Miran razlaz sa BiH – jedini put za RS

Uvjeren sam da će Republika Srpska jednog dana na miran način otići iz BiH, jer nama su bitni interesi našeg naroda i ljudi koji žive ovdje, a ne ciljevi koje proklamuju stranci, rekao je u intervjuu za "Fokus" predsjednik Vlade RS Milorad Dodik.

- Srpska je nezadovoljna svojim statusom u BiH. Ona ne može i ne želi da jača BiH. Nama nisu u interesu ciljevi koje proklamuju stranci, nego interesi našeg naroda i ljudi koji žive ovdje i mi ćemo se baviti interesima onoga što narod danas hoće. A on hoće RS. Da li će RS otići izvan BiH? Uvjeren sam da hoće jednog dana, u jednom trenutku, ali to mora biti na miran, civilizovan i nenasilan način i taj se trenutak približava, kako god to kome izgledalo - istakao je Dodik.

Kako je naglasio, Srpska i njen narod dugo su bili zamorče jedne situacije u kojoj je sasvim bilo logično da Bošnjaci, ovdje u RS, kažu da žele da se ukine RS. Kad mi kažemo da želimo da se ukine BiH, onda smo mi kapitalni krivci, a oni su kao dobri ljudi. Mi volimo Srpsku - rekao je Dodik.

RS ima Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi. Kada se može očekivati raspisivanje referenduma?

- Ove se stvari rade jednom u životu nacije, odnosno naroda. To nije pitanje koje se može potezati svakih pet minuta i svakih nekoliko minuta govoriti o toj temi. Mi smo u ovom vremenu ocijenili da je važno da napravimo formalno-pravne pretpostavke da u slučaju hitnoće imamo uređenu tu oblast. Mi to imamo uređeno i to tako treba razumjeti. Oni koji se racionalno bave politikom savršeno dobro znaju da je neophodno obezbijediti vrijeme za tako nešto. RS je nezadovoljna svojim statusom u BiH, ona ne može i ne želi da jača BiH.

U posljednje vrijeme, iz Raške oblasti (Sandžaka) stižu sve glasnije najave o otcjepljenju ovog dijela od Srbije, uz istovremeno pripajanje BiH. Spominje se to u kontekstu navodnog otcjepljenja RS od BiH. Koliko su te priče realne?

- To je neuporedivo i Republika Srpska nema ništa sa Sandžakom, niti se može upoređivati s njim. RS ima svoj put i ona je neuporediva s bilo kim. Mi ćemo voditi našu politiku i ona mora biti u interesu ovih ljudi, koji žive ovdje. Srpska ima potencijal, ima svoju teritoriju, svoju vlast, parlament i sve ono što je potrebno. Sandžak i RS su neuporedivi. To je unutrašnja stvar Srbije isto kao što su odnosi u BiH naša unutrašnja stvar.

Poslije brojnih najava zatvaranja OHR, ovih dana, svjedoci smo, EU je produžila mandat Valentinu Incku. Kakva je to poruka Evrope?

- Produžetak mandata evropskog specijalnog izaslanika očigledno govori jednu drugu stvar, a to je da međunarodna zajednica nema rješenje za izlaz iz krize. Ovih dana Incko se dao u kampanju, da bi uticao na oktobarske izbore po oprobanom principu da prijeti prstom. Mislim da se najveći stepen korupcije u posljednjih 20 godina može zabilježiti u međunarodnim organizacijama i ako ima želju da se time bavi, može da se uputi u neku od međunarodnih organizacija. Bilo bi interesantno da se ispita kako je moguće da Pedi Ešdaun, bivši visoki predstavnik u BiH, kupi kuću na Jablaničkom jezeru za nekoliko stotina hiljada maraka, a onda kuću proda za dva puta više. Sigurno je u tome bilo nekih spekulativnih radnji. Sada, kada se zalagao za Ejupa Ganića, bivšeg člana Predsjedništva BiH, vidimo da je on plaćen za svoje usluge u BiH. Valjda je to korupcija ili se to kod njih nekako drugačije zove, ne znam. U svakom slučaju, ti razni mešetari ovdje pokušavaju da nam drže predavanja o tome kako treba. RS ima potencijal da uredi ovo društvo onako kako ona hoće i ona će to činiti.

Kad ste već pomenuli Pedi Ešdauna, teško je ne dotaći se sve glasnijih najava njegovog povratka u BIH i to u ulozi šefa Delegacije EU, umjesto Dimitrisa Kurkulasa. Ako se to pokaže istinitim, kako će RS dočekati britanskog lorda, s obzirom na njegov već poznat stav prema Srbima?

