Profesionalni praznik filosofa
U četrvrtak, 19. novmebra, 13. put je obeležen Svetski dan filozofije.
Na inicijativu UNESKA (UNESCO, Generale Confrence) 2002. g. ustanovljen je jedan od najneobičnijih praznika u svetu –Međunarodni dan filozofije (World Philosophiy Day) koji se od tada obeležava svakog trećeg četvrtrka u novembru.
Smisao obeležavanja Međunarodnog Dana filozofa satoji se u tome da se nađe opšta platforma razmatranja danas aktuelnih društveno-kulturnih preoberažaja, da se prošire i prodube putevi k filozofskom filozofskom nasleđu, da se ponovo otkrije sfera zajedničkog mišljenja i novih oideja, da se stimuliše dijalozi između mislilaca i građanskog društva na temu aktuelnih izazova koji su danas dospeli u središte sociouma.
Veliki broj mislilaca smatra da se suština filozofije sastoji u divljenju. I u samoj stavri, filozofija se rađa u sremljenju čovečjeg bića da se intersuje za sebe i svet u kojem živi.
U svojstvu refleksije i ljubavi prema mudroati, filozfija nas uči da mislimo o misli, da istaržujemo fundamanetalne istine, da proveravamo szananja i da gradimo soptstvene zaključke.
Tokom vremena u različitim kulturama filozofija je rađala koncešcije, ideje, učenja na čvrsto zasnovanim principima i postavljala temelje kritičkom nezavsnom i stavralačkom mišljenju.
Običnih ljudi se ovaj praznik, nažalost, ne dotiče
U savremenoj filozofiji kosmopolitizam je jedan od načina da se izbegne politička optika.
U zemljama koje imaju dugu naučnu i kulturnu tradiciju, ovaj dan se obeležava kao profesionalni praznik filosofa, kao što se slavi dan rudara, graditelja, vatrogasaca, vojske, policije...
Običnih ljudi, se, nažalost, ovaj praznik ne dotiče, niti su ikad za njega čuli. Ali će možda, ipak jednoga dana (ah, jednoga dana) Dan filosofa postati opštenarodni praznik u nas (a i u vas). Zašto da ne?
Jer filolsofija, zar je to profesija? I uopšte, kakva je pa to profesija? To bi značilo nešto poput „profesionalnog pesnika“.
Reč profesija potiče od pojma „profit“, „korist“, dok je filosofija najbeskorisnije zanimanje: kakvu korist može doneti ljubav prema mudrosti? ...
I evo šta se dobija. U školi nas mogu naučiti bilo kojemu korisnom poslu i zanatu, na fakultetu možeo savladati mnoge važne nauke, ali ko će nas naučiti da živimo u svetu, i pomoći da razumemo sami sebe?
Da se razumemo: ovde i sada nije reč o raznim filosofskim sistemima, recimo o Platonu i Hegelu. Radi se o tome što mi živimo opirući se na ove ili one vrednosti čak iako ih nikad nismo formulisali. Možemo da odredimo svoj pogled na svet, čak i u slučaju (što se često dešava) da smo odavno zaboravili šta ta sintagma uopšte znači. A to i jeste naša filosofija.
Naša filosofija je naša individualnost
Naša filosofija je naša individualnost. Ona može predstavljati podlokane odraze mnogih spoljnih uticaja, imitacija neke znamenitosti masovne kulture, ali može biti i osmišljena sinteza ideja, principa, osnova naše životne pozicije.
Ta individualnost –filosofija rađa se iz pitanja, koje mi zadajemo sebi, i iz traganja za odgovorima na njih, kad se mi zaustavljamo na onome što smo već razumeli, shvatili, osmislili, saznali.
Pa zašto je uopšte ustanovljen svetski dan filosofije?
Ideja ustanovljivnja svetskog dana filsofije sastoji se u tome da se dođe do opšte platforme u razmatranju zbivanja u društvu globalnih socijalnokulturnih preobražaja, da se filosofsko nasleđe približi ljudima, otškrine sfera svakodnevnog mišljenja za nove ideje, da se stimulišu javne debate mislilaca i građanskog društva povodom izazova koji se sada javljuju u društvu.
Nije mali broj mislilaca koji smatraju da se suština filosofije sastoji u čuđenju, divnjenju, zapitanošću.
I zaista, filosfija se rađa iz prirodnog stramljenja čovekovog bića da se ineteresuje za sebe i društvo u kome živi. Na fonu refleksije i ljubavi prema mudrosti, filosfija nas uči da razmišljamo o misli, da istražujemo fundamentalne istine, da proveramo premise i formiramo sosptvene zaključke.
Podsećamo da je tokom vekova u različitim kulturama filosofija rađala koncepcije ideje i dela kojima je poktkrepljivala analizu i postavljala osnovu nezavisnom, stvaralačkom mišljenju.
Ne preostaje nam ništa drugo nego da, sledeći te tradcije, uvek koraknemo napred, svesni da taj koračaj nikad nije jedostavan, retko je kad i bezopsan, a još ređe bezbolan.
