Odavanje počasti žrtvama u Tuzli 15. maja

Osamnaest godina od zločina nad vojnicima JNA u "tuzlanskoj koloni" biće 15. maja obilježeno u Tuzli i u Bijeljini, izjavila je danas predsjednik Pododbora za obilježavanje godišnjice stradanja vojnika u tuzlanskoj koloni Branka Šljivar.

Ona je danas u Bijeljini, nakon sjednice Pododbora, rekla da će stotinjak ljudi 15. maja u 8.00 časova ispred zgrade bijeljinske opštine autobusima krenuti u Tuzlu, gdje će prvi put biti obilježena godišnjica stradanja vojnika JNA 1992. godine na Brčanskoj malti.

"Pododbor je danas dogovorio tehničke detalje koji su bili potrebni kako bi što uspješnije realizovali ovaj događaj. Pred sjednicu u Bijeljini posjetili smo i Tuzlu gdje smo od predstavnika kantonalnog MUP dobili potvrdu da će skup, čiji početak je najavljen za 10.00 časova, biti obezjeđivan, te da nema razloga za zabranu, posebno zbog onoga što smo mi naveli u pismu namjere - da dolazimo u mirnu šetnju sa bijelom ružom i upaljenom svijećom, te održavanjem kraćeg vjerskog pomena", pojasnila je Šljivar.

Navodeći da predstavnici MUP-a Tuzlanskog kantona nisu imali nikakve primjedbe na pismo namjere, Šljivareva je dodala da su zahtjevi za pristvo skupu podneseni i hitnoj medicinskoj službi Tuzle, kao i vatrogascima.

"Sve ostale detalje dogovorili smo sa ljudima iz kantonalnog MUP-a koji će obezbjeđivati skup od Banj brda do ulaska u Tuzlu, do Brčanske malte, odnosno te relacije na kojoj ćemo se prema dogovoru kretati", rekla je Šljivareva i dodala da neće precizirati tačnu maršrutu iz bezbjednosnih razloga.

Ona je rekla da za sada ne postoje nikakvi nagovještaji o bilo kakvim negativnim pojavama u vezi sa održavanjem skupa i da će biti obaviješteni o svemu što bi eventualno moglo da ugrozi planirani pomen.

"Sa nama su danas u Tuzli bili i pripadnici MUP-a Republike Srpske koji su sa kolegama iz Tuzlanskog kantona razmijenili operativne podatke na tehničkom nivou. Predstavnici MUP-a RS pratiće nas do Banj brda, odatle MUP Tuzlanskog kantona, a u povratku obrnuto. Nadamo se da će sve proteći kao treba", rekla je Šljivareva.

Šljivar je dodala da će se 18. godišnjica stradanja vojnika JNA u "tuzlanskoj koloni" obilježiti u 12.00 časova na Gradskom groblju Pučile u Bijeljini, te da će nakon parastosa žrtvama biti održan i okrugli sto o ovom događaju u zgradi bijeljinske opštine.

Slavko Novaković, jedan od vojnika JNA koji je preživio zločin u "tuzlanskoj koloni", rekao je da je obilježavanje stradanja na mjestu zločina u Tuzli veoma važan događaj i istakao da su ostali preživjeli vojnici i porodice poginulih zahvalni Vladi RS što je omogućila da se prvi put u Tuzli obilježi stradanje vojnika.

Novaković je istakao da je na Brčanskoj malti počinjen strahovit zločin na koji treba skrenuti pažnju i dodao da treba ubrzati procesuiranje odgovornih za taj masakr nedužnih vojnika.

Prema njegovim riječima, najodgovorniji za masakr u "tuzlanskoj koloni" je gradonačelnik Tuzle Selim Bešlagić.

"Bez njega tamo se ne bi ništa ni dogodilo, on je bio najodgovorniji i mora doći pred lice pravde. Njegovo kretanje je ograničeno samo na BiH i siguran sam da će odgovarati kad-tad", rekao je Novaković.

Na Brčanskoj malti 15. maja 1992. godine poginula su najmanje 92 vojnika, ranjena najmanje 33 pripadnika JNA i uništen veći broj vojnih i sanitetskih vozila.

Ovaj datum je do prošle godine obilježavan u Bijeljini, a od ove godine, na inicijativu Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženje nestalih lica Vlade RS, godišnjice svih stradanja biće obilježavane na mjestima stradanja.

Slučaj "tuzlanska kolona" pokrenuo je 1999. godine Savez logoraša RS.

Tužilaštvo BiH objavilo je u decembru prošle godine da je prekinulo istragu protiv Selima Bešlagića i drugih u slučaju "tuzlanska kolona".

Šef Posebnog odjeljenja za ratne zločine ovog tužilaštva Dejvid Švendiman tada je naveo da je istraga u tom predmetu sprovedena u skladu sa zakonom, te da prikupljeni dokazi ne potkrepljuju optužbe protiv osumnjičenih za zločine nad pripadnicima JNA koji su se povlačili iz Tuzle 15. maja 1992. godine.

U Beogradu je za taj zločin na 12 godina osuđen Ilija Jurišić . Prema optužnici, Jurišić je kao visoki starješina MUP-a BiH i dežurni Operativnog štaba Javne bezbjednosti Tuzla, a nakon prijema naredbe za napad od svog pretpostavljenog, svim naoružanim jedinicama bošnjačko-hrvatske strane izdao naredbu za napad na kolonu JNA koja se 15. maja 1992. mirno povlačila iz tog grada.

Na osnovu te naredbe, raspoređeni snajperisti u obližnjim zgradama prvo su pucali i ubijali vozače vojnih vozila, tako zaustavljali vozila i njima blokirali dalji prolaz, a potom pucali i ubijali vojnike u tim vozilima koji nisu bili spremni na borbu i pružanje otpora, navodi se u optužnici.

Haški tribunal je u slučaju "tuzlanska kolona" za četiri osobe dao oznaku "A", što znači da je na osnovu dostavljenih dokaza utvrđeno da postoji krivično djelo ratnog zločina i dovoljno dokaza da se te osobe procesuiraju.