Petnaest godina od egzodusa Srba iz Zapadne Slavonije

U Republici Srpskoj i Srbiji danas će biti obilježeno 15 godina od egzodusa oko 15 000 Srba iz zapadne Slavonije tokom akcije hrvatske vojske "Bljesak" 1995. godine u kojoj je ubijeno ili nestalo 283 ljudi.

Program obilježavanja godišnjice stradanja Srba iz zapadne Slavonije u RS počeće u 9.30 časova služenjem parastosa u Hramu Presvete Bogorodice u Gradišci, nakon čega je u 10.30 časova predviđeno polaganje vijenaca na spomen ploču ispred Hrama.

U 11.30 časova predviđen je mimohod građana do mosta i spuštanje vijenaca u rijeku Savu.

Obilježavanju 15 godina od egzodusa Srba, koje su organizovali udruženja Srba protjeranih iz zapadne Slavonije i opština Gradiška, prisustvovaće ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Rade Ristović.

U Crkvi svetog Marka u Beogradu u 10.00 časova biće služen parastos poginulim i nestalim u hrvatskoj akciji "Bljesak".

Hrvatske oružane snage izvršile su 1. maja 1995. godine agresiju na srpsku oblast zapadna Slavonija koja je bila u sastavu bivše Republike Srpske Krajine, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UN (Sektor "Zapad").

Od oko 15 000 Srba, koliko ih je u vrijeme agresije živjelo u srpskoj zapadnoj Slavoniji, za samo 36 časova ubijeno je ili nestalo 283 ljudi, od čega 57 žena i devetoro djece, dok je oko 1 450 pripadnika Srpske Vojske Krajine je zarobljeno, većina na prevaru uz pomoć zaštitnih snaga UN.

Zaštitne snage UN, na vrijeme upozorene od hrvatskih generala, povukle su se na bezbjedna mjesta, prepuštajući svoje štićenike na milost i nemilost hrvatskim agresorima.

Protiv 15 000 zapadnoslavonskih Srba sa oko 4 000 vojnika Srpske Vojske Krajine krenulo je više od 16 000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga, što znači da je agresora bilo više nego stanovnika u ovoj oblasti, a omjer vojnika je bio 4:1 u korist agresora. Agresor je nemilice tukao po štićenicima UN svim raspoloživim, dozvoljenim i nedozvoljenim, sredstvima.

Narod zapadne Slavonije, pamteći stradanja Srba u Jasenovcu, koji je bio u sastavu ove oblasti, zloglasnom ustaškom logoru iz Drugog svjetskog rata i u obližnjoj Pakračkoj Poljani, takođe zloglasnom "novoustaškom" logoru iz 1991. godine, krenuo je u egzodus spasavajući gole živote.

Na putu prema "mostu spasa" do rijeke Save, sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci. Ranjenici su gaženi tenkovskim gusjenicama ili dokrajčivani noževima.

Hrvati su pokupili i pokopali 168 ubijenih Srba, najviše pod oznakom "nepoznat", koji ni do danas nisu ekshumirani i identifikovani.

Pokušaj ekshumacije u novembru 2007. godine, na nekoliko obilježenih lokacija Okučani, Vrbovljani i Cage nije dao rezultate, što otvara staro-novo pitanje: Gdje su posmrtni ostaci ubijenih Srba u ovoj akciji, zaključuje se u biltenu Doumentaciono-informacionog centra "Veritas".

Oko 1 450 pripadnika srpskih vojnika je zarobljeno, nakon čega su ih, kako navodi "Veritas", hrvatski sudovi osudili za ratne zločine, a hrvatski general Mladen Kruljac, koji je bio jedan od organizatora akcije "Bljesak", imenovan je 2007. godine za komandanta Hrvatske kopnene vojske.

Haški tribunal nije se intenzivno bavio zločinima nad Srbima u akciji "Bljesak", a na nedavnoj komemoraciji žrtvama logora u Jasenovcu niko od hrvatskih zvaničnika nije spomenuo zapadnoslavonske Srbe stradale od 1991. do 1995. godine.