Početna stranica > Novosti
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ostale novosti iz rubrike »
Krivične prijave protiv Krese i Barašin
28.02.2010. god.
Predmet: Krivična prijava uz informacije
Na osnovu važećih zakonskih akata i propisa, a na osnovu prikupljenih informacija, na osnovu pisanih originalnih dokumenata i izjava, na osnovu izjava svedoka, na osnovu činjeničnog stanja koje je uvidom neosporno i nedvosmisleno utvrđen sa naše strane i oko čega ne postoje zakonske ili druge prepreke, a na osnovu isključive nadležnosti državne agencije SIPA-e, odnosno pravne i Ustavne nadležnosti nad državnim institucijama, zakonska nam je dužnost predati na službeno postupanje procenu počinjenja krivičnog djela protiv sledećih lica:
1.MEDDŽIDA KRESO, predsjednica Suda BiH
2. Milorad Barašin, glavni tužilac Tužilaštva BiH
3.ADNAN GULAMOVIĆ - TUŽILAC TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovan za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 18.01.2007.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 10/07 od 19.02.2007.g.)
4.BEHAIJA Krnjić - TUŽILAC TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovan za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 05.02.2005.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 10/05 od 28.02.2005.g.)
5. Božidarka DODIK - Tužiteljica TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovana za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 18.01.2007.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 10/07 od 19.02.2007.g.)
6. DUBRAVKO CAMPARI - TUŽILAC TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovan za tužioca u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 28.01.2009.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 13/09 od 16.02.2009.g.)
7. Dzemila BEGOVIĆ - Tužiteljica TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovana za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 04.10.2004.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 47/04 od 27.10.2004.g.)
8. DŽEVAD Muratbegović - TUŽILAC TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovan za tužioca u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 30.10.2008.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 102/08 od 23.12.2008.g.)
9. IBRO BULIĆ - TUŽILAC TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovan za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 15.02.2005.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 10/05 od 28.02.2005.g.)
10. JUDE ROMANO - MEĐUNARODNI TUŽILAC
(Imenovan za međunarodnog tužioca na prvi mandat u trajanju od dvije godine Odlukom Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu br. 1 / 06 od 09.02.2006.g.; Odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 18/06 od 20:03. 2006.g.; ponovno imenovan za međunarodnog tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 28.02.2008.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 24/08 od 24.03.2008.g.)
11. MIRKO Lečić - TUŽILAC TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovan za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 18.01.2007.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 10/07 od 19.02.2007.g.)
12. MUNIB HALILOVIĆ - TUŽILAC TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovan za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 18.01.2007.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 10/07 od 19.02.2007.g.)
13. SANJA JUKIĆ - Tužiteljica TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovana za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 18.01.2007.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 10/07 od 19.02.2007.g.)
14. SLAVICA TERZIĆ - Tužiteljica TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovana za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 04.10.2004.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 47/04 od 27.10.2004.g.)
15. VESNA ILIĆ - Tužiteljica TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovana za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 15.02.2005.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 10/05 od 28.02.2005.g.)
16. N.N. tužioci i sudije obuhvaćeni istragom - izuzev jednog tužioca Odjela I za ratne zločine: VESNA BUDIMIR, za koju se nije moglo naći niti opravdane sumnje ili bilo kog osnova za sumnju u počinjenje dole opisanog krivičnog djela uz koje prilažem prikupljene materijalne dokaze i izjave svedoka sa tendencijom proširenja istrage i pribavljanja informacija u skladu sa Zakonom.
Zbog sumnje da su gore navedene osobe u prethodnom periodu od 2005. godine do danas počinili krivično delo nečinjenja provođenja službene istrage za krivična djela ratnog zločina koje su počinili isključivo bošnjački vojnici i komandanti, pripadnici Armije BiH za vrijeme nesretnih previranja u BiH od 1991. do 1995. godine, a koju su prema Zakonu bili dužni započeti, inicirati i voditi na osnovu usmene informacije, dostavljamo ovu prijavu i informaciju.
Naprotiv zakonskim obavezama o dužnosti provođenja istraga i skupljanja materijala, tužioci i sudije Suda i Tužilaštva BiH su dobili pisane materijale, originalne dokaze, ovjerene izjave svjedoka, dokazne materijale druge prirode te pismena insistiranja Hrvatske udruge logoraša domovinskog rata da se inicira, sprovede, vodi i dovrši istraga o počinjenju krivičnog djela ratnih zločina po svim tačkama krivičnog zakona o ratnom zločinu nad ukupno 14.444 lica srpske nacionalnosti, poznate imenom i prezimenom i mestom stradanja, upisanih u Registar Međunarodnog Crvenog krsta.
To su žrtve koncentracionih logora smrti u kojima su protivpravno zadržani i prošli kroz ukupno 440 koncentracionih logora za civile na teritoriji BiH i prostorima koje je kontrolisala i držala Armija RBiH u vreme 1991.-1995. godine. Od ovog broja žrtava logora, njih 972 je preminulo od posljedica premlaćivanja i mučenja u istim koncentracionim logorima kasnije ili se odselilo u treće zemlje tako da više nisu dostupni domaćem pravosuđu.
Tužioci i sudije sa nivoa BiH su ovim činom propustili napraviti lično ili da naredi svojim podređenima da naprave blagovremeno i punovažno uzimanje iskaza, materijalnih dokaza i drugih informacija o KD ratnih zločina počinjenim nad istim osobama čime su počinili krivično delo zloupotrebe službenog položaja i ovlašćenja, nesavesno delovanje u službi sa namerom zakidanje žrtava za njihovo pravo na pravdu i sudsku satisfakciju, teške propuste u radu sa ciljem namjernog nanošenja štete trećim osobama krivičnim djelom namernog, nesavjesnog i nemarnog činjenja ili nečinjenja i ophođenja u radu sa prijavljenim žrtvama i predmetima KD ratnih zločina.
