BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut - 25.08.

26.08.2017. god.

  


Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje  

 
Karta situacije na frontu za 23.08. (karta kijevskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje



Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji - 
 Klinuti ovde ili na mapu ispod





 

  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 


Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 25
.08



Kijevske snage 33 puta napale teritoriju DNR Prema saopštenju Ministarstva odbrane DNR kijevske snage su za protekla 24 sata 33 puta napale teritoriju DNR. Pod vatrom ukrajinskih snaga našlo se 21 naseljeno mesto Republike.



Narodna milicija LNR saopštila je da su kijevske snage tokom prethodnog dana osam puta napale pozicije Narodne milicije u području Pervomajska, Slavjanoserbska, kao i naselja Kalinovo, Kalinovka, Želobok i Frunze.





Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 
25.08.


Pres konferencija Aleksandra Zaharčenka

Zaharčenko: Cijena američkog uglja za Kijev bi mogla biti previsoka Cijena američkog uglja za Kijev bi mogla biti previsoka, smatra Aleksandar Zaharčenko, predsdnik Donjecke Narodne Republike.

„Tramp ispunjava svoje predizborno obećanje. Pronašao je tržište u Ukrajini. Ali pitanje je koliko je ovaj ugalj pogodan za te termoelektrane? Drugo, koja će biti cena ovog uglja? I treće: logistika koja je predviđena ne uklapa se sasvim sa logistikom koja zahteva da ugalj dođe do termoelektrane“, rekao je Zaharčenko novinarima.

On je dodao da će kijevske vlasti imati problema sa američkim ugljem.

„Sećate li se kada su kupovali ugalj u Južnoj Africi i Poljskoj, kako se sve to završilo? Mislim da će ova isporuka imati istu sudbinu. Cijena će biti previsoka“, dodao je lider DNR.

Vašington će odgovoriti na odluku Moskve o smanjenju osoblja diplomatske misije u Rusiji Vašington će odgovoriti na odluku Moskve da smanji osoblje američke diplomatske misije u Rusiji do 1. septembra, potvrdila je portparolka Stejt departmenta Heder Nojert.

„Rekli smo da ćemo odgovoriti do 1. septembra“, odgovorila je Nojertova na brifingu na pitanje kada će tačno moći da se očekuje takav odgovor.

Predstavnica Stejt departmenta takođe je napomenula da će odluka o smanjenju broja uticati na građane Rusije koji su radili u američkim diplomatskim misijama.

„Ova odluka takođe pogađa građane Rusije. Imamo mnogo ruskih državljana koji rade kao lokalno osoblje. Sada će oni ostati bez posla. Predsednik Putin kaže da se brine o ekonomiji Rusije. Ovo je interesantan način da se to pokaže: brinuti o ekonomiji, tako što uskraćujete svojim ljudima posao“, navela je Nauertova.

Ona je dodala da je „ruska vlada znala kakav efekat će imati ova odluka“.

Prema njenim rečima, deo Amerikanaca koji rade u diplomatskim misijama u Rusiji već se „sprema da krene kući“.

Rusija dostavila dodatne podatke o padu aviona u Ukrajini Međunarodni istražitelji dobili su od Rusije dodatne podatke sa radara u vreme pada „boinga“ u Ukrajini u junu 2014. godine, saopštilo je holandsko tužilaštvo, čiji su predstavnici članovi Zajedničke istražne grupe angažovani u krivičnoj istrazi tragedije.

Kao odgovor na dodatni zahtev za pravnu pomoć koju je poslala Holandija, „od Rusije su ove nedelje primljeni dodatni radarski podaci i instrukcije (za program za dešifrovanje podataka)“, saopštilo je Tužilaštvo.

Oni su podsetili da podaci dobijeni od Rusije u oktobru 2016. godine nisu dostavljeni u formatu ASTERIKS, koji je razvila Evropska organizacija za bezbednost vazdušnog saobraćaja (Evrokontrol) i koji je priznat u celom svetu.

„Dobijene dodatne informacije trebalo bi da su u formatu ASTERIKS“, istakli su u Tužilaštvu. „U najskorije vreme ovi podaci će biti dešifrovani i detaljno proučeni“.

Putnički avion „boing 777“ malezijske kompanije na letu MH-17 iz Amsterdama (Holandija) za Kuala Lumpur (Malezija) srušio se 17. jula 2014. godine na istoku Donjecke oblasti. U nesreći je poginulo 283 putnika i 15 članova posade — iz deset zemalja.

Članovi Zajedničke istražne grupe su predstavnici Australije, Belgije, Malezije, Holandije i Ukrajine.

U septembru 2016. godine istražitelji su objavili rezultate svoje analize, prema kojima je avion srušila raketa iz raketnog sistema „Buk“ koji se nalazio na području sela Prvomajsko južno od naselja Snježno. Selo je u to vreme bilo pod kontrolom ustanika.

Stručnjaci su, pritom, priznali da nisu uspeli da prouče informacije koje je dostavila ruska strana. Ruska analiza prvobitnih radarskih podataka odbacuje mogućnost lansiranja rakete na „boing“ iz oblasti istočno od mesta katastrofe, uključujući i naselje Snježno.

Vašington namerava da poboljša odnose sa Kijevom na strateškom nivou Vašington namerava da poboljša odnose sa Kijevom na strateškom nivou, izjavio je američki ministar odbrane Džejms Matis.

