Odgovor gore ne potpisanom lajavcu na Kusturicu!

Papagaj ponavlja ratno-montirane lazi Silajdzica. Lazi o genocidu I gradnja statusa kroz sazaljenje, je proslo. Svijet zna istinu, prestanite placati americke glasnogovornike I vidjetcete, kako se sve okrece obratno.
Sto se tice istorije, ti nemas pojma I nisi kopetentan da komentarises nista vezano za Kusturicu.
Kosi I kako si postao, to sto jesi - poturica, evo osnovnih cinjenica, nadji se, pokaj se i vrati ognjstu iz koga potices:
- BiH, Sarajevo prije dolaska tvojih osvajaca - islamista. Prije nastanaka Sarajeva tu su zivjeli Srbi i Hrvati Dubrovcani.
- Na lokalitetu danasnjeg Sarajeva, naseljena mjesta hriscanima se spominju prvi put u XIV vjeku 1323. god.
- U Gornjoj Varosi blizu Starog Trgovista bila je srpska crkva, koju su Turci odmah porusili, ali po carigradskom defertu su dozvolili da se obnovi tek 1485.godine.Palili i napadali su je bezbroj puta, a danasnji izgled je podigao i obnovio Marko Kraljevic i njegov brat Andrijas.
- U DOBRUNU kraj Gorazda izgradjena crkva 1383.god.
- Bitka na KOSOVU je bila 1389.god. na Vidovdan.
- U prvom popisu iz 1455. godine pominje se Hodidjed, selo Rogačići u njegovoj blizini, sjeverno od Blažuja. Današnje selo Varošište leži blizu Blažuja. Prvi trg u Hdidjedu bio je pod Starim Trgovistem (uzi dio oko rijeke Miljacke sa dijelom danasnje Bas-carsije).”Tornik”je bio glavni sredisnji mali trg, a Gornja Varos u prikrajku Trgovista, (govorilo se” na Varosi je nasa srpska crkva”)-pravoslavna crkva I skola I 100 srpski kuca(to je danasnja Bas-carsija-naseljena Srbima), selo- Kotorovce(Kotorac),Luzani (danasnja Ilidza),
- Naselja pred turski dolazak prvi put dobijaju zajednicko ime Sarajevo u 16. vjeku 1604. godine a po nalogu Gazi Husrev-bega.
To je tako za ostatak evropske i svjetske arhive. Zao mi te papagaj, sto si ti stariji od tvoje nacije "Bosnjak", bas mi te zao.... Kad bolje razmislim ko te...! Suti I pitaj koliko trebam da cutim?


(Mijat, 08.08.2010. 19:04:04) [8816]

Sale, mislim da ako si razuman da češ zaključii da od Kusturice možeš mnogo toga naučit. to je ipak jedan veliki čovjek.
(Mitar, 08.08.2010. 19:41:20) [8817]

Sale, zatrovan si.

Kakav genocid, kakvi zlocini, bio je vjerski rat, trazili ste gledajte. Hocete drzavu muslimana a nemate zemlje u gruntu!? Ko je god napadao BiH, bili ste sa svakim okupatorom.
A u vezi Kusturice tebi nista nije jasno? Postoje karikature, djelo mastovitih i nadarenih stvaralaca-umjetnika. Poznato iskazivanje humora,dogadjaja, opisa licnosti itd. umjetnici su iskazivali putem: crteza, TV nastupima(pr.Djogo Risto), muzikom Z.Pusenje itd.. Sale zacepi.....
(Mario, 08.08.2010. 22:47:26) [8820]