Nadalje, prema dokumentu (u prilogu) koji je potpisala i ovjerila predsjednica Suda BiH, Meddžida Kreso, protokol broj: Su-01-158/09, u Sarajevu, od 07.04.2009. godine, u odgovoru pritvoreniku Dragan Šunjić, Medžida Kreso piše nakon usmenog izricanja prvostepene presude za djela ratnih zločina sledeće:
... "U predmetu je saslušano 85 svedoka, 4 vještaka, te u sudski spis uvedeno 347 materijalnih dokaza što predstavlja obimnu činjeničnu građu. Kako je Sud dužan savjesno ocijeniti svaki dokaz, kako pojedinačno, tako iu vezi sa ostalim dokazima, pismena presuda još uvek nije izrađena u zakonom predviđenom roku iz napred navedenih, opravdanih razloga ... "
Iz priloženog dokumenta se jasno, nedvosmisleno i nesumnjivo vidi kako u ranijem izricanju prvostepene presude nisu uzeti u uvid i na savesno ocenjivanje svi navedeni dokazi, te presuda nije ni doneta u zakonskom roku, a sve prema ovjerenom priznanju predsjednice Suda BiH Meddžida Kreso.
Nadalje, u svom autorskom tekstu napisanom novinskoj agenciji FENA-i (u prilogu), od 05.07.2009. (12.35.h) pod naslovom: Kreso: Pola godine (ne) sprovođenja strategije za procesuiranje ratnih zločina u BiH piše kako je Strategija za procesuiranje ratnih zločina u BiH samo, citiramo: "Dokument deklarativne prirode" te kako je ista boja: "neprevodive bez finansijskih sredstava ". Nasuprot tome i pored svih s njene strane navedenih nepravilnosti te nedostatka finansija, Sud BiH u saradnji sa Tužilaštvom nastavio je vrlo aktivno hapšenja, privođenje i postupanje protiv isključivo pripadnika hrvatske i srpske nacionalnosti ne štedeći novac i vreme. Time su se osumnjičeni sudije i tužioci Odsjeka I za ratne zločine Suda i Tužilaštva BiH otvoreno proveli rasnu, versku i nacionalnu diskriminacija nad žrtvama i licima osumnjičenim za KD ratnih zločina.
Prema dopisu Hrvatske udruge logoraša domovinskog rata u Bosni i Hercegovini, ur broj 01-08-1/07 od 15.11.2007. godine (u prilogu), a koje potpisuje predsjednik Udruženja Mirko Zelenika kao dostavljač dokumenata i dokaza te sa druge strane Marko Prelec, predstavnik Tužilaštva BiH kao osoba koja je preuzela dokazni materijal, između ostalog se navodi kako se Tužilaštvu dostavljaju na uvid kompletni i detaljizirani materijalni dokazi, oko 15.000 stranica izjava i originalnih dokumenata Armije BiH koje Tužilaštvo do danas nije uopšte uzelo u rad ili razmatranje, a što potvrđuje činjenično stanje i svedoci kao i počinioci neizvršenja po službenoj dužnosti i nesavjesnog postupanja, a što su bili dužni uraditi po Zakonima BiH no ipak nisu.
Prema dopisu Hrvatske udruge logoraša domovinskog rata u BiH, broj 01-16/09, u Mostaru, od 14. 05. 2009. godine upućenog Tužilaštvu BiH, na ruke glavnom tužiocu, Milorad Barašin pod naslovom: Zahtev za postupanje po Zakonu, stoji između ostalog zahtev za hitnim pokretanjem istrage protiv generala Armije BiH Rasima Delića zbog počinjenja ratnih zločina nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima, a nakon dostavljanja iskaza svedoka, materijalnih dokaza i originalnih dokumenata Armije BiH. U dopisu između ostalog stoji: "U predmetu generala Rasima Delića Tužilaštvo MKSJ je dobilo nalog od sudskog veća da optužnicu maksimalno skrati, da iz nje izbaci sve ono što se odnosi na zločine prema Hrvatima. Ali ne treba zaboraviti da general Rasim delić po povratku iz Haaga može biti procesuiran pred domaćim pravosuđem. Ovakav odgovor za nas žrtve je provokativan i skandalozan ".
Tužilaštvo BiH nikada nije pokrenulo postupak i pored zahteva Tužilaštva MKSJ u Den Haagu.
Nadalje, od 31.08.1995. godine, Tužilaštvo ICTЫ je dostavilo sve raspoložive dokumente i dokaze domaćem pravosuđu, Tužilaštvu BiH, koje je nadležno za KD ratnih zločina u BiH, odnosno oko 3.000 dokumenata, po ocjeni stručnih lica kvalitetnog materijala koji direktno upućuje na počinjene ratne zločine nad Hrvatima u BiH. Uz sve to, Tužilaštvo MKSJ je vršilo i sprovodilo istragu u periodu od 1995. do 1998. godine na području Severne Hercegovine i javno utvrdilo da ima dovoljno osnova za podizanje optužnica protiv najmanje 13 visokih pripadnika Armije RBiH. I pored toga što optužnice u Den Haagu pred ICTЫ nisu podignute, domaće pravosuđe, glavni tužilac i tužioci Tužilaštva BiH nisu do danas proveli istragu niti su na osnovu međunarodne istrage podigli optužnice što je indikativno sa navodima opisanog krivičnog djela. Ova konkretna istraga MKSJ je uglavnom bila fokusirana na posledice akcije Armije RBiH pod nazivom "Neretva '93" koju je lično odobrio i potpisao general Rasim Delić.
Nadalje, u drugim glavnim slučajevima, nakon dostavljanja dokaznih materijala, originalnih dokumenata i iskaza svjedoka i iskaza svedoka pokajnika istraga nije pokrenuta protiv Alije Izetbegovića (umro u međuvremenu), Harisa Silajdžića (osumnjičen za protivpravna zatvaranja civila, osnivanje koncentracionih logora, mučenje civila i protivpravno imenovanje upravnika konc-logora u BiH pod kontrolom A RBiH protivno Ženevskim konvencijama) te u slučaju Sefera Halilovića (osumnjičen za KD ratnog zločina nad nebošnjačke civilima i ratnim zarobljenicima, paljevina, uništavanje imovine i etničko čišćenje i proterivanje građana hrvatske i srpske nacionalnosti u Hercegovini) istraga do danas nije uopšte inicirana i pokrenuta te faza istrage uopšte ne postoji.
