Milorad Ekmečić: Granice određuju generali

Uspostavljanje RS jeste prvi i osnovni rezultat, na šta možemo da budemo ponosni, jer je dio srpskog naroda zapadno od rijeke Drine dobio određenu političku autonomiju i određeni okvir državnosti.

Međutim, to nije ono što je srpski narod želio da se ostvari u istoriji, kaže u intervjuu za "Fokus" profesor dr Milorad Ekmečić.

- Granice srpskog naroda nisu granice Republike Srpske, te su granice zapadno od rijeke Drine znatno šire. One su se u modernoj istoriji rješavale u okviru sudbine Jugoslavije i Balkana i svjetske istorije, a sve u zavisnosti od toga kako će se naći neko rješenje za sudbinu Srba zapadno od Drine.

U tom pogledu RS je jedna činjenica koja postoji, iako nije ostvaren ideal srpskog naroda, ali, kao simbol, taj ideal treba da poštujemo - kaže Ekmečić

FOKUS: Ko Srbima ne dozvoljava pravo na njihov prostor. Sila, pravo ili istorijski kontekst?

EKMEČIĆ: Nisu Srbi jedini kojima to pravo nije dato, ima i drugih naroda. Srbi su u Evropi veoma istaknuti kao stanovništvo koje živi na strateškim, ključnim pozicijama.

Mi zauzimamo prostor od Timoka, a zapadna granica je nejasna. Nekada se smatralo da je to granica srpskog jezika, a to je cijelo štokavsko područje sa Slavonijom, BiH, najvećim dijelom Dalmacije.

To je ono kako se zamišlja u profesorskim kabinetima i glavama dobronamjernih ljudi i kako se nekada zamišljalo u cijeloj evropskoj kulturi. Ali, te granice određuju drugi faktori. Umjesto lingvista, njih određuju generali.

Prema tome, Srbi se nalaze na jednoj teritoriji od koje zavise neke druge države. Ta teritorija ima strateški značaj, a to se posebno odnosi na užu Srbiju, dolinom rijeke Morave, i Beograd.

Svi ratovi u istoriji vodili su se dolinom rijeke Morave, izlazili na jug ili na sjever. Na to područje doline Morave nadovezuje se područje Vardarske Makedonije. Zato je u Austriji stvorena teorija koja i danas živi: ko vlada sjevernom Makedonijom, a pod tim se podrazumijeva i Kosmet, taj se bori za hegemoniju na Balkanu.

Borba oko Makedonije i Kosova, borba oko rijeke Morave, nije borba samo za proširenje jednoga palca teritorije, nego je to borba za hegemoniju na cijelom području. A, kad me pitate zašto Srbi nemaju na to pravo - nemaju pravo zato što velike sile smatraju da je njihovo pravo strateške bezbjednosti jače od etničkog prava malih naroda.

FOKUS: Ako jezik određuje teritoriju, Srbi su proteklih godina pokradeni?

EKMEČIĆ: Tačno je da su nam krali i da nam kradu jezik, ali ko je tu više dobio, a ko izgubio, to je veliko istorijsko pitanje. Takve stvari dešavaju se u Belgiji, između Flamanaca i Valonaca, a ima i niz drugih primjera.

Kradu nam jezik, ali šta time dobivaju što stvaraju svoje jezike. Tu mi Srbi ne gubimo, naš jezik niko ne može da ukrade. Ne može niko da ga ukine, smatralo se da je to na Balkanu bio vodeći jezik od doseljenja Slovena u sedmom vijeku.

FOKUS: Gdje se danas nalaze Srbi u odnosima između američke politike i politike Evropske unije?

EKMEČIĆ: Najradije bi Srbi željeli da se ne nalaze između te dvije snage. SAD su jedna velika sila u velikom porastu u svakom pogledu. Pokušavaju da u vojničkom smislu odlučuju o sudbini čovječanstva uopšte.

Evropska unija je jedna zajednica u nastajanju i osnovna dilema u tom procesu nastajanja jeste ta da li će to biti jedna samostalna cjelina ili dodatak američkoj sili.

Ukoliko bude dodatak američkoj sili, to bi bio ogroman kompleks cijele Zapadne civilizacije. Glavni američki istorijski protivnik jeste Kina i upravo zato interes Amerike jeste taj da Evropu drži za sebe. Mi Srbi tu moramo tražiti formulu da istorijski preživimo, da ne budemo faktor u rješavanju sudbine jedne ili druge strane, nego da osiguramo svoju budućnost na drugačijim temeljima.

FOKUS: Ko su prijatelji Srba u svijetu?

EKMEČIĆ: Ja sam davno pisao da su naši glavni prijatelji u svijetu demokratski pokreti na Zapadu. Amerika je zaista postala jedna ogromna sila, ali u isto vrijeme u cijelom svijetu postaju antiamerikanizam, uključujući same SAD.

Ono što se radi u Americi, to je kriza demokratije, i tu je ključ, jer nema više američke nacije koja je nosila ideju suverenosti i prava većine da vlada državom na demokratski način. Današnja Amerika je klasična, vodeća policijska država. Predavao sam i izučavao istoriju Amerike i ova zemlja nema više onu demokratiju koju je imala.

FOKUS: Kako vidite rješenje za Kosmet?

EKMEČIĆ: Oko Kosova vode se bitke koje nisu značajne za Kosovo i Jugoslaviju, nego su ciljevi iznad toga. Ko vlada Kosovom, vlada Balkanom, drugim riječima ko se bori za Makedoniju, taj se bori za hegemoniju na Balkanu. Turci su 1389. godine najprije morali poraziti Srbe na Kosovu, a tek kasnije, 1453. godine, osvojiti Carigrad.

Drugim riječima, značajnije je bilo da se Kosovo drži u turskim rukama, jer bez toga kasnije ne bi mogli da osvoje Carigrad. U tome je pitanje borbe oko Kosova, a ne da li je to etnički srpska teritorija ili nije. Posljedice mogu da budu strahovite za cijeli svijet. Političari, jednostavno, moraju usporiti korak i voditi računa o posljedicama, a ne o nekim malim koristima.