BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut - 21.11.

22.11.2015. god.

  


Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje  

 
Situacija na frontu za 20.11. (karta kijevskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje
Situacija u Ukrajini i Novorusiji prema karti kijevskih snaga


Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji - 
 Klinuti ovde ili na mapu ispod





 

  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 


 

VIDEO VESTI


Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 21
.11.



MO DNR o stanju na frontu - Situacija u Donjeckoj Narodnoj Republici ostaje napeta. Bilo je pet kršenja primirja od strane kijevskih snaga.

Širokaja Balka, Žabičevo, Spartak i Oktobarski su granatirani sa položaja kijevskih snaga minobacačima kalibra 120 i 82 mm. Dejstvovano je i iz pešadijskog naoružanja. Više od 20 minobacačkih granata je ispaljeno tokom noći.



Obaveštajna služba DNR nastavlja da fiksira činjenice koncentracije vojne opreme i vojske kijevskih snaga. Tako je u oblasti mesta:

- Nikolajevka (8 km od linije razdvajanja), fiksirana koncentracija 4 samohodne haubice, 10 oklopnih transportera i 6 oklopnih vozila sa osobljem;

- Granitnoe (1 km od linije dodira), dva artiljerijska samohodna sistema Gvozdika" ;

- Sladkoe (11 km od linije dodira), otkrivena lokacija sa oko 500 vojnika.

Takođe, fiksirani su dolasci vozova sa vojnom opremom i municijom koja je zabranjena Minskim spoarzumom u naselju Boguslavka u Harkovskom regionu.



 

 

 


Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 21.11.



Dve godine od ``demokratskih`` promena u Ukrajini - Predsednik Ukrajine Petro Porošenko proglasio je 21. novembar Danom dostojanstva i slobode. Svečani datum se prošle godine obeležavao u čitavoj državi.

Dve godine nakon početka Majdana, koji se održavao pod parolom evrointegracija, Ukrajini za sada nema osetnih pozitivnih rezultata tih procesa, bez obzira na veliki obim posla koji je Kijev uradio na putu ka Evropskoj uniji.

Za početak Majdana smatra se 21. novembar. Tog dana 2013. godine, nakon objavljivanja odluke Vlade Nikole Azarova o obustavljanju priprema za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji sa Evropskom unijom, na Majdan Nezavisnosti u Kijevu okupio se mali broj uglavnom mladih ljudi koji su tražili potpisivanje sporazuma sa Evropskom unijom.

Okupljanje je preraslo u masovne nerede i sukobe sa policijom. Rezultat tih događaja bila je smena predsednika Viktora Janukoviča u februaru 2014. godine. 

Vlast je preuzela opozicija koja se u svojim akcijama oslanja na podršku EU i SAD. Evropske i evroatlantske integracije ponovo su proglašene prioritetom spoljne politike Ukrajine, dok su odnosi sa Rusijom značajno pogoršani.

Ukrajina je platila skupu cenu za smenu vlasti i promenu spoljnopolitičkog kursa — tokom Majdana je poginulo više od 100 ljudi.

Kriza državnosti u Ukrajini je praćena velikom ekonomskom i finansijskom krizom — tempo inflacije i devalvacije nacionalne valute u raznim periodima nakon državnog prevrata periodično su dostizali svetske rekorde.

Kijev je u ovom trenutku dužan mnogo novca zapadnim kreditorima — EU, SAD i MMF–u koji na Ukrajinu troše milijarde dolara, održavajući ekonomiju zemlje na površini i nadajući se da će kijevske vlasti ipak preći sa demagogije, kada govore o promenama u životu zemlje, na stvarne akcije.

Međutim, Ukrajina je dužna ne samo Zapadu, već i Rusiji koju zvanično naziva zemljom–agresorom. Premijer zemlje Arsenij Jacenjuk izjavio je da nema nameru da vrati Moskvi dug u iznosu od tri milijarde dolara.

Petro Porošenko je uoči prve godišnjice Majdana izdao ukaz kojim je 21. novembar proglasio praznikom — Danom dostojanstva i slobode. Prošle godine ovaj praznik se obeležavao na svim nivoima, dok je u svečanostima učestvovalo najviše rukovodstvo zemlje.

Rusija neće ukidati embargo EU do suspenzije sankcija - 
Potpredsednik vlade Rusije Arkadij Dvorkovič na kraju sastanka sa premijerom Grčke Aleksisom Ciprasom izjavio je da Rusija neće ukidati embrago, dok ostaju na snazi sankcije Zapada.

„Što se tiče potpunog ili delimičnog ukidanja embarga, to naravno bez ukidanja sankcija ne može biti. Ipak, mi stalno analiziramo situaciju i spiskovi se ažuriraju. Zato se ništa ne može isključiti, ali velikih odluka, naravno, bez ukidanja sankcija od strane naših evropskih kolega, neće biti“, naglasio je Dvorkovič.

U ovoj situaciji, prema rečima činovnika, za Grčku se otvaraju dodatne mogućnosti za plasman njene robe, koja nije pod embargom, na rusko tržište.

Moskva i Atina su se dogovorile da daju impuls pregovorima za projekat južnoevropskog gasovoda.

