Vaspitanje od pelena

Čim se beba rodi, počinje da upija svijet oko sebe. Upravo zato bebi se treba obraćati, kao da sve razumije. Mnogi roditelji iz želje da ne pogriješe, od silne brige prave greške koje dijete kasnije plaća. Krivac je uvijek neko drugi, ili bake i deke, ili vrtić i škola. Odlaganjem vaspitnih mjera dijete samo gubi. Na pitanje majke kada bi trebalo početi s vaspitanjem jednomjesečne bebe, jedan ljekar je odgovorio: Već ste zakasnili za tačno toliko koliko dijete ima.
Pedijatar Tamara Popović objašnjava da dijete ima nepogrešiv osjećaj za nepravdu, a u tome je jako bitna dosljednost roditelja.
- Često majke kažu: "Dobićeš batine kad dođemo kući". Ovakve prijetnje su nepotrebne - smatra dr Popović, jer kroz nekoliko sati dijete će zaboraviti zbog čega ga grdite.
- Na određeno ponašanje trebalo bi odmah reagovati.
Iako mnogi psiholozi smatraju da dijete ne treba tući, jer batine mogu prouzrokovati određene frustracije kod djeteta, to ne mora biti pravilo.
- Dijete mora da zna kada je zaslužilo batine i zbog čega. Isto tako zna i kada mu je nanesena nepravda, i to u slučajevima kada ga roditelj grdi zbog lične nervoze - kaže Popovićeva.
Danas roditelji sve manje vremena posvećuju svojoj djeci praveći propuste u vaspitanju.
- Poznato je da se vaspitanje stiče u kući, a ne van nje i da je roditelj taj koji je odgovoran - napominje pedijatar.
- Razgovor s djetetom je veoma važan. Ono mora da zna da mu se poklanja pažnja. Dijete će se naučiti lijepom ponašanju samo ako se roditelji ponašaju lijepo prema njemu, jer djeca kopiraju, barem u početku svoje roditelje, i tu je važno ne napraviti grešku. Postoji nekoliko riječi koje su azbuka lijepog ponašanja: izvoli, hvala, izvini izvoli. Isto tako: dobar dan, dobro veče, doviđenja, laku noć - kaže Popovićeva.

REVOLUCIONARNO OTKRIĆE
Test za veoma rano otkrivanje pola bebe

Britanska kompanija "DNA vorldvajd" nedavno je lansirala na tržište test za veoma rano otkrivanje pola bebe nazvan "Roze ili plavo".
Test je zasnovan na analizi DNK ćelija fetusa koje se nalaze u krvi majke, a rezultati se mogu dobiti za četiri do šest dana.
Neki stručnjaci sumnjaju u pouzdanost pomenutog testa iako "DNA vorldvajd" tvrdi da je on 99 odsto tačan i obavezuje se da će kupcima vraćati novac u slučaju greške.
Cijena testa, koji se može nabaviti i preko Interneta, za sporiju varijantu iznosi 278 eura, a za bržu 350 eura.
Test je zabranjen u Kini i Indiji jer te zemlje više podržavaju rađanje muške nego ženske djece, a nije odobren ni u Francuskoj.
Istraživanje francuskog ženskog časopisa "El" u kome je učestvovalo 610 čitateljki je na primjer pokazalo da je polovina njih spremna da primijeni pomenuti test, a njih 18 odsto bi se odlučilo za abortus ukoliko im pol djeteta ne bi odgovarao.

RIJEČ STRUČNJAKA
Ima li idelane težine?

Kao i odrasli, i bebe se razlikuju po visini i težini. Većina beba rođenih u terminu (40 nedjelja) teži prosječno od 2,30 kg do 4,20 kg, a dugačke su između 45,4 do 54 cm. Često se čini kako više cijenimo "veliku" djecu, ali unutar širokog raspona novorođenačke duljine i težine, zapravo je zdravlje djeteta ono najvažnije.

