BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut - 20.05.

21.05.2016. god.

  


Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje  

 
Situacija na frontu za 19.05. (karta kijevskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje



Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji - 
 Klinuti ovde ili na mapu ispod





 

  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 


Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 20
.05.



Kijevske snage 326 puta napale teritoriju DNR - Tokom jučerašnjeg dana i noći kijevske snage su ponovo napadale Spartak. Takođe su granatirani Staromihajlovka, Dokučaevsk, jasinovatski punkt kao i severna predgrađa Donjecka.

Prema saopštenju Ministarstva odbrane DNR kijevske snage su za protekla 24 sata 326 puta napale teritoriju DNR. Napadale su Dokučaevsk, Jasinovatu, severna i zapadna predgrađa Donjecka, Jelenovku kao i Novu Marevku na jugu DNR.



Tokom noći i jutra ponovo su napadani naselje Spartak i Dokučaevsk.



Narodna milicija LNR saopštava da su kijevske snage tokom proteklog dana četiri puta napale pozicije NM u Kalinovki. Gubitaka nije bilo.



Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 20.05.



Sikorski: Ukrajina ne treba da traži povratak Krim  Bivši ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski smatra da Ukrajina ne treba da traži povratak Krima i Donbasa, jer to nije profitabilno, izjavio je u intervjuu švedskom listu „Svenska dagbladet“.

„Smatram da Ukrajina treba da se koncentriše na uspešan razvoju tih 90 odsto teritorije koje kontroliše“, izjavio je Radoslav Sikorski.

Prema podacima lista, bivši poljski ministar koji je „igrao centralnu ulogu“ u događajima na Majdanu, držao se praktičnog pristupa teritoriji koja je „izgubljena“ za Ukrajinu.

„Ukrajina je izgubila deo svoje teritorije — Krim i Donbas. Međutim, ove provincije su za nju neprofitabilne. Na Krimu živi mnogo penzionera, dok industrija Donbasa trpi gubitke“, izjavio je on.

Sikorski takođe smatra da Rusija „neće vratiti“ Krim Ukrajini dok je na vlasti Vladimir Putin.

Mogerinijeva: EU ne razmatra pooštravanje antiruskih sankcija  
EU ne razmatra pooštravanje postojećih sankcija prema Rusiji, izjavila je šefica evropske diplomatije Federika Mogerini.

Federika Mogerini je izjavila da će u narednim nedeljama zemlje-članice EU imati „političku diskusiju“ o produženju postojećih ograničenja. Ona je ranije govorila da ne sumnja u produžetak sankcija.

Šefica evropskih diplomata namerava da do kraja godine inicira razgovore o realizaciji Minskog sporazuma i dalje korake o situaciji na jugoistoku Ukrajine. Po njenom mišljenju, svoju poziciju po tom pitanju treba da izraze Francuska i Nemačka kao članice „normandijskog formata“.

Postojeće sankcije EU ističu 31. jula. Pitanje njihovog produženja biće tema samita 28-29. juna.

Oebs razmatra slanje policije u Ukrajinu zbog izbora  
Generalni sekretar OEBS-a Lamberto Zanijer rekao je agenciji AP da je ta organizacija spremna da pošalje stotine policajaca, potencijalno naoružanih, kako bi osigurali da se glasanje odvija u bezbednoj atmosferi.

"To bi bila policijska operacija pružanja pomoći u održavanju reda i mira u toj oblasti i obezbeđivanju okruženja kako bi izbori mogli da budu održani", precizirao je Zanijer.

Prema njegovim rečima, ta misija, čije uspostavljanje traži ukrajinski predsednik Petro Porošenko, mogla bi da deluje zajedno sa lokalnim policijskim snagama u Donjecku i Lugansku kako bi se sprečile kriminalne aktivnosti i međunarodnim posmatračima pomoglo da prate glasanje.

Misija bi mogla da bude raspoređena samo ako se obe strane u potpunosti obavežu na prekid vatre, navodi AP.

"To je komplikovan scenario, ali je svakako nešto što možemo da uradimo, ukoliko se svi usaglase", objasnio je Zanijer.

Rusija je, međutim, izrazila protivljenje takvoj misiji, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nazvao je ovo pitanje "veštačkim problemom" i rekao da bi nenaoružani posmatrači OEBS-a bili dovoljni na glasanju.

U okviru mirovnog sporazuma postignutog pod međunarodnim posredovanjem, Ukrajina mora da održi lokalne izbore u dva istočna regiona koji su pod kontrolom proruskih snaga, ali se sporo postiže napredak u okončanju dvogodišnjeg sukoba koji je već odneo više od 9.300 života, navodi američka agencija.

Moskva tvrdi da Ukrajina mora da usvoji potreban zakon da bi se glasanje sprovelo, dok Kijev insistira na tome da vojske DNR i LNR najpre prekinu sva neprijateljska dejstva i povuku oružje, kao i na tome da Ukrajina mora da povrati kontrolu nad granicom sa Rusijom.