Bošnjaci u BiH, tj osobe bošnjačke nacionalnosti, ratni zločini i koncentracioni logori smrti Armije BiH uopšte nisu predmet rada Suda i Tužilaštva BiH što predstavlja jedinstven slučaj pristrasnosti u radu državne pravosudne institucije koje bi se morale odnositi jednako prema svim građanima današnje BiH. Naprotiv tome, domaća i svetska javnost uopšte nisu upoznati sa stravičnim razmerama ratnih zločina koje su počinili pripadnici Armije BiH i mudžahedini koji danas, 15 godina nakon rata svoje žrtve sreću na ulici bez ikakvih sankcija pravne države protiv počinilaca istih.
Činjenica je kako u pritvoru Tužilaštva BiH za ratne zločine nema Bošnjaka, au istom pritvoru leže isključivo Hrvati i Srbi. Onim Bošnjacima kojima se za KD ratnih zločina sudi, sudi se isključivo kao prema osobama koje se brane sa slobode prema drugim članovima Zakona o počinjenim delima ratnog zločina, a ponovo Hrvatima i Srbima se sudi po posebnim člancima istog Zakona za ista krivična dela ratnih zločina koji se očigledno primenjuje selektivno i diskriminatorska.
Iz opisanog činjeničnog stanja, zbog nesavjesnog rada i nečinjenja radnji istrage te procesuiranja dela ratnih zločina koje su počinili Bošnjaci, domaća i međunarodna javnost može doći do potpuno krivog, pogrešnog i netačnog zaključka kako Bošnjaci i muslimanska Armija RBiH nisu činili ratne zločine što ne odgovara istinitom i činjeničnom stanju, a dokaz su brojne žrtve čiji je broj teško i utvrditi zbog namernih propusta u radu državnih pravosudnih institucija.
Nadalje, Hrvati i Srbi kojima se sudi za KD ratnih zločina uskraćuju se za vreme suđenja i sudskih procesa za elementarno i Ustavom zagarantovano pravo na pravnu odbranu kroz mnogobrojne propuste. Njima je čak uskraćeno pravo na lekarsku pomoć i hospitalizaciju čime im je narušeno psihofizičko i zdravstveno stanje. Kao dokaz prilažem nekoliko dopisa Zatvorenika KPZ Kula i KPZ Foča koji ujedno svi do poslednjeg predstavljaju i materijalne svedoke ove krivične prijave. Uz ovo prilažemo i bolničke račune i priznanice kojima se dokazuje kako bolničko lečenje snose sami iako je zakonska obaveza Suda i Tužilaštva BiH da se brinu za zdravstveno i mentalno stanje osoba koje se nalaze pod jurisdikcijom Suda i Tužilaštva BiH što do sada nije bio slučaj. Time su prekršene osnovne odredbe Zakona o pritvorenicima i zatvorenicima koji su osuđeni, a njihovo zdravstveno stanje je loše. (U prilogu dopisi zatvorenika KPZ Kula i KPZ Foča koji su dostavili ove informacije i dokaze.)
Nadalje, prema informacijama i dokazima Saveza logoraša RS-a, od strane Tužilaštva BiH nije pokrenut niti jedan slučaj za ukupno 3.800 žrtava srpske nacionalnosti, poznatih imenom i prezimenom i mestom stradanja u oblasti istočne BiH, preciznije u selima i enklavama oko Srebrenice koja je tada bila pod kontrolom Armije RBiH. Pored ove činjenice koja je dokumentovana brojnim materijalnim dokazima, dokazima druge prirode i izjavama preživelih materijalnih svedoka, Tužilaštvo BiH je propustilo preduzeti zakonske korake koje bi institucionalno pokrenulo mjere istrage i otvorilo pravne procedure koje bi dovele do legalnog i zakonskog sankcionisanja KD ratnih zločina koje su počinili pripadnici Armije BiH nad srpskim civilima i vojnim zarobljenicima bilo gde u BiH. Pošto Tužilaštvo nije pokrenulo niti jednu značajniju istragu nad civilima iz reda srpskog naroda, Savez logoraša RS-a je prekinuo svaku saradnju sa Tužilaštvom BiH koje se jasno i otvoreno stavilo u nezamislivu pravnu zaštitu pripadnika Armije RBiH, osoba osumnjičenih za KD ratnih zločina nad civilnim žrtvama iz reda srpskog naroda.
Potpuno isti tretman pravnog ignorisanja, zanemarivanja i neprocesuiranja krivičnih djela ratnog zločina od strane Tužilaštva BiH sprovodi se konstantno i nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Postupak stavljanja pod svoju zaštitu ratnih zločinaca iz reda bošnjačkog naroda u smislu neprocesuiranja visokih bošnjačkih vojnih, policijskih i obaveštajnih funkcionera te vojnika Armije BiH osumnjičenih za djela ratnih zločina duboko je uvrijedio i šokirao hrvatske i srpske žrtve u Bosni i Hercegovini ostavljajući ih u dubokom utisku kako pravda zbog ratnih zločina Armije BiH nikada neće biti zadovoljena. Ovakvo ponašanje Suda i Tužilaštva BiH je duboko narušilo poverenje i odnose između pripadnika tri konstitutivna naroda u BiH čija budućnost nije utemeljena na istim osnovama, jednakim pravima i tretiranju pred Zakonom BiH. Ovakvo ponašanje i nesavestan rad Suda i Tužilaštva BiH može dovesti i do ličnih privatnih osveta između žrtava i počinilaca ratnih zločina što celu zemlju na kraju može odvesti u neka nova nesretna previranja. Pristup bh pravosuđa kako su Bošnjaci jedine žrtve u BiH je neiskren i netačan te onemogućava iskreno uspostavljanje poverenja među našim narodima.
Nadalje, osobe koje Tužilaštvo BiH tereti za KD terorizma koje su nedavno uhvaćene u akciji "Svjetlost", tj pripadnike vehabijske organizacije iz Maoče pod optužbom da su "... imali namjeru upotrebom ili prijetnjom fizičke sile pokušati promijeniti ustavni poredak BiH ili da svrgnu njene najviše institucije te da na isti način pokušaju odcijepiti dio teritorije BiH ... "su za ova teška krivična dela i kvalifikacije pušteni da se brane sa slobode pod i više nego smešnim zabranama kako ne smeju međusobno komunicirati iako se zna da svi oni žive u istom selu.
