Razgraničenje po američkim kartama

Vlada RS obavijestiće uskoro OHR o neophodnosti formiranja zajedničke komisije entiteta i Savjeta ministara BiH za markiranje međuentitetske linije razgraničenja, a ukoliko se to ne desi, nadležne republičke institucije će taj posao obaviti samostalno, potvrdio je Tihomir Gligorić, direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

- Ukoliko dvije entitetske vlade i Savjet ministara BiH, ne nađu zajednički jezik po ovom izuzetno važnom pitanju za građane cijele BiH, riješićemo to sami, jer imamo sposobnost za to - rekao je Gligorić.

Gligorić kaže da je Vlada RS obavezala Upravu i Ministarstvo pravde RS da sačine plan markiranja međuentitetske granične linije što će, kako kaže, za nekoliko dana biti dostavljeno predsjedniku Vlade RS.

- Plan podrazumijeva uvodni i tekstualni dio s pripadajućim kartama. Posao radimo na osnovu američkih karata Ministarstva odbrane SAD i prostora BiH koji je korišten u Dejtonu, jer je tamo utvrđena linija razgraničenja u dužini od 1.150 kilometara. Ta podloga osnov je na kojem radimo identifikaciju - rekao je Gligorić i naveo da je BiH po Aneksu dva Dejtonskog sporazuma, bila u obavezi da uradi taj posao.

Gligorić je naglasio da je ta obaveza već 15 godina u zaostatku, čime je dovedeno u pitanje funkcionisanje sistema u mnogim oblastima od interesa za oba entiteta.

- Zašto niko ne može shvatiti da tu liniju koja je utvrđena i koju više niko ne može naknadno utvrđivati, samo nastojimo markirati. Ona cijepa 14.000 parcela i isto toliko građana ne može riješiti svoje imovinsko-pravne odnose. Mnogo razloga je zašto to treba uraditi. Linija cijepa 279 katastarskih opština, od 62 političke opštine u RS linija cijepa 42 opštine. Lokalnom nivou je to veliki problem, pa je nejasno zašto ćuti OHR i Savjet za implementaciju mira - istakao je Gligorić.

Milorad Dodik, predsjednik Vlade RS, rekao je da FBiH od početka opstruiše utvrđivanje međuentitske linije, jer želi da napravi neko realno stanje po njima i da to legalizuje.

- Čeka nas godina popisa, mnogi imovinski problemi nisu riješeni i to je činjenica koja nas je nagnala da to riješimo i pozovemo ranije formiranu komisiju i visokog predstavnika, koji sve radi osim što provodi Dejtonski sporazum, da se uključi u implementaciju Aneksa dva gdje je rečeno da se mora markirati međuentitetska linija - rekao je Dodik.

On je naglasio da će RS ukoliko se to ne desi, sa stanovišta svojih mogućnosti, tu markaciju učiniti mogućom jer na dijelu Istočnog Sarajeva ljudi iz federalnog Sarajeva prave kuće i šire se bez regulacionih planova.

Komentarišući procjene da Srpskoj nedostaje dva do tri odsto površine u odnosu na sporazum iz Dejtona, a najveći dio u Istočnom Sarajevu, Dodik je podsjetio da se Brčko distrikt dogodio nakon Dejtona, kao jedna sramna odluka stranog arbitra koji je presudio da jedan dio stambenog naselja prebaci u FBiH bez ikakvog osnova.

Nikola Kovačević, pomoćnik ministra pravde RS, rekao je da je odmah po zaključenju Dejtonskog sporazuma, u Aneksu dva riješeno pitanje međuentitetske linije, a da sama činjenica da se radi o drugom po redu aneksu, govori o njenom značaju.

- Linija je ucrtana u mape kao sastavni dio Dejtona, ali ona nije de fakto povučena na terenu.

To pitanje, i pored toga što je Dejtonski sporazum zaključen 1995. godine, nije riješeno. Entiteti su bili dužni da formiraju zajedničku komisiju i povuku liniju kako je to dogovoreno.

Međuentitetska linija nije međudržavna granica, nema to svojstvo, ali je izuzetno važna, jer RS na teritoriji koja joj je pripala po Dejtonskom sporazumu obavlja zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast - pojasnio je Kovačević.

Prema njegovim riječima, linija razgraničenja jeste neminovna kao što dva susjeda moraju znati gdje im je međa.

- Entitetska policija ima ovlaštenja do međuentitetske linije, što je veoma važno. Postoji tačno opisana granica Republike Srpske i kuda ona ide. Ono što je opisano mora biti preneseno na lice mjesta, a struka će reći kako to iscrtati na terenu - naglasio je Kovačević.


    LUKIĆ Podvaljuju da dijelimo BiH

    Vladimir Lukić, član nekadašnje komisije za razgraničenje RS i FBiH, rekao je da FBiH nije imala nikakvog interesa ni želje da rješava to pitanje.

    - Na zahtjev ljudi iz Geodetske uprave RS, oni nisu reagovali. Zahtjevano je i ranije da se markira granica, ali nisu željeli. Pokušava se nametnuti stav da se dijeli BiH, ali to nije tačno. Ta podjela je ovjerena u Dejtonu. Procenat od 51 odsto naprema 49 odsto, donesen ja kao princip u Dejton, o tome se nije moglo diskutovati - istakao je Lukić. On je dodao da FBiH nikada nije htjela provesti tu odredbu Dejtonskog sporazuma.