Politička folozofija u savremenom svetu
Političke institute savremenog sveta izumili su filozofi. Demokratija, republikasnska vladavina, ravnopravnost u političkim pravima, podela vlasti, građansko društvo, država kao mnopolista na legitimnost fizičkog nasilja, sve su te ideje nikle u filozfskoj tradiciji Zapada, koje su izazivale žestoke sporove i postavši skandalozne za u vreme kad su nastajale.
Danas filozfija ne prestaje da rađa nove revoluciuonarne ideje koje su usmerene ka promeni sveta. Među njima su anarhizam, feminizam, kosmopolitizam ili libertarijantsvo.
Zaintersovani čiatoci mogu pratiti (i čak se i uključiti u njih) velike evropske diskusije o prirodi vlasti, države i pravednosti koje se zasnivaju na tekstovima aktuelnih političkih teoretičara: Roberta Nozika (Robert Nozick), Marte Njusbaum (Marta Nussbaum), Noam Čomski (Noam Chomsky), Klame Apia (Klame Anthony Appiah), Džudit Batler (Judhit Butler) i drugih.
Cilj ovih predavanja je da se sluašaocima pojasne politički pojmovi kojima razmišlja savremni čovek koji živi u savremenom dobu i realnom svetu.
1. Džejms Medison, jedan od osnivača američke nacije i uticajni misilac, proslavio se još u mladosti napisavši u koautorstvu s Aleksandrom Hamiltonom zbornik eseja pod nazivom „Federalista“
Govoriti o političkim idalima očeva-osnivača, i političkih borbi protiv tiranije, a na strani istih demokratskih ideala, nemoguće je ako se iozostavi Džejms Medison, četvrti predsednik SAD. On je bio jedan od osnivača američke nacije, a pri tome i poznat i uticajan intelektualac i politilki filozof.
Medison se proslavio još u mlađem uzrastu napisavši u koautorstvu s Aleksandrom Hamiltonom zbornik eseja pod nazivom „Federalist“.
Postao ključnim atorom one političke konstrukcije koja se dosada održala pod nazivom Shedinjene Države Amerike i pri tome je osato dosta jak, autoritativan politički mislilac.
2. Izazovi liberalizma u savremenom svetu
Bazne ideje liberalizma, pojmovi društene slobode i socijalnog raslojavanja.
Liberalizam je kao politička ideja je proizišao iz vrlo proste bazične ideje - čovek pripada samom sebi.
Sve što čini lebiralnu tradiciju-to treba da bude dosledno, i taj princip treba da važi ne samo za ekonomiju, nego i za politiku.
Liberalizam je iznikao kao ideja o tome da smo obavezni da nađemo neke vrednosti koje će nam omogućiti da živimo zajedno, bez obizra na razlike u našim pogledima na svet. i to je za period XVII-XVIII vek bila vrlo revolucionarna ideja.
Kasnije se liberalna teorija oformila u vidu ozbiljnog filozofskog produkta kod Džona Loka, posebno u njegovom delu „Dva traktata o upravljanju“ i u XVIII je počela da se ovaploćuje u životu na velikim političkim projektima kao što je bio projekat Francuske revolucije.
3. Država kao izvor nasilja, anarho-kapitalizma i dobrovljnih ugovora o radu-libertarijanstvo
Libertarijanstvo je terorija koja je bukvalno nastala u kabinetima naučnika, a koja se zasniva na dvema prostim tezama.
Prva. Svi odnosi među ljudima se dele na dobrovoljne i prinudne.
Duga teza se sastoji u tome da smo sve vidove dobrovoljnog ugovora obavezni da rešimo, dok sve oblike naizavanog nasilja i prinude moramo moramo zabraniti.
Konačno se snažno podržava pravo čoveka na privatnu svojinu koju je stekao ili je dobio kao rezultat privatnog ugovora i na to možemo staviti tačku.
Upravo zato što libertarijanci nude tako jednostavnu logiku, oni su postali udobani milje pogodan za razvijanje kritičkog stanovišta u političkoj teoriji.
4. Kako se neomarksizam razlikuje od oficijalne ideologije SSSR-a
Marksovi rani radovi, emancipacija društevnih predstava i politizacija estetike
Pod neomarksizmom ili zapadim marksizmom se podrzaumeva dovoljno rasprotranjena intelektualna tradicija koja je trajala tokom celog HH veka i još uvek traje). On suprostavlja sebe s jedne strane klasičnom marksizmu povezanom sa imenima Marksa i Engelsa, a s druge starne sovjetskom marksizmu koji se preobratio u marksizam-lenjinizam, vladajuću oficijenu doktrinu u Sovjetskom Savezu.
Zapadni marksizam povezuju, ne bez razloga, s Nemačkom.
On je zhtevao da se u marksističkom ključu izlažu mišljenja i stavovi o društvu koje se promenilo, a koje se u ogromnoj meri razlikovalo od onog u kome je živeo Marks.