U optužnici dalje stoji: "... Kao pripadnici te zajednice, oni su nastojali izazvati rasnu i versku mržnju, razdor i netrpeljivost među narodima i građanima FBiH ugrožavanjem njihove sigurnosti, izlaganjem poruzi verskih ili etničkih simbola, skrnavljenjem spomenika i grobova i nastojali su na protivpravan način da spreče povratak izbjeglica i raseljenih, zatim da silom pribave i ostvare prava ili ustavne ovlašćenja koja im ne pripadaju ... - ali ipak ih je Tužilaštvo praktično oslobodilo čime jasno, nedvosmisleno i otvoreno krši sopstvene propise, Zakone i Ustav BiH za teška krivična dela za koja kazna zatvora iznosi i do 30 godina.
Smatramo da je ovo krunski dokaz dvostrukih i diskriminatornih merila, aršina, pravopisnih nepravilnosti i postupanja u sprovođenju istog zakona što smatramo kršenjem slova Zakona i propisa kao i Procedura u postupanju koji se moraju jednako i na isti način primenjivati prema svim građanima, a to nije slučaj .
Nadalje, na osnovu anonimnih informacija sa više desetina strana čiju tačnost ne možemo pouzdano utvrditi ali utvrđivanje prepuštamo Vama jer ste nadležni za isto, Predsjednica Suda BiH, Meddžida Kreso je u stalnim kontaktima i pod direktnim uticajem predstavnika političkih stranaka SDA i SBiH te pripadnicima bivše bošnjačke paraobavještajne službe AID (Agencije za istraživanje i dokumentovanje) čiji pripadnici nisu zakonom lustrirani ni sankcionisani. Osoba, tj direktor firme koja je dobila posao snimanja suđenja na Sudu BiH bez tendera ili javnog konkursa je bivši visokopozicionirani službenik AID-a, službe koja danas nesmetano učestvuje u pripremanju svedoka za suđenje, prikupljanju materijalnih dokaza i aktivno utiče na samo delovanje, funkcionisanje i rad Suda i Tužilaštva BiH.
Osobe iz AID-a su veza između bošnjačkog političkog kruga i pravosudnog sistema BiH. Ova paralelna obaveštajna služba služi i za prikupljanje dokaza protiv oponenata i vrši nezakonito i neovlašteno prisluškivanje sa više lokacija bez znanja ovlašćenih institucija ili uz njihovu delimično prećutnu saglasnost. Smatra se kako je sve to u višem interesu politike nacionalne bezbednosti Bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini čime se legalne i ustavne institucije zaobilaze te se uspostavlja aktivna paraobavještajne mreža koju možda čine i visoki predstavnici pravosudnih institucija u što opravdano sumnjamo.
Nadalje, strana nevladina organizacija US AID je nekoliko puta, što je činjenično utvrđeno i dokazano, uplatila na račun Suda i Tužilaštva BiH višemilionske iznose što se može ocijeniti i kao pokušaj podmićivanja iz inostranstva što je posebno zabranjeno zakonom bez obzira što se odnosi i na povlašćenu naciju poput američke te predstavlja otvoreni uticaj na rad Suda i Tužilaštva BiH čija pristrasnost je previše otvorena da bi se uopšte mogla sakriti.
Otvoreno se pitamo: da li su Sud i Tužilaštvo BiH u rukama samo jedne nacionalne politike i jednog naroda - Bošnjaka? Jesu li Sud i Tužilaštvo BiH privatne institucije koje imaju za cilj proizvodnju i fabriciranje laži i neistina o tome kako su jedine žrtve Bošnjaci, a jedini dželati Hrvati i Srbi ili sva tri naroda osećaju teške posledice nesretnih previranja u BiH kroz sopstvene žrtve? Da li je ovakvo protivpravno, protuustavni i pristrasno (ne) postupanje pravosudnih institucija u stvari pokušaj da se u knjigama istorije proizvede jedna ili više "službenih" laži kako bi se jedan narod favorizirao, a ostali stavili u podređen i podčinjen položaj te kako bi im se nametnuo kolektivni osećaj krivice?
Jesu li svi građani jednakopravni pred Sudom i Tužilaštvom BiH?
U nadi da ćemo uspostaviti saradnju na korist svim građanima BiH, suzbiti kriminal, paralelizam i korupciju, primite iskaze poštovanja!
U Mostaru, 25.02.2010. Leo Pločkinić, predsjednik
NVO Croatia Libertas
U prilogu:
* Potpisan i overen dopis M. Kreso, br. Su-01-158/09, u Sarajevu, od 07.04.2009. godine, u odgovoru pritvoreniku Draganu Šunjić
* Autorski tekst napisan novinskoj agenciji FENA-i (u prilogu), od 05.07.2009. (12.35.h) pod naslovom: Kreso: Pola godine (ne) sprovođenja strategije za procesuiranje ratnih zločina u BiH
* Dopis Hrvatske udruge logoraša domovinskog rata u Bosni i Hercegovini, ur broj 01-08-1/07 od 15.11.2007. godine (u prilogu)
* Dopis Hrvatske udruge logoraša domovinskog rata u BiH, broj 01-16/09, u Mostaru, od 14. 05. 2009. godine upućenog Tužilaštvu BiH, na ruke glavnom tužiocu, Milorad Barašin pod naslovom: Zahtev za postupanje po Zakonu
* Popratni dokumenti: pisma pritvorenika i zatvorenika pod jurisdikcijom Tužilaštva i Suda BiH, novinski članci i ostali dokumenti
Na osnovu važećih zakonskih akata i propisa, a na osnovu prikupljenih informacija, na osnovu pisanih originalnih dokumenata i izjava, na osnovu izjava svedoka, na osnovu činjeničnog stanja koje je uvidom neosporno i nedvosmisleno utvrđen sa naše strane i oko čega ne postoje zakonske ili druge prepreke, a na osnovu isključive nadležnosti državne agencije SIPA-e, odnosno pravne i Ustavne nadležnosti nad državnim institucijama, zakonska nam je dužnost predati na službeno postupanje procenu počinjenja krivičnog djela protiv sledećih lica:
1.MEDDŽIDA KRESO, predsjednica Suda BiH
2. Milorad Barašin, glavni tužilac Tužilaštva BiH
3.ADNAN GULAMOVIĆ - TUŽILAC TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovan za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 18.01.2007.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 10/07 od 19.02.2007.g.)