„Vidimo kroz koje teškoće prolazi vaša zemlja i imamo nameru da poboljšamo odnose na strateškom nivou u korist naroda Ukrajine za održavanje mira i stabilnosti“, rekao je Matis, prenosi pres-služba ukrajinskog Ministarstva odbrane.

Ranije je šef Pentagona izjavio da SAD očekuju od Oružanih snaga Ukrajine punu usaglašenost sa standardima NATO-a.

Osim toga, Matis je naveo da Vašington razmatra pitanje isporuke Kijevu smrtonosnog oružja. Kijevske vlasti bezuspešno su tražile od SAD takve isporuke poslednje tri godine.

Matis: Pojačaćemo vojnu sposobnost Ukrajine Proširićemo saradnju sa Ukrajinom u oblasti odbrane, obećao je ministar odbrane SAD Džejms Matis na zajedničkom brifingu sa predsednikom Ukrajine Petro Porošenko.

„Imamo nameru da pojačamo saradnju. Nedavno smo dogovorili isporuku tehnike za 175 miliona dolara, uključujući specijalnu opremu koja će pojačati vojnu sposobnost Ukrajine“, rekao je on.

„Sada se vraćam i, polazeći od toga šta sam video, informisaću rukovodstvo zemlje o konkretnim stvarima koje ću preporučiti američkoj strani da uradi“, rekao je šef Pentagona.

Lavrov: Očekujemo da se usijane glave u SAD-u ohlade Moskva smatra da nema mesta za uvređenost kada je u pitanju saradnja Rusije i SAD u Siriji, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

„Što se tiče odnosa između Moskve i Vašingtona, koliko to utiče na rad u Siriji. Znate, mi smo pragmatični. Shvatamo da ovde nema mesta za neke uvrede, lažno shvaćeno osećanje prestiža. Radi se o pretnjama za sve nas, radi se o sudbini naroda tog regiona, Sirije i drugih zemalja, i ne samo tog regiona“, rekao je Lavrov.

„Svesni smo odgovornosti ovog posla koji se trenutno obavlja. Koliko sam čuo izjave američkih zvaničnika, između ostalih i predstavnika Stejt departmenta, oni imaju isti pristup. Čak se ovih dana od zvaničnog predstavnika Stejt departmenta čula želja za proširenjem oblasti saradnje. Mi smo spremni za to, stalno govorimo o tome“, rekao je ruski ministar.

Rusija očekuje da će se usijane glave u Sjedinjenim Američkim Državama ohladiti, a sankcioni vrtlog završiti, dodao je Lavrov.

„Nismo mi započeli potpuno besmislenu borbu na međunarodnoj sceni, nismo mi počeli besmisleni vrtlog sankcija. Očekujemo da će se usijane glave ohladiti i prevladati razum“, naglasio je ruski ministar.

Stoltenberg: Rusija ugrožava stabilnost i bezbednost u Evropi svojim agresivnim ponašanjem Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg optužio je Rusiju da "ugrožava stabilnost i bezbednost u Evropi svojim agresivnim ponašanjem".

"Mi smo aktivno sarađivali kako bismo izgradili strateško partnerstvo sa Rusijom" posle perioda Hladnog rata, rekao je Stoltenberg na konferenciji o odbrani i miru u Italiji, prenosi AFP.

"Međutim, agresivno ponašanje Rusije je narušilo stabilnost i bezbednost u Evropi", dodao je on.

Stoltenberg je naveo da ruska "ilegalna aneksija Krima" predstavlja "prvi slučaj da je posle Drugog svetskog rata neka evropska zemlja uzela silom teritoriju druge zemlje".

"Rusija nastavlja da destabilizuje istočnu Ukrajinu. To je konflikt u kojem je gotovo 10.000 Ukrajinaca ubijeno i to je u ogromnoj meri promenilo bezbednosni kontekst", kazao je on.

Šef NATO je, ipak, dodao da on ne želi konfrontaciju sa Rusijom i da snažno veruje u dijalog.

Ideja o slanju mirotvoraca u Donbas je pokušaj da se izbegnu obaveze iz Minskog sporazuma Ideja Kijeva o slanju mirotvoraca UN u Donbas je pokušaj da se izbegnu obaveze iz Minskog sporazuma, izjavila je portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova.

„Inicijativa koja se čula od predstavnika kijevskog režima je još jedan pokušaj da se izbegnu realizacija Minska 2 i ispunjavanje sopstvenih obaveza“, rekla je Zaharova na brifingu.

Predsednik Ukrajine Petro Porošenko je izjavio će da ideju o slanju mirotvoraca u Donbas predstaviti na Generalnoj skupštini UN u septembru u Njujorku.

Vojna parada u Kijevu povodom 26 godina nezavisnosti Ukrajine

 Ukrajina - iz minuta u minut -

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Francuski predsednik je koristio svoja ovlašćenja za imenovanja u poslednjem trenutku, tvrdi bivši lider stranke Nacionalni savez


Juče su se internetom proširili snimci iz severnih regiona Sirije, gde su lokalni stanovnici počeli da napadaju turske vojnike koji su okupirali područja koja se graniče sa Turskom.

Dmitrij Peskov je, međutim, naglasio da je „Orban poznat kao političar koji ume da brani interese svoje zemlje na prilično težak način“


„Bar u pogledu predsednikovog vršenja njegovih osnovnih ustavnih ovlašćenja, ovaj imunitet mora biti apsolutan“, navodi se u presudi


Posrednici bi mogli da pomognu u postizanju trajnog rešenja sa Moskvom, izjavio je ukrajinski lider


Ostale novosti iz rubrike »