„Naravno, ovaj projekat se pominjao, ali težina glavnog procesa se nalazi na korporativnom nivou. Prosto smo se dogovorili da podstaknemo ove pregovore da ih ništa ne bi sputavalo. To jest, na političkom nivou postoji puna podrška ovom procesu“, naveo je Arkadij Dvorkovič.

Sa svoje strane, Grčka je spremna da primi više ruskih turista, dodao je činovnik. Po njegovim rečima, Moskva i Atina razgovaraju o povećanju broja avio-linija.

Puškov: EU će ukinuti sankcije Rusiji do 2017. godine - 
Šef Međunarodnog komiteta Državne dume Aleksej Puškov se nada da će 2016. godina biti poslednja godina antiruskih sankcija od strane EU, ali obraća pažnju na negativne odnose mnogih zemalja prema takvoj perspektivi.

„Sankcije po mom mišljenju pretvaraju se sada u zaostali fenomen te dve godine konfrontacije koja je nastala sa EU zbog ukrajinske krize“, rekao je Aleksej Puškov.

„Ako je ranije tema Ukrajine bila broj jedan, a sankcije bile glavni instrument rada sa Rusijom, u ovom slučaju negativni rad sa Rusijom, oni sada govore o tome da Ukrajina odlazi na drugi, treći plan, glavni prioritet je borba sa ID. Ovde treba sarađivati. Sankcije ostaju na snazi jer Minski sporazum nije realizovan“, objasnio je on.

Po njegovim rečima, razgovaralo se o ukidanju personalnih sankcija, počevši od parlamentaraca.

„U Briselu su mi svi sagovornici priznali da je potrebno raširiti dijalog između parlamentaraca. Razgovaraju samo šefovi diplomatija, izvršna vlast, šefovi država, i to retko“, ukazao je Puškov.

Po njegovim rečima, neke zemlje će biti protiv ukidanja sankcija Rusiji.

„Nedavno su Litvanija i Švedska saopštile da su one za istinski predužetak sankcija, smatram da će i druge dve pribaltičke republike možda insistirati na tome. Ne isključujem ni Veliku Britaniju, ali čini mi se da u EU postepeno počinje stvaranje kritičke mase za brže ukidanje sankcija, a ne za njihovo produženje“, zaključio je Puškov.

MMF: Ukrajinski dug prema Rusiji - državni - 
Međunarodni monetarni fond (MMF) potvrdio je da dug Ukrajine u iznosu od tri milijarde dolara prema Rusiji treba posmatrati kao državni, pa će samim tim odbijanje isplate dovesti Ukrajinu do bankrotstva, izjavila je pomoćnica ministra finansija Rusije Svetlana Nikitina.

Ona je istakla da se dug prema Rusiji ne može posmatrati kao komercijalni, na čemu insistira ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.

„Mi nismo Kijevu slali nikakav formalan predlog za otplatu duga jer Rusija ima ulogu kreditora, a prema međunarodnoj praksi, dužnik je, u slučaju da nije u stanju da vrati dug, dužan da sedne za pregovarački sto i ponudi predlog otplate“, objasnila je Nikitina.

Uporedo, istakla je ona, Ministarstvo finansija Rusije je u stalnom kontaktu sa MMF-om, imajući u vidu da se po tom pitanju već duže vreme vode razgovori.

„MMF je organizacija koja formira program finansijske pomoći Ukrajini. Samim tim, problem duga može biti rešen putem tog programa, budući da je postalo jasno da Ukrajina nema dovoljno sredstava da ga samostalno izmiri“, rekla je Nikitina i dodala da u slučaju da se do 8. decembra, kada je dogovoreno zasedanje saveta direktora MMF-a, reši pitanje duga, MMF neće morati da menja program pomoći Kijevu.

Nešto ranije ruski predsednik Vladimir Putin predložio je plan koji podrazumeva gašenje duga po milijardu dolara svake godine, od 2016. do 2018, uz uslov da za njega garantuju vlasti SAD ili Evropske unije ili jedne od međunarodnih finansijskih institucija.

Oglasio se i premijer Ukrajine Arsenij Jacenjuk, rekavši da će Ukrajina uvesti moratorijum na isplatu spoljnog duga prema Rusiji ukoliko Moskva ne prihvati uslove Kijeva da se dug umanji za 20 odsto, kao i da se period isplate produži za četiri godine.



 

Video vesti za 21.11.



Borbe u Spartaku

Grejem Filips sa snajperistom Vojske DNR
 Dejanom Berićem u akciji


Granatiranje Donjecka


Basurin o situaciji na frontu


MO o situaciji u LNR

Ukrajina - iz minuta u minut -

  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

  Srednja škola „Miloje Vasić“ iz Velikog Gradišta u novu školsku godinu ulazi sa obn


Ruski ministar spoljnih poslova pozvao je Antonija Gutereša da ostane nepristrasan u konfliktu u Ukrajini


Na Zelenskom je da odluči da li i kada će prepustiti teritoriju Rusiji, izjavio je portparol Saveta za nacionalnu bezbednost SAD.

To je jedini jezik koji Zapad razume, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova


Tokom rata na Kavkazu gorštaci su govorili: «Tvrđava je kamen bačen u polje. Kiša i vetar će ga odneti. «Stanica» je bilje koje će dubokim korenjem ući u zemlju...


Ostale novosti iz rubrike »