BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Prodaju oružje koje navodno uništavaju

Prodaju oružje koje navodno uništavaju
19.04.2010. god.

 SARAJEVO - Mešetarenje oko izvoza oružja iz BiH počelo je kada su za uništavanje viška naoružanja angažovane fabrike namjenske industrije u Federaciji poput "Pretisa", "Unisa", "Binasa" i "Vitezita", koje su istovremeno dobijale dozvole za njegov izvoz.

Da postoji jasna sprega u kriminalu između uništavanja viška naoružanja i izvoza najbolje svjedoče dokumenta po kojima je jasno da je u cijeli lanac upetljano i Ministarstvo odbrane BiH, Oružane snage i pojedini zvaničnici koji su ili za novac ili iz neznanja olako davali dozvole za izvoz oružja.

Da je riječ o unosnom poslu potvrđuje i podatak da je samo tokom 2007. godine u posebnom registru u Ministarstvu trgovine i ekonomskih odnosa BiH registrovano 31 pravno i fizičko lice za spoljnotrgovinski promet oružja i vojne opreme, sa deset stalnih i 21 privremenom registracijom. Dozvole su im izdate na period od jedne godine.

Samo u toj godini izdato je 387 dozvola od čega je 180 za izvoz oružja i vojne opreme, 138 dozvola za uvoz, 29 dozvola za uvoz proizvoda dvostruke namjene, dvanaest dozvola za privremeni izvoz oružja i vojne opreme, 23 dozvole za izvoz proizvoda dvostruke namjene, dvije dozvole za ponovni izvoz oružja i vojne opreme, jedna dozvola za promet oružja i vojne opreme i po jedna dozvola za privremeni izvoz, odnosno uvoz proizvoda dvostruke namjene.

Ukupna vrijednost robe prema izdatim dozvolama za izvoz, uvoz, privremeni uvoz i izvoz oružja, vojne opreme i oružja dvostruke namjene na osnovu profaktura koje su dostavljene uz zahtjeve za dobijanje dozvola, iznosila je 60.385.103 evra. Ukupna vrijednost izvoza prema dozvolama izdatim u 2007. godini na osnovu profaktura koje su dostavljene uz zahtjev za dobijanje dozvola iznosila je 38 miliona evra.

U svemu tome nije poznato da li je oružje i vojna oprema zaista proizvođeno u preduzećima za koja su dozvole izdavane ili je riječ o višku naoružanja koje je trebalo da bude uništeno pa umjesto toga farbano, prepakivano i izvoženo.

Upravo zbog toga, kako je ranije pisao "Glas Srpske", u pojedinim preduzećima koja su angažovana na uništavanju viškova oružja istragu sprovodi SIPA.

U 2007. godini izdato je 180 izvoznih dozvola za 41 zemlju, a među zemljama u koje je vršen izvoz su Avganistan, Albanija, Gruzija, Jordan, Kuvajt, Libija, Litvanija, Moldavija, Malezija, Saudijska Arabija, Turska, Ukrajina, Vijetnam i druge zemlje.

Da izvoz oružja i vojne opreme nije jenjavao ni tokom 2008. godine govore i saglasnosti koje je lično potpisivao ministar odbrane BiH Selmo Cikotić.

Prema dokumentaciji koja je u posjedu "Glasa Srpske", Cikotić je u januaru 2008. godine dao saglasnost "Pretisu" iz Vogošće da izveze 30.010 tromblonskih mina za poluautomatske puške za Bangladeš, a za Filipine 5.542 haubička metka, dok je u maju iste godine potpisao saglasnost za izvoz 80 komada barutnih punjenja za Pakistan.

Cikotić je u oktobru 2008. godine dao saglasnost i za preduzeće "Igman" da izveze 1.200.000 metaka različitih kalibara preko Češke Republike za Kamerun, a za 1.000 redenika dobijena je saglasnost u avgustu da se izveze za Avganistan.

"Unisov" "Promeks" je u maju iste godine dobio saglasnost da izveze 120.000 metaka za Gruziju, dok je istog mjeseca saglasnost ovom preduzeću data i za izvoz 66.000 minobacačkih granata na istu destinaciju.

Član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Dušanka Majkić kaže da je najveći problem u cijelom ovom procesu što se vrše strašne zloupotrebe u uništavanju viška naoružanja i municije.

- Ministarstvo odbrane ni na koji način nije kontrolisalo proces uništavanja oružja, što je nedopustivo jer bez kontrole zloupotrebe su moguće i to sada imamo na sceni - konstatovala je Majkićeva.

Ističe da je jedan od krivaca za to i UNDP sa kojim je Ministarstvo odbrane postiglo sporazum, te da se korupcija i kriminal dešavaju u sprezi između ove dvije institucije koje više od pet godina rade u neregulisanim odnosima.

Majkićeva je upozorila da se viškovi naoružanja šalju u pojedine fabrike namjenske industrije na uništavanje, te umjesto toga najveći dio se prefarba i izvozi.

Zamjenik predsjedavajućeg Komisije Slobodan Šaraba rekao je za "Glas Srpske" da je očigledno da se u Ministarstvu odbrane dešavaju "mutne stvari koje se proturaju mimo odluka nadležnih institucija".

- Činjenica da postoji niz nedozvoljenih poteza pogotovo onaj o prodaji "strela" koji upućuju na to da se ne poštuju odluke koje donose nadležni organi i da se uništavanja viškova naoružanja i municije zloupotrebljava. Očigledno je da ono što se treba uništiti, ne biva uništeno nego se izvozi u neke treće zemlje - kaže Šaraba.

Ističe da će na idućoj sjednici Komisije pokrenuti pitanje odgovornosti nadležnih i zatražiti odgovore na sva ta pitanja.

Uništavanje

- Informacije koje je Komisija za odbranu i bezbjednost dobila od Ministarstva odbrane nisu bile sveobuhvatne. Zatraženo je da se one upotpune i uništavanje oružja i municije mora da bude transparentno - konstatovao je član Komisije Mirko Okolić.

Lanac

- Cijeli korupcioni lanac počinje iz Ministarstva odbrane, preko UNDP-a i ide do pojedinaca koji su izdavali saglasnosti za izvoz oružja. Nadam se da će SIPA razotkriti sve one koji su uključeni u ovo - kazala je Majkićeva.

Dodala je da Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost dva puta godišnje treba da bude izvještavana o izvozu oružja i vojne opreme, ali da je do sada dobila samo jedan takav izvještaj.



  • Izvor
  • Fokus
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

U Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju otvorena je izložba slika jednog od najpoznatijih vranjskih slikara Zorana Petrušijevića Zopa.  Postavka pod nazivom 'Retrospektiva' obuhvata veliki broj Petrušijevićevi


Nemojte od Vučića praviti entitet koji personifikuje Srbiju, niti izjednačavati srbski narod sa onim što Vučić radi, koga su Zapad i NATO postavili da nama vlada, poručio Gajić u...

Tlingitsko selo uništeno 1882. godine prihvatilo je „odavno zakasneli” gest



Iako naš zakon jasno definiše da je dovoljan samo jedan akt nasilja kako bi se pokrenula procedura za zaštitu žrtve, žrtve u Srbiji u velikom broju slućajeva ne prijavljuju...


Ostale novosti iz rubrike »