4.BEHAIJA Krnjić - TUŽILAC TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovan za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 05.02.2005.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 10/05 od 28.02.2005.g.)
5. Božidarka DODIK - Tužiteljica TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovana za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 18.01.2007.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 10/07 od 19.02.2007.g.)
6. DUBRAVKO CAMPARI - TUŽILAC TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovan za tužioca u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 28.01.2009.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 13/09 od 16.02.2009.g.)
7. Dzemila BEGOVIĆ - Tužiteljica TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovana za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 04.10.2004.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 47/04 od 27.10.2004.g.)
8. DŽEVAD Muratbegović - TUŽILAC TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovan za tužioca u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 30.10.2008.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 102/08 od 23.12.2008.g.)
9. IBRO BULIĆ - TUŽILAC TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovan za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 15.02.2005.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 10/05 od 28.02.2005.g.)
10. JUDE ROMANO - MEĐUNARODNI TUŽILAC
(Imenovan za međunarodnog tužioca na prvi mandat u trajanju od dvije godine Odlukom Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu br. 1 / 06 od 09.02.2006.g.; Odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 18/06 od 20:03. 2006.g.; ponovno imenovan za međunarodnog tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 28.02.2008.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 24/08 od 24.03.2008.g.)
11. MIRKO Lečić - TUŽILAC TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovan za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 18.01.2007.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 10/07 od 19.02.2007.g.)
12. MUNIB HALILOVIĆ - TUŽILAC TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovan za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 18.01.2007.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 10/07 od 19.02.2007.g.)
13. SANJA JUKIĆ - Tužiteljica TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovana za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 18.01.2007.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 10/07 od 19.02.2007.g.)
14. SLAVICA TERZIĆ - Tužiteljica TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovana za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 04.10.2004.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 47/04 od 27.10.2004.g.)
15. VESNA ILIĆ - Tužiteljica TUŽILAŠTVA BiH
(Imenovana za tužioca odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine od 15.02.2005.g.; odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" br. 10/05 od 28.02.2005.g.)
16. N.N. tužioci i sudije obuhvaćeni istragom - izuzev jednog tužioca Odjela I za ratne zločine: VESNA BUDIMIR, za koju se nije moglo naći niti opravdane sumnje ili bilo kog osnova za sumnju u počinjenje dole opisanog krivičnog djela uz koje prilažem prikupljene materijalne dokaze i izjave svedoka sa tendencijom proširenja istrage i pribavljanja informacija u skladu sa Zakonom.
Zbog sumnje da su gore navedene osobe u prethodnom periodu od 2005. godine do danas počinili krivično delo nečinjenja provođenja službene istrage za krivična djela ratnog zločina koje su počinili isključivo bošnjački vojnici i komandanti, pripadnici Armije BiH za vrijeme nesretnih previranja u BiH od 1991. do 1995. godine, a koju su prema Zakonu bili dužni započeti, inicirati i voditi na osnovu usmene informacije, dostavljamo ovu prijavu i informaciju.
Naprotiv zakonskim obavezama o dužnosti provođenja istraga i skupljanja materijala, tužioci i sudije Suda i Tužilaštva BiH su dobili pisane materijale, originalne dokaze, ovjerene izjave svjedoka, dokazne materijale druge prirode te pismena insistiranja Hrvatske udruge logoraša domovinskog rata da se inicira, sprovede, vodi i dovrši istraga o počinjenju krivičnog djela ratnih zločina po svim tačkama krivičnog zakona o ratnom zločinu nad ukupno 14.444 lica srpske nacionalnosti, poznate imenom i prezimenom i mestom stradanja, upisanih u Registar Međunarodnog Crvenog krsta.
To su žrtve koncentracionih logora smrti u kojima su protivpravno zadržani i prošli kroz ukupno 440 koncentracionih logora za civile na teritoriji BiH i prostorima koje je kontrolisala i držala Armija RBiH u vreme 1991.-1995. godine. Od ovog broja žrtava logora, njih 972 je preminulo od posljedica premlaćivanja i mučenja u istim koncentracionim logorima kasnije ili se odselilo u treće zemlje tako da više nisu dostupni domaćem pravosuđu.
Tužioci i sudije sa nivoa BiH su ovim činom propustili napraviti lično ili da naredi svojim podređenima da naprave blagovremeno i punovažno uzimanje iskaza, materijalnih dokaza i drugih informacija o KD ratnih zločina počinjenim nad istim osobama čime su počinili krivično delo zloupotrebe službenog položaja i ovlašćenja, nesavesno delovanje u službi sa namerom zakidanje žrtava za njihovo pravo na pravdu i sudsku satisfakciju, teške propuste u radu sa ciljem namjernog nanošenja štete trećim osobama krivičnim djelom namernog, nesavjesnog i nemarnog činjenja ili nečinjenja i ophođenja u radu sa prijavljenim žrtvama i predmetima KD ratnih zločina.
Nadalje, prema dokumentu (u prilogu) koji je potpisala i ovjerila predsjednica Suda BiH, Meddžida Kreso, protokol broj: Su-01-158/09, u Sarajevu, od 07.04.2009. godine, u odgovoru pritvoreniku Dragan Šunjić, Medžida Kreso piše nakon usmenog izricanja prvostepene presude za djela ratnih zločina sledeće:
... "U predmetu je saslušano 85 svedoka, 4 vještaka, te u sudski spis uvedeno 347 materijalnih dokaza što predstavlja obimnu činjeničnu građu. Kako je Sud dužan savjesno ocijeniti svaki dokaz, kako pojedinačno, tako iu vezi sa ostalim dokazima, pismena presuda još uvek nije izrađena u zakonom predviđenom roku iz napred navedenih, opravdanih razloga ... "
Iz priloženog dokumenta se jasno, nedvosmisleno i nesumnjivo vidi kako u ranijem izricanju prvostepene presude nisu uzeti u uvid i na savesno ocenjivanje svi navedeni dokazi, te presuda nije ni doneta u zakonskom roku, a sve prema ovjerenom priznanju predsjednice Suda BiH Meddžida Kreso.
