BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Lavrov uporedio referendum na Krimu sa situacijom oko Kosova

Lavrov uporedio referendum na Krimu sa situacijom oko Kosova
14.07.2018. god.


Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov uporedio je prisajedinjenje Krima Rusiji sa situacijom oko jednostranog priznavanja nezavisnosti Kosova i referendumom o Folklandskim ostrvima (Malvinskim ostrvima).

Lavrov je rekao da su, za razliku od slučaja Kosova, stanovnici Krima izabrali status poluostrva transparentnije i legalno.

Ministar je podsetio da se Krim ujedinio sa Rusijom nakon slobodnog izražavanja volje na referendumu. „Sve je bilo mnogo transparentnije i legitimnije od jednostranog priznavanja nezavisnosti Kosova bez ikakvog referenduma“, istakao je Lavrov u intervjuu za Larija Kinga na televiziji RT.

Kosovsko-albanske strukture u Prištini su 17. februara 2008. godine jednostrano proglasile nezavisnost od Srbije. Samoproglašenu republiku ne priznaju Srbija, Rusija, Kina, Izrael, Iran, Španija, Grčka i niz drugih država.

„Jedan prijatelj mi je ispričao da, kada se Generalna skupština UN okupila da razmatra pitanje Malvinskih (Folklandskih) ostrva, naše britanske kolege poslale su svojim ambasadorima po celom svetu instrukcije kako bi ubedile zemlje svog prebivališta da je status Folklandskih ostrva opredeljen na slobodnom i fer referendumu među lokalnim stanovništvom u potpunosti u skladu sa Poveljom UN i pravom naroda na samoopredeljenje i da su sankcije koje je argentinska Vlada uvela nakon referenduma nelegitimne i zaslužuju osudu“, rekao je Lavrov.


„Nadam se da vam je paralela koju pokušavam da povučem jasna“, dodao je ministar.

Folklandska ili Malvinska ostrva, kako se zovu u Argentini, predmet su dugogodišnjeg spora između Argentine i Velike Britanije koji je 1982. doveo do oružanog sukoba. Argentina je pokušala na silu da se utvrdi na ostrvima koje Velika Britanija kontroliše od 1833. godine. Tokom sukoba poginulo je 649 Argentinaca i 255 Britanaca. U 72-dnevnom ratu pobedila je Velika Britanija.

Krim je ponovo postao ruski region nakon referenduma održanog u martu 2014. godine, gde je 96,77% birača sa Krima i 95,6% iz Sevastopolja glasalo za pridruživanje Ruskoj Federaciji. Krimska vlast održala je referendum nakon državnog udara u Ukrajini u februaru 2014. godine.

Ukrajina i dalje smatra Krim svojom teritorijom, ali "privremeno okupiranom". Rusko rukovodstvo je više puta saopštilo da je krimski narod glasao demokratski, u potpunosti u skladu sa međunarodnim zakonom i Poveljom UN, da se ponovo ujedini sa Rusijom. Prema rečima predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina, pitanje Krima je "definitivno zatvareno".
 


  • Izvor
  • foto: © RIA Novosti / Sergeй Malьgavko/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ruske trupe su izvele nekoliko ciljanih udara na ciljeve na teritoriji pod kontrolom OSU, između ostalih, ponovo pogodivši aerodrom Mirgorod u Poltavskoj oblasti.


Ukrajinski lider je odbacio uslove Rusije za okončanje sukoba

Njujork tajms je objavio, kako tvrdi, uslove o kojima su Moskva i Kijev razgovarali 2022. godine


Ruski predsednik je izjavio da će Moskva započeti pregovore čim Kijev povuče svoje trupe iz Donbasa i još dva regiona

Noću su ruske trupe izvele još jedan napad na infrastrukturne objekte na teritoriji pod kontrolom OSU. Prema preliminarnim podacima, među pogođenim ciljevima su vojni aerodrom St


Ruske snage su se približile glavnom gradu Ukrajine samo da bi ubedile vladu Vladimira Zelenskog da se uključi u pregovore, izjavio je predsednik


Ostale novosti iz rubrike »