- Ešdaun je ovdje zabilježen kao negativan lik i on ne može da ima našu saglasnost da bilo šta radi na ovom prostoru. On je poznati aktivista protiv Srba i srpskog nacionalnog interesa. Čovjek koji je radio i bio plaćen za prljave poslove protiv RS. Nije se libio da to napiše u knjizi, u kojoj je rekao da je njegov zadatak bio da razgradi Dejton i da umanji značaj RS. Što se tiče tužbe, moramo da vidimo na koji način da osiguramo da to ima određenu prolaznost. Vidjeli smo da se ne može računati na međunarodne sudove da budu objektivni i zato će biti potrebno vrijeme. Mi ne želimo da promašimo u tome i želimo da kad-tad nađemo načina i obezbijedimo uslove da se sudi za prekršaje međunarodnog sporazuma koji se zove Dejtonski sporazum. Očigledno sada nije vrijeme za to, imajući u vidu da bi britanski sud, kao što se neobjektivno ponašao u slučaju "Ganić", tako se ponašao i u ovom slučaju. Čekaćemo još.

Narodna skupština RS ipak će dati svoje mišljenje o Zakonu o popisu BiH. Koliko je to značajno?

- Narodna skupština će zauzeti stav o tome. Ta razmaženost Bošnjaka u Sarajevu, sa svojim mentorima i vaspitačima iz međunarodne zajednice, dovela je do toga da oni uvijek pokušavaju da izvuku nešto što je za njih možda dugoročno važno. Jedna od dugoročno važnih stvari jeste struktuisanje vlasti. Prije nekoliko godina plasirana je teza o tome da u BiH treba da bude jedan predsjednik. Prvi korak pri tome jeste da se struktuira vlast po principu popisa iz 1991. godine, a taj popis nije legitiman i on nikada nije bio usvojen. On jeste proveden ali nikada nije verifikovan i prema tome i ne može da bude nikakva osnova. S druge strane, život je učinio i neke druge realnosti, tako da taj popis ne može biti osnova. Prema tome, mi ne želimo da stvorimo uslove u kojim će se etablirati priča o strukturi vlasti na nivou BiH po popisu iz 1991. godine, jer je Dejtonski sporazum utvrdio da postoji paritet, po jedna trećina za sva tri naroda, i taj paritet treba da bude zadržan. Ne mogu da vjerujem da su neki iz RS, čini mi se, neoprezno to prihvatili kao da je to bezazleno, a nije.

Vlada RS utvrdila je Prijedlog zakona o statusu državne imovine, kojim imovina pod zabranom postaje vlasništvo Srpske.

- Pitanjem imovine nije trebalo da se bavi OHR i oni su to nezakonito radili koristeći političko i pravno nasilje koje se manifestovalo prije sedam ili osam godina, tako da je taj famozni Ešdaun od već regulisane stvari napravio otvoreno pitanje. Mi smo opet preživjeli ogromne ekonomske gubitke zato što se ta imovina neefikasno koristi, tako da mi nemamo namjeru da oklijevamo u zaštiti interesa RS. Svidjelo se to strancima ili ne, mi ćemo raditi ono što mislimo da je naš interes.

Kada se može očekivati vizna liberalizacija za BiH?

- Mislim da je sve učinjeno sa stanovišta ispunjavanja uslova. Zahtijevani uslovi gotovo su stotinu odsto ispunjeni, što se nije desilo nijednoj zemlji koja je dobila viznu liberalizaciju. Samo se to traži od nas. Mislim da je realno da se do kraja godine desi vizna liberalizacija, a to se moglo i vidjeti kada se pojavio "Transparensi internešnel" i tražio da se vizna liberalizacija ne provede do izbora. To će biti pitanje koje će se riješiti odmah nakon izbora i uvjeren sam da će to biti do Nove godine, jer nema drugog razloga.

Kakva je bezbjednosna situacija u BiH?

- Radikalni islam je problem širokih razmjera. U prošlosti je svaki teroristički akt koji se desio u Evropi i Americi na neki način bio povezan s BiH. Neki su htjeli ranije da provode reformu policije da bi i se, navodno, s nivoa BiH borili protiv ovog zla. Vidimo na koji način se Bošnjaci bore protiv tog zla. Teroristički akt koji se dogodio u Bugojnu nije uopšte osuđen s njihove strane. Mislim da je kapitalno i životno važna bila odluka to što smo se izborili da ostane policija RS i da mi gradimo svoj kapacitet za borbu protiv takvih ekstremnih pojava. RS je realna i trajna kategorija, a uz to je dobro mjesto za svakoga ko ovdje hoće da živi i ko uvažava RS. Oni, koji se odluče za bilo kakve nasilne akcije, moraju se suočiti s institucijama vlasti. Ne mogu da isključim mogućnost takvih napada, ali smo spremni da odgovorimo veoma žestoko na takve napade.