Nadalje, u svom autorskom tekstu napisanom novinskoj agenciji FENA-i (u prilogu), od 05.07.2009. (12.35.h) pod naslovom: Kreso: Pola godine (ne) sprovođenja strategije za procesuiranje ratnih zločina u BiH piše kako je Strategija za procesuiranje ratnih zločina u BiH samo, citiramo: "Dokument deklarativne prirode" te kako je ista boja: "neprevodive bez finansijskih sredstava ". Nasuprot tome i pored svih s njene strane navedenih nepravilnosti te nedostatka finansija, Sud BiH u saradnji sa Tužilaštvom nastavio je vrlo aktivno hapšenja, privođenje i postupanje protiv isključivo pripadnika hrvatske i srpske nacionalnosti ne štedeći novac i vreme. Time su se osumnjičeni sudije i tužioci Odsjeka I za ratne zločine Suda i Tužilaštva BiH otvoreno proveli rasnu, versku i nacionalnu diskriminacija nad žrtvama i licima osumnjičenim za KD ratnih zločina.
Prema dopisu Hrvatske udruge logoraša domovinskog rata u Bosni i Hercegovini, ur broj 01-08-1/07 od 15.11.2007. godine (u prilogu), a koje potpisuje predsjednik Udruženja Mirko Zelenika kao dostavljač dokumenata i dokaza te sa druge strane Marko Prelec, predstavnik Tužilaštva BiH kao osoba koja je preuzela dokazni materijal, između ostalog se navodi kako se Tužilaštvu dostavljaju na uvid kompletni i detaljizirani materijalni dokazi, oko 15.000 stranica izjava i originalnih dokumenata Armije BiH koje Tužilaštvo do danas nije uopšte uzelo u rad ili razmatranje, a što potvrđuje činjenično stanje i svedoci kao i počinioci neizvršenja po službenoj dužnosti i nesavjesnog postupanja, a što su bili dužni uraditi po Zakonima BiH no ipak nisu.
Prema dopisu Hrvatske udruge logoraša domovinskog rata u BiH, broj 01-16/09, u Mostaru, od 14. 05. 2009. godine upućenog Tužilaštvu BiH, na ruke glavnom tužiocu, Milorad Barašin pod naslovom: Zahtev za postupanje po Zakonu, stoji između ostalog zahtev za hitnim pokretanjem istrage protiv generala Armije BiH Rasima Delića zbog počinjenja ratnih zločina nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima, a nakon dostavljanja iskaza svedoka, materijalnih dokaza i originalnih dokumenata Armije BiH. U dopisu između ostalog stoji: "U predmetu generala Rasima Delića Tužilaštvo MKSJ je dobilo nalog od sudskog veća da optužnicu maksimalno skrati, da iz nje izbaci sve ono što se odnosi na zločine prema Hrvatima. Ali ne treba zaboraviti da general Rasim delić po povratku iz Haaga može biti procesuiran pred domaćim pravosuđem. Ovakav odgovor za nas žrtve je provokativan i skandalozan ".
Tužilaštvo BiH nikada nije pokrenulo postupak i pored zahteva Tužilaštva MKSJ u Den Haagu.
Nadalje, od 31.08.1995. godine, Tužilaštvo ICTЫ je dostavilo sve raspoložive dokumente i dokaze domaćem pravosuđu, Tužilaštvu BiH, koje je nadležno za KD ratnih zločina u BiH, odnosno oko 3.000 dokumenata, po ocjeni stručnih lica kvalitetnog materijala koji direktno upućuje na počinjene ratne zločine nad Hrvatima u BiH. Uz sve to, Tužilaštvo MKSJ je vršilo i sprovodilo istragu u periodu od 1995. do 1998. godine na području Severne Hercegovine i javno utvrdilo da ima dovoljno osnova za podizanje optužnica protiv najmanje 13 visokih pripadnika Armije RBiH. I pored toga što optužnice u Den Haagu pred ICTЫ nisu podignute, domaće pravosuđe, glavni tužilac i tužioci Tužilaštva BiH nisu do danas proveli istragu niti su na osnovu međunarodne istrage podigli optužnice što je indikativno sa navodima opisanog krivičnog djela. Ova konkretna istraga MKSJ je uglavnom bila fokusirana na posledice akcije Armije RBiH pod nazivom "Neretva '93" koju je lično odobrio i potpisao general Rasim Delić.
Nadalje, u drugim glavnim slučajevima, nakon dostavljanja dokaznih materijala, originalnih dokumenata i iskaza svjedoka i iskaza svedoka pokajnika istraga nije pokrenuta protiv Alije Izetbegovića (umro u međuvremenu), Harisa Silajdžića (osumnjičen za protivpravna zatvaranja civila, osnivanje koncentracionih logora, mučenje civila i protivpravno imenovanje upravnika konc-logora u BiH pod kontrolom A RBiH protivno Ženevskim konvencijama) te u slučaju Sefera Halilovića (osumnjičen za KD ratnog zločina nad nebošnjačke civilima i ratnim zarobljenicima, paljevina, uništavanje imovine i etničko čišćenje i proterivanje građana hrvatske i srpske nacionalnosti u Hercegovini) istraga do danas nije uopšte inicirana i pokrenuta te faza istrage uopšte ne postoji.
Bošnjaci u BiH, tj osobe bošnjačke nacionalnosti, ratni zločini i koncentracioni logori smrti Armije BiH uopšte nisu predmet rada Suda i Tužilaštva BiH što predstavlja jedinstven slučaj pristrasnosti u radu državne pravosudne institucije koje bi se morale odnositi jednako prema svim građanima današnje BiH. Naprotiv tome, domaća i svetska javnost uopšte nisu upoznati sa stravičnim razmerama ratnih zločina koje su počinili pripadnici Armije BiH i mudžahedini koji danas, 15 godina nakon rata svoje žrtve sreću na ulici bez ikakvih sankcija pravne države protiv počinilaca istih.