Historija prvih ljudskih naselja na području Sarajeva seže do mlađeg kamenog doba. Nakon perioda neolita, ilirske i rimske vladavine, u 7. stoljeću ovdje se naseljavaju Slaveni. U povelji iz 13. stoljeća područje Sarajeva je dio bosanske samostalne države Vrhbosna. O ovom vremenu svjedoče nadgrobni spomenici jedinstveni u svijetu - stećci. Nedaleko od Sarajeva, u selu Hreša pronađeno je 30 stećaka. Najljepši krase vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde Hodidjed, na obalama Miljacke nastaje grad Sarajevo. Osnivačem Sarajeva smatra se Isa-beg Ishaković, koji je 1462. izdao naredbu o formiranju grada, sagradio prvu džamiju, dvor, most i nekoliko javnih ustanova. 1507. grad se prvi put pominje svojim današnjim imenom (ime od Saraj-ovasi, „polje oko dvora“). Intenzivni razvoj zanatstva i trgovine brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu religija i kultura, trgovačkih puteva i putnika. U 16. vijeku to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Evrope, kada su izgrađene i neke kapitalne građevine koje i danas predstavljaju bisere arhitekture i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadužbina vezira Gazi Husrev-bega otvorena i Visoka škola Kuršumli-medresa, koja je podsjećala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope. 1531. izgrađena Gazihusrev-begova džamija najpoznatija je građevina starog Sarajeva i jedan od najvećih sakralnih spomenika islamske arhitekture na Balkanu. Iz ovog vremena su Imaret, bezistani i hamami.Tih godina je izgrađena i pravoslavna crkva.[1] „Zlatno doba“ prekinut će požar 1697., kada je austrijski princ Eugen von Savoyen sa samo 8500 vojnika ušao u grad i do temelja ga zapalio. Od 1850. je Sarajevo glavni grad Bosne, provincije Osmanskog carstva. U grad se doseljavaju Jevreji Sefardi, poslije izgona iz Španije, grade sinagoge, a istovremeno nastaju pravoslavne, katoličke i evangelističke crkve i katedrala. Sarajevo je na malom prostoru našlo mjesta za sve četiri velike svjetske religije, kulture i civilizacije. Dugotrajni suživot je stvorio posebnu kulturu i multinacionalni duh, koji je izdržao mnoge historijske izazove.

(Ed, 09.08.2010. 10:18:18) [8823]

Veliki ljudi, poput Abdulaha Sidrana, imaju sasvim drugačiji odnos prema genijalnom umetniku Emiru Kusturici nego što imaju mali kerići koji laju iza tarabe na onoga kome ni cipele ne bi mogli da čiste.

"Vi ste jedan veliki pomiriteljski korak napravili sa Abdulahom Sidranom. Hoćemo li posle više od dve decenije gledati vaš film, po njegovom scenariiju, a u italijanskoj produkciji, kako je bilo najavljeno?

- Veoma mi je drago što sam stisnuo ruku i zagrlio čoveka sa kojim sam imao velike uspehe. I ako se nađe vremena i para radićemo ponovo zajedno."
(citat je iz istog teksta koji nije u celini prenet u enovostima)


(Stevan, 09.08.2010. 16:38:32) [8828]

EVO KAKO GENIJE EMIR KUSTURICA OPISUJE SARAJEVO!!

"Ne može se živeti u kraju u kom čovek ne može ni kafu da popije sa dogovorom. Sve mislim drugačije od njih, a nemam ništa protiv njih."

GENIJALNO!

"Ima li šanse da se barem na jedno popodne vratite u Sarajevo?

Ne. Nema tu ni draži. Da postoji neka potreba, to bi se i desilo. Ne može se živeti u kraju u kom čovek ne može ni kafu da popije sa dogovorom. Sve mislim drugačije od njih, a nemam ništa protiv njih. Tajna je samo u tome što sam ja verovao da Sarajevo ne sme da uđe u rat po svaku cenu."
(citat je iz istog teksta koji nije u celini prenet u enovostima)



(Stevan, 09.08.2010. 16:45:28) [8829]

Genocid Bošnjaka nad sarajevskim Srbima bi mogao biti motiv nekog filma Abdulaha Sidrana i Emira Kusturice. Sarajevo je u vreme rata bilo koncentracioni logor za Srbe, a ulogu Gestapo-a su odigrali "sandžaklije", odnosno muslimani iz Raške oblasti.

Niko ne beži od dobra. Zato nije čudo da u ("bliskoistočnom") Sarajevu danas više nema skoro 160.000 ljudi srpske nacionalnosti.

A monstruozne ubice, (kao Ejup Ganić,"jugosloven" nekada) i danas mirno šetaju ovim gradom "u kom čovek ne može ni kafu da popije sa dogovorom" (Kusturica).


(Stevan, 09.08.2010. 17:36:31) [8832]

Kusta je legenda. Ovi što ga kritikuju i nisu svjesni njegove veličine. Mali ljudi ne mogu da shvate velike. Da mogu i oni bi bili bar malo veći. Neznanje i strah predstavljaju veliku ogradu.
(Kosta, 09.08.2010. 21:12:12) [8836]

Da je 1992.godine Emir Kusturica podržao Aliju Izetbegovića i snimio film o "agresiji i genocidu" ne bi mu bilo ravna među Bošnjacima. Ovako, najgori je od najgorih.

Pošto taj odnos nema veze sa umetnošću izgleda da umetnost u BiH nije ni moguća jer će uvek biti u funkciji državnog projekta unitarne BiH.

A onda, ni BiH nema smisla niti razloga da postoji.


(Stevan, 09.08.2010. 22:49:32) [8838]