Le Penova: Priznaću Krim ako postanem predsednica Francuske  
Liderka francuske partije „Nacionalni front“ Marin Le Pen izjavila je da je spremna da prizna Krima delom Rusije ako bude izabrana za predsednicu države.

„Jasno vidim takvu mogućnost. Potpuno je verovatno da Francuska prizna da je Krim ruski, kada postanem predsednica Francuske“, izjavila je Marin Le Pen u intervjuu za francuski "Raša tudej".

Političarka je dodala da je od samog početka sankcione politike prema Rusiji „Nacionalni front" bio protiv tih mera.

Predlog da se Krim prizna delom Rusije sve češće se čuje u Evropi. 18. maja Savet italijanske oblasti Veneto usvojio je rezoluciju u kojoj se poziva nacionalna Vlada da prizna Krim ruskim regionom i ukinu sankcije koje su bile uvedene protiv Moskve.

„Nacionalni front" se zalaže za konzervativne vrednosti, ograničavanje migracije i protiv je evropskih integracija. Popularnost partije u Francuskoj postepeno raste: na poslednjim izborima za Evropski parlament dobila je 25,4 odsto glasova birača.

Kongres SAD odobrio 150 miliona dolara Kijevu za oružje  
Kongres SAD je usvojio nacrt budžeta Pentagona za 2017. godinu u vrednosti od 602 milijarde dolara. Za to je glasalo 277 kongresmena, dok je protiv bilo 147 članova Kongresa. Kao i prošle godine, zakonodavci su predvideli sredstva za pružanje vojne pomoći Ukrajini. Ipak, ovaj put suma iznosi „samo“ 150 miliona dolara, u odnosu na 250 miliona od prošle godine. Prema dokumentu, SAD mogu da isporuče Kijevu smrtonosno oružje, uključujući minobacače, lako oružje i municiju. U isto vreme, SAD nisu obavezne da ispune taj član. 

NATO sprema nove mere bezbednosti za članice u Crnom moru  
NATO nastavlja da izrađuje nove mere bezbednosti saveznika iz Alijanse u Crnom moru, izjavio je državni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Prema rečima Jensa Stoltenberga, NATO je već povećao svoje prisustvo u Crnom moru nakon ulaska Krima u sastav Rusije, jer „to utiče na čitavu situaciju sa bezbednošću u Crnom moru“.

„Već smo povećali prisustvo u Crnom moru i u crnomorskom regionu. Nedavno sam posetio Rumuniju i Tursku. Tamo sam razgovarao sa turskim i sa rumunskim predsednikom šta još možemo da uradimo u Crnom moru. Sada razmatramo, sa našim saveznicima u regionu i sa priobalnim državama proučavamo šta još možemo da uradimo. Znam da su u toku pregovori između Rumunije, Turske i Bugarske o tome kako mogu da učestvuju u povećanju prisustva u Crnom moru“, izjavio je Stoltenberg novinarima.

Mogerinijeva: Brisel namerava da produži sankcije Rusiji  
Brisel namerava da produži sankcije Rusiji, bez obzira na nesuglasice koje vladaju unutar EU, izjavila je vrhovna predstavnica EU za inostrane poslove i bezbednost Federika Mogerini u intervjuu za list „Velt“.

„Ukidanje ograničenja se vezuje za punu realizaciju Minskog sporazuma. To nije urađeno. Uvek je bilo nesuglasica oko naše sankcione politike. Verovatno će tako i dalje biti. Međutim, bez obzira na razilaženja, jedinstvo uvek ostaje. Mi ćemo se pridržavati tog principa i preduzimati odluke zajedno“, naglasila je Federika Mogerini za „Velt“. 

Rok važenja ekonomskih sankcija EU protiv Rusije ističe 31. jula ove godine. U martu je Mogerinijeva izjavila da odluka o produženju sankcija neće biti automatska. To pitanje će biti tema razgovora na samitu EU u julu.

Pres-sekretar predsednika Rusija Dmitrij Peskov saopštio je da Rusija ne razgovara sa Zapadom o sankcijama.

„Ruska strana ne razgovara o sankcijama. To nije na našem dnevnom redu. Mi sa velikim interesovanjem pratimo kako o temi sankcija diskutuju sve zemlje koje, između ostalog, snose ozbiljne gubitke zbog tih sankcija“, rekao je Peskov.
Ukrajina - iz minuta u minut -

  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Pristalice Kijeva savetovale su ga da ne razgovara o tom pitanju tokom pregovora sa Rusijom 2022. godine, otkrio je David Arahamia


Ukrajinske formacije su dronovima napale Voronješku oblast prema nekim izveštajima, u Olhovačkom okrugu gori skladište municije.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da svi predlozi treba da uzmu u obzir „stvarno stanje stvari na terenu“


Francuski lider Emanuel Makron izrazio je želju da „nastavi dijalog“ sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom

Ukrajina ne bi mogla da izvede smrtonosni napad na Krim bez učešća SAD, izjavio je ruski izaslanik Anatolij Antonov


Benjamin Netanjahu tvrdi da Vašington nije promenio svoj stav uprkos apelima na svim nivoima


Ostale novosti iz rubrike »