5. Kakav pojam „slobode“ se podrazumeva u republikanizmu
Nova kabinteska ideologija u radovima Kventina Skinera
U posednjim decenijama HH veka u analitičkoj filozofiji politike delovao je snažan tok poznat pod imenom republikanizam.
Taj „republiknizam“ o kome je reč, nije imao ničega zajedničkog ni sa Republikanskom partijom SAD ni sa republikanskim uređenjem u tradicionalnom značenju tog pojma. Taj pravac su promovisala dva autora: Kventin Skiner i Filip Petit.
Oni su polazili od toga da da su u antičkom svetu postojale vrednosti koje bi u današnjem vreme trebalo reanimirati, ponovo uspostaviti i samim tim rešiti goruće ideološke probleme koji stoje pred savremenim svetom.
Šta bi tamnica i psihijatrijska bolica mole da nam kažu o društvu u kojemu živimo?
6. O istoriji bezumlja, pojavi disciplonovanja društva i „panoptikumu“
Slavni francuski filozof Mišel Fuko bi se teško mogao kvalifikovati kao politički filozof u izvornom značenju te reči.
Sam on se nikad na taj način i nije predstavljao, i ako pogledamo spisak njegovih dela, među njima se s formalno teorijskg stanovišta gledano, radovi o poliici, bar u krajnjem sklučaju na prvi pogled ne mogu naći.
S druge strane, ako razmotrimo pojmove s kojima se Fuko suočavao tokom cele svoje karijere, na prvom mestu, i pre svih ostalih, nailazimo na pojam „vlast“.
U tom smislu Fuko je bio revolucionar koji je pokušavao da preformuliše pojam vlasti na taj način što bi u krajnjem ishodu „restartovao“ i pravila igre koja su primenjivana u standardnoj političkoj filozofiji.
7. Gde leže, saglasno konstrutivistima, uzroci pojave nacionalzma?
O nacionlnim pokretima, učenju Helenra i prvim bestselerima
Nacionalizam je ideologija nastala u XIX veku. Tada taj pojam nije dovođen u vezu ni sa kakvim negativnim značenjem i smislom. Čime se mi to odlikujemo i šta nas negativno krasi ako smo nacionalisti u klasičnom smislu tog pojama?
Mi tvrdimo da postoji teritorija na kojoj živi naš narod, taj narod raspolaže određenom kulturom i određenim svojstvima koje ponekad nazivaju „dušom naroda“.
Ali u HH veku se pojavljuju konsturktivisti koji kažu da u samoj stavri nacija –nije ono što postoji tokom vekova u neizmenjenom obliku, nego ono što su izmislili istoričari, pisci i drugi autori, koji pišu o svoim narodimima i svojoj naciji.
Konstruktivisti su prvi odlučili da postave pitanje: „A šta je to u pravom značenju reči ’nacionalizam’ kao politička idologija?“
8. Kako filozofi vide svet budućnosti bez nacionalnih država?
O globalnim gradovima, političkoj slici sveta kod Kanta i logici nacionalih interesa
U savremenoij filozofiji kosmopolitizam je jedan od načina da se izbegne politička optika tako da u centru svakog našeg razgovora o politici mora biti pojam nacionalne države.
Govorimo o nacionalnim interesima, o našem narodu, našoj istoriji, našem jeziku, našoj budućnosti, -i u krajnjem ishodu sva svetska politika se vrti oko tog jedinstvenog, opšteg pojma nacionalne države.
Da li je to dobro ili nije, to je sad drugo pitanje.
Ali smo ipak dužni da upitamo sebe: šta će biti ako budemo posmtrali političke procese, vlast, međunarodne odnose isključivo sa pozcija nacionalne države?
Branko Rakočević
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Tokom rata na Kavkazu gorštaci su govorili: «Tvrđava je kamen bačen u polje. Kiša i vetar će ga odneti. «Stanica» je bilje koje će dubokim korenjem ući u zemlju...
Ako iko ima i pravo i obavezu da se zakonski ogradi od NATO uticaja, onda je to Srbija, kao najveća žrtva NATO zločina. Pokušaji kompromisa i saradnje sa NATO...
Ruske snage drugi dan za redom izvode masovne udare po industrijskim objektima OSU u Zaporožju i Harkovu, kao i u privremeno okupiranoj Slavjansko-Kramatorskoj aglomeraciji.
Ostale novosti iz rubrike »
- Prodacu stan kad odem u penziju i preko Solis-a potraziti plac na Fruskoj Gori da napravim sebi nest
- Ako je auto previše star popravke će koštati puno. Bolje ga je prodati i uzeti novi polovni. Loše je
- Gdje idemo sada? Biblija kaže: "U propisano vrijeme [kralj sjevera = Rusija] će se vratiti" (Danij
- Bravo! Vranje je divan grad, Vranje ima dusu... Bravo, Sladjo!
- Pozdrav za umetnicu. Slike su divne i krase moj dom u Beogradu.