Postoji više faktora koji utiču na veličinu bebe pri rođenju kao što su:
1. Visina roditelja – nije neobično da visoki ljudi imaju bebu dužu od prosjeka ili za niže ljude da imaju bebu manju od prosjeka.
2. Pol djeteta – djevojčice su obično nešto manje od dječaka.
3. Trajanje trudnoće – bebe rođene oko termina ili kasnije obično su veće od onih rođenih ranije.
4. Majčino zdravlje tokom trudnoće – neka oboljenja majke mogu da utiču na težinu. Na primjer, visok krvni pritisak i pušenje mogu da dovedu do niže porođajne težine, dok dijabetes pridonosi većoj porođajnoj težini. Sva stanja koja mogu da utču na bebinu težinu moraju pomno da se prate tokom trudnoće.
5. Majčina ishrana tokom trudnoće – pravilna ishrana tokom trudnoće vrlo je bitna za bebin rast u materici.
Slaba ishrana tokom trudnoće može da utiče na bebinu težinu i način na koji raste.
6. Način života majke tokom trudnoće – pušenje, alkohol i različiti oblici droga negativno utiču na bebinu porođajnu težinu.
7. Redoslijed – prvorođena djeca ponekad su manja pri rođenju od beba rođenih kasnije.
8. Blizanci – ako imate dvojke, trojke, četvorke... računajte na to da će bebe biti relativno male jer moraju da dijele prostor dok se razvijaju.
Većina novorođene djece prođu razdoblje rapidnog rasta kada su stari sedam do 10 dana i opet između treće i šeste nedjelje.

Prevremeno rođena djeca

Prevremeno rođene bebe manje su i lakše od beba rođenih u terminu. Težina prevremeno rođenog djeteta u većoj će mjeri određivati koliko je rano dijete rođeno. Vrijeme koje dijete nije provelo u trbuhu je vrijeme rasta, tako da taj razvoj mora nadoknaditi izvan njega. Prevremeno rođene bebe zahtijevaju specijalnu zdravstvenu njegu odmah nakon rođenja, a specijalista pedijatar - neonatolog biće uključen u njegu. Većina prevremeno rođene djece dok primaju zdravstvenu pomoć, uključujući hranjenje i praćenje rasta i razvoja, provedu vrijeme u bolnici.

Manja djeca

Ako je vaše dijete rođeno u terminu lakše ili teže od prosjeka, vjerojatno će mu biti pružena dodatna pažnja nakon rođenja. Bolničko osoblje posebno će da pazi ukoliko se pojave posebne komplikacije, ali često djetetova težina ispadne sasvim u redu.
Jako mala djeca, naročito prevremeno rođena, sklonija su problemima s hranjenjem i održavanjem regularne tjelesne temperature. Majke manje djece podstiču se da doje (ili hrane formulom) češće, a tjelesna temperatura djece se pomno prati.

HUMANA STRANA GENETSKE
Majka donirala jajašca kćerki

Sedmogodišnja djevojčica jednog bi dana mogla roditi polubrata ili polusestru nakon što je njena majka postala prva žena koja je donirala jajašca svojoj neplodnoj kćerki, prenijele su agencije.
Melani Bovin iz Montreala zamrznula je 21 jajašce, kako bi ih njena kćerka Flavi mogla upotrijebiti kad odraste, jer je rođena sa Tarnerovim sindromom.
To je stanje u kojem ženi nedostaje jedan od DŽ hromozoma, što izaziva neplodnost. Žena koja ga ima može ostati u drugom stanju koristeći donirana jajašca.
Melanina donacija jajašaca za kćerku prva je takva u svijetu.
Iako su dosad žene uzimale jajašca svojih sestara, rođaka, nećaka, pa čak i kćerki, biologija je dosad spriječavala majku da donira jajašca djetetu, jer su žene iznad 40-te godine manje plodne.
Na donaciju od nepoznatog donora Flavija bi čekala nekoliko godina.
„Uloga majke je da pomogne svom djetetu, i ja ću učiniti sve što je u mojoj moći da to i ostvarimĆ, kazala je Melani.