SDA spremna na dogovor s Dodikom o podjeli BiH!

SDA traži da konsoliduje svoju moć oko bošnjačkog političkog carstva onako kako je Dodik konsolidovao svoju moć nad RS

Američka agencija za strateška i geopolitička istraživanja "Stratfor" objavila je nakon opštih izbora u BiH analizu u kojoj iznosi šokantne teze o nemogućnosti stabilizacije BiH, odnosu bh političkih faktora prema decentralizaciji države, pa čak i podjeli.

Prenosimo najzanimljivije navode analize "Stratfora":

Razmena teritorija


- Izbori od 3. oktobra zaključeni su značajnim promenama na nivou Predsjedništva - Haris Silajdžić izgubio je od Bakira Izetbegovića, sina bošnjačkog ratnog lidera Alije Izetbegovića. Većina zapadnih medija ocenila je ovu promenu dobrodošlom zamenom "tvrdolinijaša" jednim "umjerenjaka", ali ta obeležja, koja nisu tačna, prikrivaju kompleksnije kretanje u BiH, koje se udaljava od vizije savezne države u korist decentralizovane strukture.

Posle 15 godina tokom kojih savezna vlada u BiH uglavnom nije uspevala da nametne svoj autoritet, bosanski i hrvatski lideri okreću se modelu koji je uspostavio dosadašnji premijer Republike Srpske Milorad Dodik, koji crpi svoju političku i ekonomsku moć iz svog beskompromisnog autoriteta u RS.

Faksimil teksta: Istaknuta decentralizacija države

To baca drugačije svetlo na pohvale zbog izbora "umerenog" Izetbegovića nad "tvrdolinijaša" Silajdžićem.

Silajdžić nije toliko bio tvrdolinijaš koliko odani federalista, koji je pozivao na ujedinjenu, centralizovanu vladu. Kao takav, bio je u konstantnom sukobu s Dodikom, koji je Silajdžićeve pokušaje da proširi ovlašćenja savezne vlade vidio kao pretnju RS.

Izbor Izetbegovića zapravo bi mogao biti signal da je vizija o saveznoj BiH završena odlaskom Silajdžića. Hrvatski i bošnjački lideri polako uviđaju da je Dodikov oblik beskompromisnog nacionalizma održiv primer koji se može slijediti. Ustvari, mnogi bošnjački i hrvatski politički lideri dive se Dodiku, koji se suprotstavio nekim zapadnim ambasadorima i OHR-u, de facto međunarodnim administratorima BiH.

Dodik je najmoćniji političar u BiH, a da ne zauzima nikakvu saveznu funkciju. Konačno bi bošnjački i hrvatski lideri mogli iskoristiti RS kao primjer za rješavanje problema Federacije BiH - decentralizaciju. Federalna vlada i dalje bi postojala i imala neke ovlašćenja, ali bi se politička i ekonomska moć smestila u entitetima poput RS. Hrvati, takođe, glasno traže svoj entitet i mogli bi se udružiti s Dodikovim nacionalističkim Srbima na saveznom nivou da bi ga dobili.

SDA ima pragmatičniji pristup eventualnim ustavnim podešavanjima BiH - za razliku od beskompromisnog Silajdžića - i traži da konsoliduje svoju moć oko bošnjačkog političkog carstva onako kako je Dodik konsolidovao svoju moć nad RS. Neki političari iz SDA privatno su nagovestili da je dogovor s Dodikom u krajnjoj liniji moguć. Postoji nekoliko mogućih osnova za saradnju - čak i potencijalna razmena teritorija, pri čemu bi se Dodik odrekao pojedinih delova istočne BiH.

Dok je Silajdžić vidio Dodikovu RS kao politički entitet izgrađen na genocidu i etničkom čišćenju Bošnjaka, drugi Bošnjaci i Hrvati spremni su na kompromis da bi stvorili svoje verzije Dodikovog jakog političkog feuda. Ovo bi stvorilo BiH kojoj nedostaje koherentnost jedinstvene države, ali bi joj dalo stabilnost. Ipak, još postoje dve velike prepreke ka decentralizaciji BiH. Prva je ta što je za Bošnjake, posebno za Silajdžića, jaka savezna država bila pitanje nacionalne bezbednosti.

Bošnjaci misle da bi BiH trebala imati jaku saveznu vladu koja bi njima predstavljala sigurnost, s obzirom na to da Srbi i Hrvati u susednim zemljama imaju pristup pasošima, a time i alternativnu domovinu i sigurnost. Argument je da bi Bošnjaci opet mogli biti žrtve ako nemaju jaku državu da ih štiti.


Odbijenica Zapada

Stoga bi bilo kakav pokušaj da se odvoji hrvatski entitet po modelu RS naišao na konflikt, posebno ako bi Bošnjaci smatrali da proizlazeču teritorija nije dovoljna da zadovolji njihove potrebe za sigurnošću. Zato je bilo kakav razgovor o rekonfiguraciji etničkih entiteta potencijalno minsko polje. Drugi i veći izazov decentralizacije BiH je Zapad.

Zapadne sile, posebno Evropska unija (EU), žele da BiH postane održiva država sa saveznom vladom. Ali, za neke američke i evropske diplomate BiH je bila prvo međunarodno pitanje koje su rješavali. Stoga ideja savezne, jedinstvene i održive BiH nije zasnovana samo na inerciji nego je viđena i kao normativni cilj.

Za ove diplomate i zvaničnike, dozvola Hrvatima i Bošnjacima da koriste Dodikovu RS kao model za BiH, bila bi smatrana podrškom nacionalistima iu krajnjem smislu neuspeh zapadne politike u regionu. Ali, za bošnjačke i hrvatske političke igrače to bi mogao biti previše privlačan model da ga ne bi sledili u budućnosti.

Izetbegović se zamerio SAD zato što je pokušao da proda rakete teroristima u Iraku

Izetbegović nije toliko strog u zahtevima da se učvrsti federalizam, ali nije ni umeren. Prema navodima više izvora "Stratfora" iz BiH i Evropske unije, Izetbegović vodi nacionalističko i više islamski orijentisano krilo SDA.

Aktuelni šef SDA Sulejman Tihić zbog toga pokušava izolovati Izetbegovića na više ceremonijalnu poziciju u Predsjedništvu i tako ga udaljiti od vođstva stranke, gde leži prava moć. Ovi izvori takođe kažu da se Izetbegović zamjerio Sjedinjenim Državama poslednjih godina zbog pokušaja da proda rakete zemljazrak terorističkim grupama u Iraku. Izetbegovićeva karijera je spašena jer on, navodno, nije znao ko su kupci zapravo bili, ai zbog odnosa njegovog oca sa SAD.