Optužnica protiv Rasima Delića razočaravajuća

SUĐENJE bivšem komandantu takozvane Armije BiH Rasimu Deliću pred Tribunalom u Hagu trebalo bi, da je pravde, konačno da razotkrije zvjerske zločine nad Srbima i Hrvatima u periodu od 1993. do 1995. godine, a posebno one koje su počinili pripadnici brigade "El mudžahid".

Optužnica Delića tereti po četiri tačke - za ubistva, silovanja, okrutno postupanje nad srpskim i hrvatskim zarobljenicima, kao i za kršenje zakona i običaja rata. Ovakvom "definicijom" optužnice, međutim, Haško tužilaštvo kao da je zanemarilo stravične zločine islamskih ratnika iz odreda "El mudžahid", koji je Rasim Delić svojim potpisom zvanično uvrstio u sastav Trećeg korpusa muslimanske Armije BiH.

Predsjednik republičke Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Nedeljko Mitrović, rekao je za naš list da je "prosto nevjerovatno da Delić nije optužen za zločine protiv čovječnosti i genocid", jer je kao komandant svih jedinica samoproklamovane Armije BiH "imao saznanja i dobijao izvještaje o mučenjima i masakriranjima srpskih logoraša i zarobljenika".

- On je znao da su mudžahedini i bjelosvjetski kriminalci iz brigade "El mudžahid" mučili, klali, ubijali, odsijecali glave... Ne možemo se pomiriti sa ovakvom formulacijom optužbe, u kojoj je sve, za šta je Rasim Delić odgovoran, okvalifikovano kao blaži oblik ratnog zločina - istakao je Mitrović.

Prema njegovim riječima, Haški tribunal je, praktično, amnestirao Delića za dobar dio zločina, kao i u slučaju Nasera Orića, koji je za svima znane pokolje srpskog stanovništva dobio smiješno malu kaznu.

- Bivši komandant muslimanske Armije BiH bio je produžena ruka genocidne politike Alije Izetbegovića i njegovih saradnika, o čemu postoje brojni dokazi. Ne treba zaboraviti da je Izetbegović pozdravio postrojenu brigadu mudžahedina, o čemu je svojevremeno brujao cijeli svijet - naglasio je Nedeljko Mitrović.

Podsjetimo, odlazak ratnog vođe muslimana Alije Izetbegovića u Teheran u oktobru 1992. godine označio je početak slanja ljudi i naoružanja iz islamskog svijeta takozvanoj Armiji BiH. Taj put je vodio preko Slovenije i Hrvatske.

Islamski dobrovoljci raspoređivani su u posebne jedinice muslimanske Armije BiH od kojih je - po zlu najčuvenija - bila brigada "El mudžahid". Ona je u avgustu 1993. godine i zvanično ušla u sastav Trećeg korpusa. Njeni pripadnici su do tada ratovali u sastavu Sedme muslimanske brdske brigade.

Mudžahedini su, međutim, još 1992. godine pokazali šta su spremili Srbima u BiH.

U Jasenovi, u rejonu Crnog vrha kod Teslića, Vojska Republike Srpske zaplijenila je 1992. godine obimnu dokumentaciju mudžahedina. Između ostalog, pronađene su i fotografije, na kojima su se jasno vidjele odsječene glave srpskih vojnika Blagoja Blagojevića, Brane Đurića i Nenada Petkovića. Stravična zlodjela brigade "El mudžahid", o kojima Rasim Delić, po sopstvenim riječima, "ništa nije znao", nastavljena su - praktično - do okončanja građanskog rata u BiH.

U septembru 1995. godine zarobljeni Srbi su iz sela Kesten, u zavidovićkoj opštini, trebali da budu sprovedeni u Tuzlu i Zenicu. Međutim, jedna grupa tamo nikada nije stigla. Mudžahedini su preuzeli zarobljene srpske borce i odveli ih u svoj kamp u selu Gostović, 12 kilometara od Zavidovića.

O tome što se dešavalo u tom kampu, svjedočili su oni koji su - pukim slučajem - preživjeli. Ono što su ispričali ilustrovano je fotografijama koje su snimili njihovi dželati. Na njima se, između ostalog, vide svezani i (tada) još živi zarobljenici, kako leže na zemlji. Iza njih, na jednom od snimaka, vidi se mudžahedin kako oštri sataru, kojom će nesrećnici nešto kasnije biti brutalno pobijeni. U Gostoviću su načinjeni i video snimci ritualnih pogubljenja srpskih zarobljenika...

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Pantelija Ćurguz izjavio je za "Glas Srpske" da je sada svima jasno zbog čega se ovako dugo čekalo na početak suđenja pripadnicima takozvane Armije BiH, koji su počinili zločine nad srpskim i hrvatskim narodom u proteklom ratu.

- Suđenje Rasimu Deliću više niko nije mogao da izbjegne. Bošnjaci su uspjeli da izlobiraju minimizirajuću optužnicu i dovedu je ispod časti međunarodnih sudskih ustanova, koje se bave problematikom ratnih zločina. Postoji opravdana bojazan da će se proces Deliću pretvoriti u običnu farsu, odnosno da "neće biti dovoljno dokaza za presudu" - naglasio je Ćurguz.

Prema predsjedniku republičkog Saveza logoraša Branislavu Dukiću ovo suđenje je veoma važno, jer je bivši komandant muslimanske Armije BiH Rasim Delić "jedan od ključnih ljudi iz Federacije BiH, koji je počinio ratne zločine nad srpskim i hrvatskim narodom".

- Prije svega, Delić je znao da u Federaciji BiH postoji 536 logora i da ih je samo u "multietničkom" Sarajevu bilo čak 126. General mora da odgovara za genocid, a na nama je da Tužilaštvu u Hagu dostavimo što više kvalitetnih dokaza, kako bi optužnica bila proširena - podvukao je Dukić.

General Delić je optužen i za brutalno ubistvo trojice pripadnika Vojske Republike Srpske, od kojih je jednom odsečena glava, te okrutno postupanje prema drugim srpskim vojnicima koje su u okolini Zavidovića u julu 1995. zarobili mudžahedini.

Deliću se na teret stavlja i smrt oko 60 srpskih vojnika zarobljenih pošto su 11. septembra 1995. trupe pod njegovom komandom zauzele Vozuću na planini Ozren. Zarobljenici su odvedeni, a zatim su nestali i smatraju se mrtvim.

Tadašnji komandant takozvane Armije BiH odgovoran je, prema optužnici, i za teško maltretiranje i silovanje tri Srpkinje u logoru Kamenica.

General Delić se dobrovoljno predao Haškom tribunalu u februaru 2005. godine, a u prvom pojavljivanju pred sudijom izjavio je da nije kriv.

U maju 2005. pušten je na privremenu slobodu u Sarajevo, sa koje se pretprošle nedelje vratio u pritvor Tribunala u Ševeningenu.

IZBOR

Predstavnik kancelarije "Veritasa" u Banjoj Luci, Janko Velimirović, naveo je da je Haški tribunal imao na raspolaganju svu potrebnu dokumentaciju nadležnih ustanova Republike Srpske, na osnovu koje je i podigao optužnicu protiv Rasima Delića.

- Zašto je Tužilaštvo u Hagu odabralo neke dijelove iz dokaznog materijala, a druge odbacilo, teško je reći. Očekujemo da će tokom sudskog procesa biti objelodanjena neka nova saznanja, koja će reći mnogo više nego što je u optužnici navedeno - istakao je Velimirović.