Činjenica je kako u pritvoru Tužilaštva BiH za ratne zločine nema Bošnjaka, au istom pritvoru leže isključivo Hrvati i Srbi. Onim Bošnjacima kojima se za KD ratnih zločina sudi, sudi se isključivo kao prema osobama koje se brane sa slobode prema drugim članovima Zakona o počinjenim delima ratnog zločina, a ponovo Hrvatima i Srbima se sudi po posebnim člancima istog Zakona za ista krivična dela ratnih zločina koji se očigledno primenjuje selektivno i diskriminatorska.
Iz opisanog činjeničnog stanja, zbog nesavjesnog rada i nečinjenja radnji istrage te procesuiranja dela ratnih zločina koje su počinili Bošnjaci, domaća i međunarodna javnost može doći do potpuno krivog, pogrešnog i netačnog zaključka kako Bošnjaci i muslimanska Armija RBiH nisu činili ratne zločine što ne odgovara istinitom i činjeničnom stanju, a dokaz su brojne žrtve čiji je broj teško i utvrditi zbog namernih propusta u radu državnih pravosudnih institucija.
Nadalje, Hrvati i Srbi kojima se sudi za KD ratnih zločina uskraćuju se za vreme suđenja i sudskih procesa za elementarno i Ustavom zagarantovano pravo na pravnu odbranu kroz mnogobrojne propuste. Njima je čak uskraćeno pravo na lekarsku pomoć i hospitalizaciju čime im je narušeno psihofizičko i zdravstveno stanje. Kao dokaz prilažem nekoliko dopisa Zatvorenika KPZ Kula i KPZ Foča koji ujedno svi do poslednjeg predstavljaju i materijalne svedoke ove krivične prijave. Uz ovo prilažemo i bolničke račune i priznanice kojima se dokazuje kako bolničko lečenje snose sami iako je zakonska obaveza Suda i Tužilaštva BiH da se brinu za zdravstveno i mentalno stanje osoba koje se nalaze pod jurisdikcijom Suda i Tužilaštva BiH što do sada nije bio slučaj. Time su prekršene osnovne odredbe Zakona o pritvorenicima i zatvorenicima koji su osuđeni, a njihovo zdravstveno stanje je loše. (U prilogu dopisi zatvorenika KPZ Kula i KPZ Foča koji su dostavili ove informacije i dokaze.)
Nadalje, prema informacijama i dokazima Saveza logoraša RS-a, od strane Tužilaštva BiH nije pokrenut niti jedan slučaj za ukupno 3.800 žrtava srpske nacionalnosti, poznatih imenom i prezimenom i mestom stradanja u oblasti istočne BiH, preciznije u selima i enklavama oko Srebrenice koja je tada bila pod kontrolom Armije RBiH. Pored ove činjenice koja je dokumentovana brojnim materijalnim dokazima, dokazima druge prirode i izjavama preživelih materijalnih svedoka, Tužilaštvo BiH je propustilo preduzeti zakonske korake koje bi institucionalno pokrenulo mjere istrage i otvorilo pravne procedure koje bi dovele do legalnog i zakonskog sankcionisanja KD ratnih zločina koje su počinili pripadnici Armije BiH nad srpskim civilima i vojnim zarobljenicima bilo gde u BiH. Pošto Tužilaštvo nije pokrenulo niti jednu značajniju istragu nad civilima iz reda srpskog naroda, Savez logoraša RS-a je prekinuo svaku saradnju sa Tužilaštvom BiH koje se jasno i otvoreno stavilo u nezamislivu pravnu zaštitu pripadnika Armije RBiH, osoba osumnjičenih za KD ratnih zločina nad civilnim žrtvama iz reda srpskog naroda.
Potpuno isti tretman pravnog ignorisanja, zanemarivanja i neprocesuiranja krivičnih djela ratnog zločina od strane Tužilaštva BiH sprovodi se konstantno i nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Postupak stavljanja pod svoju zaštitu ratnih zločinaca iz reda bošnjačkog naroda u smislu neprocesuiranja visokih bošnjačkih vojnih, policijskih i obaveštajnih funkcionera te vojnika Armije BiH osumnjičenih za djela ratnih zločina duboko je uvrijedio i šokirao hrvatske i srpske žrtve u Bosni i Hercegovini ostavljajući ih u dubokom utisku kako pravda zbog ratnih zločina Armije BiH nikada neće biti zadovoljena. Ovakvo ponašanje Suda i Tužilaštva BiH je duboko narušilo poverenje i odnose između pripadnika tri konstitutivna naroda u BiH čija budućnost nije utemeljena na istim osnovama, jednakim pravima i tretiranju pred Zakonom BiH. Ovakvo ponašanje i nesavestan rad Suda i Tužilaštva BiH može dovesti i do ličnih privatnih osveta između žrtava i počinilaca ratnih zločina što celu zemlju na kraju može odvesti u neka nova nesretna previranja. Pristup bh pravosuđa kako su Bošnjaci jedine žrtve u BiH je neiskren i netačan te onemogućava iskreno uspostavljanje poverenja među našim narodima.
Nadalje, osobe koje Tužilaštvo BiH tereti za KD terorizma koje su nedavno uhvaćene u akciji "Svjetlost", tj pripadnike vehabijske organizacije iz Maoče pod optužbom da su "... imali namjeru upotrebom ili prijetnjom fizičke sile pokušati promijeniti ustavni poredak BiH ili da svrgnu njene najviše institucije te da na isti način pokušaju odcijepiti dio teritorije BiH ... "su za ova teška krivična dela i kvalifikacije pušteni da se brane sa slobode pod i više nego smešnim zabranama kako ne smeju međusobno komunicirati iako se zna da svi oni žive u istom selu.
U optužnici dalje stoji: "... Kao pripadnici te zajednice, oni su nastojali izazvati rasnu i versku mržnju, razdor i netrpeljivost među narodima i građanima FBiH ugrožavanjem njihove sigurnosti, izlaganjem poruzi verskih ili etničkih simbola, skrnavljenjem spomenika i grobova i nastojali su na protivpravan način da spreče povratak izbjeglica i raseljenih, zatim da silom pribave i ostvare prava ili ustavne ovlašćenja koja im ne pripadaju ... - ali ipak ih je Tužilaštvo praktično oslobodilo čime jasno, nedvosmisleno i otvoreno krši sopstvene propise, Zakone i Ustav BiH za teška krivična dela za koja kazna zatvora iznosi i do 30 godina.
