjski je podvukao da je na čelu Crkve Božije, koja je opozicija bila od kada postoji, ovdje 770 godina, protiv mržnje, bratomržnje, protiv svakog zla i grijeha:

„Jesam opozicija, pripadam i dok budem disao pripadaću toj opoziciji“, kazao je vladika i dodao da je to naslijedio od svojih predaka Nemanjića i svih onih koji su branili i ugrađivali sebe u ovu svetinju i koji su je prisajedinili Crnoj Gori, ali Crnoj Gori krštenoj, miropomazanoj, Crnoj Gori Petrovića, mitropolita Petra Prvoga i Petra Drugoga Lovćenskoga Tajnovidca.

Mitropolit je poručio crnogorskom predsjedniku i premijeru da ako hoće da budu zapamćeni kao ljudi, kao istinski vladari Crne Gore, prvo što treba da urade je da Njegoša izbave iz tamnice, i da ga vrate u njegovu crkvicu na Lovćenu, i naravno, ukinu ovo bezakonje koje su donijeli i koje je izavalo takav otpor u narodu.

„Ovdje je vaskrsao narod! Ja ne znam da li se pamti da je narod ovako vaskrsao u Crnoj Gori!? I vi ste se sabrali ovdje u znak otpora protiv tog bezakonja koje je proglašeno za zakon, i koji se nameće Crnoj Gori, jedinstveno takvoga tipa u Evropi. Ja se nadam u Boga da će ti ljudi shvatiti i odbaciti to bezakonje, kao i to da će to biti njihova pobjeda, pobjeda čovječnosti, ljudskosti, istinske državnosti.“

Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije je pozvao crnogorsku vlast na istinski dijalog, kojeg do sada nije bilo, i izrazio nadu i pomolio se Gospodu da ih urazumi:

„Nekršteni predsjednici, obezboženi ljudi hoće da crkve prisvajaju i kažu da su njihove, neće to moći! Narod se tome odupro na miran način i neophodno je da se ovakav mir i spokojstvo sačuva. Raširila se ova priča širom Crne Gore, svijeta, Amerike, do Trampa, Putina….“

Na kraju sabranja Nikola Minić je pročitao Zakletvu Brđana, koja polazi od Zavjeta Trojičindanskog sabora u Podgorici, da će čuvati, obnavljati, braniti svoje svetinje, i na dostojanstveni način nastaviti da traže povlačenje ovog spornog i diskriminatornog zakona.

Vesna Dević
Jovan D. Radović
Mitropolija