Koliko vrede vaši podaci na internetu?
Većina aplikacija, društvenih mreža i usluga na internetu su besplatne, kao i aplikacije koje dolaze preinstalirane na računarima, smartfonovima i tabletima. Ali, da li je to baš tako?
„Ako ne platite za neku uslugu, onda ste Vi roba“ je izreka koja je vrlo česta u svetu tehnologije. Većina ljudi – zapravo 99% korisnika – nikada ne čita Terms of Use tj. Uslove korišćenja, koji dolaze sa svakom aplikacijom ili softverskim paketom. A u tim uslovima korišćenja vrlo jasno piše kako i na koji način aplikacija prikuplja podatke o vašim aktivnostima, kretanju, načinu na koji koristite aplikaciju, i slično.
Kompanije kao što su Google, Facebook i Snapchat najviše zarađuju tako što podatke o korisnicima prodaju u svrhu targetiranog reklamiranja. Oko 15% linkova na Google pretrazi su sponzorisani linkovi, i ovakvi linkovi su uvek prvi u pretrazi, a to takođe znači da je neko platio da bi bio među prvima u pretrazi.
Ovo se najbolje vidi kada pretražujete tehničku robu ili automobile na Internetu. Naravno, cilj ovih kompanija i jeste zarada, većina IT divova su kompanije koje posluju na berzi, te investitori očekuju profit i veću zaradu svakog kvartala. Zadnjih meseci se u SAD, kao i u mnogim drugim zapadnim zemljama povela ogromna debata (i istrage) o tome kako se brda podataka korisnika iz celog sveta koriste i (zlo)upotrebljavaju. Evropska Unija je nedavno kaznila kompaniju Google sa čak 5.1 milijardom dolara, zbog prikupljanja podataka i monopola.
A koliko zapravo vrede podaci svakog korisnika? Pravi dogovor je – koliko god je neko spreman da plati za njih. U zadnjih nekoliko meseci nam stižu vesti o hakerskim napadima na Fejsbuk, Google, i mnoge druge onlajn servise. U današnje vreme , kada su stotine miliona ljudi u svakom trenutku povezani na Internet, to je znak da je stiglo novo doba privatnosti, gde neka stara pravila više ne važe.
Naročito su ugrožene takozvane messaging aplikacije – FB Messenger, Whats App, Telegram. U Srbiji ima oko 4.5 miliona aktivnih Internet korisnika, društvene mreže Fejsbuk i Instagram koristi oko 3 miliona, a društvenu mrežu Twitter oko pola miliona korisnika. Više od polovine domaćinstava, oko 52 odsto, poseduje računar, dok 45 odsto poseduje dva i više računara. Mobilni telefon poseduje više od 5 miliona, a pametne telefone 1.5 miliona građana.
Društvene mreže i internet su postali važan deo naših života, a mnogima i primarno sredstvo za komunikaciju sa porodicom i prijateljima. E sada, zamislite da neko pročita sve vaše sms-ove, poruke na Viberu ili Fejsbuku. Mnogi u svojim telefonima čuvaju i podatke o kreditnim karticama, medicinske podatke kao i privatne fotografije. Na internetu je veoma teško za običnog korisnika da odredi kakve su namere „druge strane“ i da li iza njih stoje pojedinci ili čak cele kompanije.
Aktuelni izbori u SAD i EU su otkrili i jednu novu stranu društvenih mreža, a to je uticaj na samo biračko telo i pokušaji da se javni diskurs skrene u jednom ili drugom pravcu. Tu je takođe i poplava lažnih vesti sa svih meridijana, na šta ni Srbija nije imuna.
Da bi se zaštitili, na internetu se ponašajte kao i u stvarnom životu:
Ne delite privatne informacije i fotografije, ne komunicirajte sa potpuno nepoznatim osobama.
Koristite samo zvanične aplikacije za finansijske transakcije.
Uvek imajte instaliran anti virus softver.
Nikada ne otvarajte sumnjive i nepoznate sajtove koji se reklamiraju bombastičnim naslovima i porukama.
Izbegavajte online trgovine sumnjivog kvaliteta, kojima je jedina reklama na Fejsbuk stranici.
Uz malo dobre volje i pažnje, internet i moderne tehnologije će biti vaš saveznik, koji vam može pomoći na bezbroj načina u svakodnevnom radu, učenju ili zabavi.
Ivan Trajković
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Na snimku koji kruži društvenim mrežama vidi se kako francuski predsednik naizgled sklanja mali predmet dok pozira sa britanskim premijerom i nemačkim kancelarom
Obe zemlje ukidaju većinu dodatnih carina najavljenih prošlog meseca i nastojaće da usaglase dalje mere, navodi se u zajedničkom saopštenju.
Predsednik Rusije Vladimir Putin ponudio je bezuslovne pregovore počev od četvrtka
Neuspeli pregovori u Istanbulu 2022. treba da posluže kao polazna osnova, uz prilagođavanje „realnoj situaciji na terenu“, izjavio je pomoćnik predsednika Rusije Jurij Ušakov.
Vašington je odobrio isporuku američkog naoružanja iz nemačkih skladišta, dok Moskva poziva na pregovore
Američki predsednik pozdravio je rusku inicijativu usmerenu na nastavak direktnih pregovora sa Kijevom
Ostale novosti iz rubrike »
- Podrzavam,BB zaista ima puno neiskoriscenih potencijala i verujem da je sve navedeno izvodljivo sem
- Prodacu stan kad odem u penziju i preko Solis-a potraziti plac na Fruskoj Gori da napravim sebi nest
- Ako je auto previše star popravke će koštati puno. Bolje ga je prodati i uzeti novi polovni. Loše je
- Gdje idemo sada? Biblija kaže: "U propisano vrijeme [kralj sjevera = Rusija] će se vratiti" (Danij
- Bravo! Vranje je divan grad, Vranje ima dusu... Bravo, Sladjo!