Smatramo da je ovo krunski dokaz dvostrukih i diskriminatornih merila, aršina, pravopisnih nepravilnosti i postupanja u sprovođenju istog zakona što smatramo kršenjem slova Zakona i propisa kao i Procedura u postupanju koji se moraju jednako i na isti način primenjivati prema svim građanima, a to nije slučaj .
Nadalje, na osnovu anonimnih informacija sa više desetina strana čiju tačnost ne možemo pouzdano utvrditi ali utvrđivanje prepuštamo Vama jer ste nadležni za isto, Predsjednica Suda BiH, Meddžida Kreso je u stalnim kontaktima i pod direktnim uticajem predstavnika političkih stranaka SDA i SBiH te pripadnicima bivše bošnjačke paraobavještajne službe AID (Agencije za istraživanje i dokumentovanje) čiji pripadnici nisu zakonom lustrirani ni sankcionisani. Osoba, tj direktor firme koja je dobila posao snimanja suđenja na Sudu BiH bez tendera ili javnog konkursa je bivši visokopozicionirani službenik AID-a, službe koja danas nesmetano učestvuje u pripremanju svedoka za suđenje, prikupljanju materijalnih dokaza i aktivno utiče na samo delovanje, funkcionisanje i rad Suda i Tužilaštva BiH.
Osobe iz AID-a su veza između bošnjačkog političkog kruga i pravosudnog sistema BiH. Ova paralelna obaveštajna služba služi i za prikupljanje dokaza protiv oponenata i vrši nezakonito i neovlašteno prisluškivanje sa više lokacija bez znanja ovlašćenih institucija ili uz njihovu delimično prećutnu saglasnost. Smatra se kako je sve to u višem interesu politike nacionalne bezbednosti Bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini čime se legalne i ustavne institucije zaobilaze te se uspostavlja aktivna paraobavještajne mreža koju možda čine i visoki predstavnici pravosudnih institucija u što opravdano sumnjamo.
Nadalje, strana nevladina organizacija US AID je nekoliko puta, što je činjenično utvrđeno i dokazano, uplatila na račun Suda i Tužilaštva BiH višemilionske iznose što se može ocijeniti i kao pokušaj podmićivanja iz inostranstva što je posebno zabranjeno zakonom bez obzira što se odnosi i na povlašćenu naciju poput američke te predstavlja otvoreni uticaj na rad Suda i Tužilaštva BiH čija pristrasnost je previše otvorena da bi se uopšte mogla sakriti.
Otvoreno se pitamo: da li su Sud i Tužilaštvo BiH u rukama samo jedne nacionalne politike i jednog naroda - Bošnjaka? Jesu li Sud i Tužilaštvo BiH privatne institucije koje imaju za cilj proizvodnju i fabriciranje laži i neistina o tome kako su jedine žrtve Bošnjaci, a jedini dželati Hrvati i Srbi ili sva tri naroda osećaju teške posledice nesretnih previranja u BiH kroz sopstvene žrtve? Da li je ovakvo protivpravno, protuustavni i pristrasno (ne) postupanje pravosudnih institucija u stvari pokušaj da se u knjigama istorije proizvede jedna ili više "službenih" laži kako bi se jedan narod favorizirao, a ostali stavili u podređen i podčinjen položaj te kako bi im se nametnuo kolektivni osećaj krivice?
Jesu li svi građani jednakopravni pred Sudom i Tužilaštvom BiH?
U nadi da ćemo uspostaviti saradnju na korist svim građanima BiH, suzbiti kriminal, paralelizam i korupciju, primite iskaze poštovanja!
U Mostaru, 25.02.2010. Leo Pločkinić, predsjednik
NVO Croatia Libertas
U prilogu:
* Potpisan i overen dopis M. Kreso, br. Su-01-158/09, u Sarajevu, od 07.04.2009. godine, u odgovoru pritvoreniku Draganu Šunjić
* Autorski tekst napisan novinskoj agenciji FENA-i (u prilogu), od 05.07.2009. (12.35.h) pod naslovom: Kreso: Pola godine (ne) sprovođenja strategije za procesuiranje ratnih zločina u BiH
* Dopis Hrvatske udruge logoraša domovinskog rata u Bosni i Hercegovini, ur broj 01-08-1/07 od 15.11.2007. godine (u prilogu)
* Dopis Hrvatske udruge logoraša domovinskog rata u BiH, broj 01-16/09, u Mostaru, od 14. 05. 2009. godine upućenog Tužilaštvu BiH, na ruke glavnom tužiocu, Milorad Barašin pod naslovom: Zahtev za postupanje po Zakonu
* Popratni dokumenti: pisma pritvorenika i zatvorenika pod jurisdikcijom Tužilaštva i Suda BiH, novinski članci i ostali dokumenti
- Izvor
- Croatia Libertas
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
RT prikazuje drugu stranu SAD, skrivenu od strane Vašingtona i Holivuda, izjavio je poznati reditelj
Patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril čestitao je 70. rođendan čuvenom srbskom reditelju Emiru Kusturici i odlikovao ga Ordenom Svetog Serafima Sarovskog 1. stepena.
Stotine Rusa svakodnevno potpisuju vojne ugovore, čime je novi poziv za mobilizaciju nepotreban, izjavio je portparol Dmitrij Peskov.
U srbskom Drvengradu – “selu Emira Kusturice” – otvoren je 22. novembra uveče međunarodni festival dokumentarnog filma “RT.Dok: Vreme naših heroja”.
Ruski vojnici izveli su udar na parking za avione na aerodromu u rejonu Aviatorskog, uništivši jedan od stacioniranih letelica. Na Kupjansko-Svatovskom pravcu ruske snage su podigle za
Ostale novosti iz rubrike »
- Prodacu stan kad odem u penziju i preko Solis-a potraziti plac na Fruskoj Gori da napravim sebi nest
- Ako je auto previše star popravke će koštati puno. Bolje ga je prodati i uzeti novi polovni. Loše je
- Gdje idemo sada? Biblija kaže: "U propisano vrijeme [kralj sjevera = Rusija] će se vratiti" (Danij
- Bravo! Vranje je divan grad, Vranje ima dusu... Bravo, Sladjo!
- Pozdrav za umetnicu. Slike su divne i krase moj dom u Beogradu.