Čestit rodoljub na čelu SPC u najtežem vremenu
Navršilo se šest decenija od upokojenja mitropolita Josifa Cvijovića (1878–1957), pa je tim povodom u užičkom Istorijskom arhivu otvorena izložba arhivskih dokumenata o životu i delu ovog znamenitog prvosveštenika. Postavku je otvorio episkop žički Justin, rekavši da se ovim sećamo mitropolita Josifa, duhovnika i ratnika, izdanka te istinite, prave crkve.
– Uvek je na ovim našim prostorima potrebno biti ne samo duhovnik, nego i ratnik, jer mi ovde često ne ratujemo s neprijateljima vidljivim, nego i nevidljivim – kazao je u Arhivu Justin, pa zatim održao i pomen mitropolitu u obližnjem Drežniku, gde je Cvijovićev spomen-dom.
Izložba u užičkom arhivu rečito govori o posebnosti Josifovoj. „Njegovo čestito rodoljublje i arhijerejsko iskustvo prožeto karakternim osobinama ’erskog varijeteta srbsko-dinarskog tipa’ izvuklo je lađu Srpske pravoslavne crkve iz burnih i metežnih godina Drugog svetskog rata. On je uvek bio dostojanstven pred okupatorom, odbivši u nekoliko navrata da donosi odluke na štetu srbskih crkvenih i nacionalnih interesa”, napisao je o mitropolitu Radovan Pilipović, direktor Arhiva Srpske pravoslavne crkve.
Cvijović je zamonašen 1913. godine u manastiru Rakovica, a u ratovima za oslobođenje učestvovao je u četničkom odredu vojvode Vuka. Posle okupacije Srbije bio je u diplomatskoj misiji u Bizerti i Rusiji, a 1917. rektor Srpske pravoslavne bogoslovije u Engleskoj. Po završetku Velikog rata vratio se u svoju zemlju, 1920. izabran je za episkopa bitoljskog, a 1932. postao mitropolit skopski. Radio je na reorganizaciji crkvenog života u Skopskoj eparhiji, okupio je naučne radnike i pokrenuo „Hrišćansko delo”. U to vreme u rodnom Drežniku Josif je kao zadužbinar podigao školu i crkvu.
Njegov plodni rad u Skopskoj eparhiji prekinuli su 1941. Bugari, prognavši ga u Beograd. Tu je Cvijović prvo posetio zatočenog patrijarha srbskog Gavrila, a na njegovu molbu da pomogne u zbrinjavanju izbeglih sveštenika, mitropolit je preuzeo brigu o Srbskoj pravoslavnoj crkvi, stajući na njeno čelo. Činio je da se dozvoli rad Sinoda i preuzeo mesto predsedavajućeg.
Ubrzo su, Josifovim zalaganjem, crkvene kancelarije postale sedište duhovnih i političkih zbivanja našeg porobljenog naroda, tu su dolazili svi koji su tražili utehu i pomoć. Zbrinuto je sve izbeglo sveštenstvo, a sveštenicima na okupiranim područjima davana je podrška i uz najveći rizik slat novac na Kosmet, u Makedoniju, BiH, Dalmaciju. Ovde su stizale i prve vesti o ustaškim zločinima. Iz te kuće potekla je inicijativa da se podigne glas protiv nečuvenih zločina i o njima obavesti svetska javnost. Prva konferencija istaknutih srbskih javnih radnika o tome održana je pod predsedavanjem mitropolita Josifa, s nje je upućen protestni memorandum nemačkom komandantu i proturen u inostranstvo do vlade u izbeglištvu. To je bila prva vest koja je prodrla u svet o nečuvenim patnjama srbskog naroda.
Posle Drugog svetskog rata, kako je govorio mitropolit Josif, srbska crkva je dovedena do prosjačkog štapa, jer je prvi put u istoriji ostala bez svoje imovine i obezbeđenih prihoda za izdržavanje centralnih tela i prosvetnih ustanova. „Na opšte iznenađenje, čak i negodovanje, snalažljivi mitropolit u reprezentativnoj zgradi Patrijaršije 1946. godine otvara Zavod za izradu sveća, koji je ostvarivao prihode na koje se crkva u posleratnom periodu oslanjala”, piše u katalogu za ovu izložbu.
Posle rata mitropolitu Josifu nije bio dozvoljen povratak u njegovu eparhiju, a u drugoj polovini 1950. uhapšen je u Beogradu i bez suđenja držan u zatvoru, da bi kasnije bio pritvoren u manastiru Žiča. Posle puštanja na slobodu administrirao je Žičkom eparhijom, a već oboleo nastanio se u manastiru Vavedenje u Beogradu, gde se upokojio 3. jula 1957. godine.
Branko Pejović,
Politika
- Izvor
- Mitropolit Josif Cvijović (Fotodokumentacija „Politike”)/ vostok.rs
- Povezane teme
- Srbija
- pravoslavlje
- religija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Vašingtonova demonstracija podrške Kijevu samo produžava sukob, izjavio je ruski ambasador Anatolij Antonov
Ruski ministar spoljnih poslova pozvao je Antonija Gutereša da ostane nepristrasan u konfliktu u Ukrajini
Na Zelenskom je da odluči da li i kada će prepustiti teritoriju Rusiji, izjavio je portparol Saveta za nacionalnu bezbednost SAD.
Ostale novosti iz rubrike »
- Prodacu stan kad odem u penziju i preko Solis-a potraziti plac na Fruskoj Gori da napravim sebi nest
- Ako je auto previše star popravke će koštati puno. Bolje ga je prodati i uzeti novi polovni. Loše je
- Gdje idemo sada? Biblija kaže: "U propisano vrijeme [kralj sjevera = Rusija] će se vratiti" (Danij
- Bravo! Vranje je divan grad, Vranje ima dusu... Bravo, Sladjo!
- Pozdrav za umetnicu. Slike su divne i krase moj dom u Beogradu.