"RIJEČKI PAZAR" kao vino, što stariji to bolji

Rijeka Crnojevića i dalje čuva uspomenu na minule dane, na mnogo ljudi koji su na glavnom trgu ovog malog mjesta prodavali i razmjenjivali različite proizvode, na prijateljsta i ljubavi koja su se rađala tom prilikom. Dokaz za to je i juče održana manifestacija pod nazivom "Riječki pazar", koja je okupila veliki broj ljubitelja vina, sira, pršute i ribe.
- Svi su jedva čekali subotu i pazar. Mnogo lijepo je bilo nekad na ovom trgu, a taj dan je bio ujedno i pazarni i dan za slavlje. Bilo je naroda iz svih primorskih i središnjih krajeva Crne Gore, čak i iz Skadra, a prodavalo se i razmjenjivalo sve što zemlja rađa. Uvijek je bilo puno ljudi, pa su se čak članovi porodice ponekad jedva nalazili da se zajedno vrate kući - priča osamdesettrogodišnji Pero Stijepović.
Nakon prodaje, pjevalo se i igralo, a omladina je vodila glavnu riječ. Stariji su sklapali prijateljstva i razmjenjivali iskustva što se tiče proizvodnje.
- Subotom, poslije pazara, omladina je pravila mali sabor, uvijek veseo. Pjevalo se i igralo, a u isto vrijeme su se "pogledivali" momci i djevojke. Za to vrijeme njihove porodice su ugovarale brak. Tada je bilo važno kakve su porodice, djevojka je trebalo da bude vrijedna i iz dobre kuće, a danas može da ima svakakvih nedostataka, ali mora da bude zgodna - prisjeća se starina.
I juče je bilo u duhu starih vremena. Bez obzira na visoku temperaturu, uz vino i ribu, sir i pršutu, veselili su se mladići i djevojke, a oni malo stariji su uživali u hladovini u društvu svojih prijatelja. A Rijeka je sve njih upamtila, i nijemo opominje stare čunove da se vrate sa boljim ulovom za naredno druženje.
- Kad vidim ova nasmijana lica, srećan sam što se sve ne dešava na Cetinju. Seoskom području treba pokloniti više pažnje i tako čuvati nekoliko stotina godina staru tradiciju. Što se tiče turističko-kulturne ponude prijestonice, srećan sam što se ovog ljeta možemo pohvaliti velikim brojem dešavanja, a trudićemo se da i zima bude zanimljiva što se tiče ovakvih sadržaja - kazao je Milo Janković, gradonačelnik Cetinja.
Kako je rekao Zlatko Bulić, direktor Republičkog zavoda za zaštitu prirode i predsjednik upravnog odbora NVO "Dani Skadarskog jezera", važno je oživjeti ovaj živopisni prostor i na taj način obogatiti turističku ponudu.
- Nadam se da će ova manifestacija s godinama biti kao crmničko vino, sve bolja i posjećenija. Ovaj prostor zaslužuje da vrati onaj stari sjaj koji je imao prije 100 godina - zaključio je Bulić.
Beograđanin Dragan Vučinić, ne propušta ovakve manifestacije, ali žali što Rijeka Crnojevića nije bolje promovisana kad je u pitanju seoski turizam.
- Ponovno pokretanje Riječkog pazara oživljava duh starih vremena, i podsjeća na vrijeme kada je ovdje bilo puno naroda iz raznih krajeva, i kad su svi jedva čekali ovaj dan da se vide sa svojim prijateljima, da upoznaju lijepu curu ili momka. Drago mi je što je ovo opet pokrenuto, ali bi ovo bilo zanimljivo i za strane turiste, samo da je bolja putna infrastruktura, i da postoji neki prijatan smještajni objekat. Šteta je što je Rijeka Crnojevića ostala po strani i što je nema u ponudi turističkih agencija - zaključuje Vučinić.

Oro za dobar štimung

Da bi sve bilo baš kao nekada pobrinuli su se KUD "Njegoš" sa Cetinja i uljepšali ovu manifestaciju crnogorskim orom, i pjevači izvorne muzike Ljubo Ševaljević, Mile Usnić i Nikola Bušković.
- Sjećam se 1976. godine, prilikom posjete mauzoleju, supruga Josipa Broza, Jovanka, je kazala da, iako je obišla čitav svijet, nigdje nije, kao sa Lovćena, vidjela more, rijeku, zaliv i jezero istovremeno - prisjetio se Ševaljević.

Najbolja rakija - 19 gradi

Tajnu na koji način se pravi najbolje vino i rakija odao nam je Savo Pejović, penzioner, koji se samo iz ljubavi bavi vinogradarstvom.
- Vinovoj lozi treba puno brige i pažnje i ona umije da nagradi. Imam jedan vinograd koji rađa oko 1.500 kilograma grožđa od čega pravim rakiju i vino. Najkvalitetnija rakija ne smije sadržati dodatni šećer, i treba da ima samo do 19 gradi, i onda je to prava prirodna rakija. Dobra lozova rakija mora sadržati i vino u sebi, a ako se ono odlije, to je rakija druge klase. Rakiju bi trebalo piti bar poslije godinu dana, a najstarija flaša koju ja imam u podrumu stara je 18 godina. Vino treba prabiti od tri najpoznatije crnogorske sorte, a to su vranac, kratošije i lisičina i pod uslovom da imaju najmanje do 20 procenata prirodnog šećera u sebi. Najbolje je vino držati u hrastovim buradima. Crno vino se pije zagrijano na sobnoj temperaturi i uz masniju hranu, a bijelo uz ribu i bijelo meso, i treba da bude rashlađeno - kazao je Pejović.