Diković u Prištini na potpisivanju sporazuma sa Kforom
Pre nego što su Jens Stoltenberg i Aleksandar Vučić u Beogradu saopštili odluku o ukidanju restrikcija u Vazdušnoj zoni bezbednosti, prostoru od 25 kilometara od administrativne linije u pravcu centralne Srbije, u Prištini je juče na vojnom nivou potpisan sporazum o tome.
– Uoči odluke o relaksaciji Vazdušne zone bezbednosti, u prisustvu načelnika Generalštaba Vojske Srbije generala Ljubiše Dikovića i komandanta Kfora general-majora Guljelma Luiđija Miljete, u Prištini je potpisan Sporazum o privremenim operativnim procedurama nakon pune relaksacije Vazdušne zone bezbednosti. U ime Vojske Srbije, sporazum je potpisao zamenik komandanta Združene operativne komande general-major Slavoljub Janićijević – navedeno je kratko na sajtu Ministarstva odbrane, na kraju opširnog izveštaja o poseti generalnog sekretara NATO-a.
Tim povodom objavljena je i informacija na sajtu Kfora, u kojoj se ističe da je ova odluka posledica napretka i produbljivanja odnosa Srbije i NATO-a. Ističu se konstruktivan pristup Srbije otvaranju gornjeg vazdušnog prostora iznad Kosova za civilni avio-saobraćaj, kao i predstojeći angažman za otvaranje nižih slojeva vazdušnog prostora za civilnu upotrebu. Time će se dobiti kraći vazdušni putevi u regionu, uz poboljšanje bezbednosti vazdušnog saobraćaja, navodi se u ovoj informaciji.
Međutim, Kfor ne govori o ukidanju već o „relaksaciji” Vazdušne zone bezbednosti, što je isti termin koji se koristio i prilikom „relaksacije” Kopnene zone bezbednosti (KZB), koja je, posle sukoba na jugu Srbije, uz jačanje saradnje tadašnje SRJ i NATO-a, zapravo ukinuta – srbskoj vojsci je dozvoljen dolazak do administrativne linije.
U Ministarstvu odbrane juče nisu želeli da detaljnije obrazlažu sporazum o Vazdušnoj zoni bezbednosti, pa je nejasno da li bi se ona teoretski mogla ponovo uspostaviti odlukom komandanta Kfora, odnosno NATO-a. Kao i KZB, i ona je regulisana Vojno-tehničkim sporazumom (u javnosti poznatijem kao Kumanovski sporazum), kojim su određeni uslovi pod kojima su Vojska Jugoslavije i MUP Srbije napustili južnu pokrajinu, ali i saradnja dojučerašnjih neprijatelja.
U tom poratnom vremenu, ona se prostirala 25 kilometara od administrativne linije, i u tom pojasu nisu bili dozvoljeni letovi vojnih aviona i helikoptera kao ni raspored svih sredstava PVO: raketa, artiljerije i radara. Za kopnenu i vazdušnu zonu bezbednosti pomenutim dokumentom zadužen je komandant Kfora, čija bi odluka bila konačna i u slučaju bilo kakvih nesporazuma dve strane. Vremenom je sužavana i Vazdušna zona bezbednosti, prvo na deset a zatim i na pet kilometara i na tom prostoru je postojala godinama.
Ta pravila su striktno poštovana, tako da nije bilo ozbiljnijih incidenata. Čak i najviši rukovodioci Srbije, prilikom posete snagama VS-a i MUP-a u KZB, nisu mogli da na odredište stignu direktno helikopterom, već su sletali uglavnom u kasarne na obodu KZB-a. Komplikovana procedura bila bi prepreka i za sanitetsku evakuaciju, samo jednom je, koliko je poznato javnosti, takva situacija uvežbavana uz saglasnost Kfora.
Predstavnici Srbije reviziju Kumanovskog sporazuma, u delovima koji se odnose na vazdušnu i kopnenu zonu bezbednosti, tražili su još 2008. godine.
I dalje bez radara na Kopaoniku
Imajući u vidu da između snaga NATO-a na Kosmetu i srpske vojske i policije nije bilo incidenata od završteka rata 1999. godine, pravi test poverenja između Srbije i NATO-a moglo bi biti postavljanje radara na Kopaoniku koji se nalazio tik uz administrativnu liniju. Nije u funkciji još od rata 1999. godine, a posle „relaksacije” Vazdušne zone bezbednosti nema formalnih prepreka da srbski sistem vazdušnog osmatranja i javljanja vrati ovaj uređaj na najbolju tačku za radare u Srbiji. Svih ovih godina od zvaničnika je bilo teško dobiti odgovor na pitanje zašto se, u eri međunarodne saradnje sa Zapadom, radar ne vrati na Kopaonik. Nezvanično, poznavaoci prilika smatraju da je razlog neučestvovanje Srbije u regionalnim inicijativama za stvaranje integrisanog vojnog sistema osmatranja za potrebe država regiona.
M. Galović,
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Vašingtonova demonstracija podrške Kijevu samo produžava sukob, izjavio je ruski ambasador Anatolij Antonov
Ruski ministar spoljnih poslova pozvao je Antonija Gutereša da ostane nepristrasan u konfliktu u Ukrajini
Na Zelenskom je da odluči da li i kada će prepustiti teritoriju Rusiji, izjavio je portparol Saveta za nacionalnu bezbednost SAD.
Ostale novosti iz rubrike »
- Prodacu stan kad odem u penziju i preko Solis-a potraziti plac na Fruskoj Gori da napravim sebi nest
- Ako je auto previše star popravke će koštati puno. Bolje ga je prodati i uzeti novi polovni. Loše je
- Gdje idemo sada? Biblija kaže: "U propisano vrijeme [kralj sjevera = Rusija] će se vratiti" (Danij
- Bravo! Vranje je divan grad, Vranje ima dusu... Bravo, Sladjo!
- Pozdrav za umetnicu. Slike su divne i krase moj dom u Beogradu.