Domaći proizvodi čuvaju Srpsku

U Republici Srpskoj prije mjesec dana počela je kampanja "Naše je bolje" koja ima za cilj podizanje svijesti potrošača o domaćoj proizvodnji, jer se kupovinom domaćih proizvoda čuvaju radna mjesta, obezbjeđuju sredstva za budžetske korisnike i smanjuje deficit robne razmjene. Kako kaže Dragica Ristić, direktorka Privredne komore RS, kampanja je zamišljena kao jedan kontinuirani proces, u kojem treba da prepoznamo mogućnosti koje stoje pred nama, ukazati na situaciju na tržištu, odnosno dati doprinos našim proizvođačima da proizvode kvalitetniju robu, a kupcima da dobijaju kvalitetniji proizvod.

- Kupovinom domaćih proizvoda građani u krajnjoj liniji podržavaju domaću privredu i na taj način činimo bolje za sve nas. Želimo ukazati da sve što radimo, stvaramo za sebe i svoju budućnost - ističe Ristićeva.

FOKUS: Republika Srpska i dalje bilježi visok spoljnotrgovinski deficit. Na koji način je moguće unaprijediti proizvodnju i popraviti takvo stanje?

RISTIĆEVA: Jedan od osnovnih problema naše ekonomije jeste konstatan spoljnotrgovinski deficit, koji je sada na nivou 46 odsto pokrivenosti uvoza izvozom. Da bi se to promijenilo mi moramo ojačati i podržati prerađivačku industriju i domaću proizvodnju. To možemo učiniti kroz finansijske podsticaje, ali i stavljanjem cjelokupne infrastrukture i svih institicije koje prate robu pri izvozu u funkciju proizvođača. Sada imamo situaciju da je lakše uvesti robu u RS i BiH, nego je izvesti odavde i taj odnos treba promijeniti.

FOKUS: Kako to promijeniti?

RISTIĆEVA: Rješenje problema biće kad izvršimo kontrolu nad tržištem, i oformimo akreditovane institucije i laboratorije koje će kontrolisati robu iz uvoza i reći jednostavno da na osnovu dozvoljenih tehničkih mjera o kontroli kvaliteta određena roba ne ispunjava te i te standarde. Nama roba u okruženju, produženim kontrolama i velikim brojem uzorkovanja, otežava uvoz, procedure traju dugo, poskupljuju taj proces za našeg izvoznika i naša roba kad stigne sa svim tim ukalkulisanim troškovima, postane nekonkurentna. Veliki problem predstavlja i nedostatak akreditovanih laboratorija i institucija, koje treba da prate proizvođače robe na domaćem tržištu, te da im obezbijede kvalitetne sertifikate s kojima mogu plasirati robu u izvoz.

FOKUS: Uprkos Sporazumu CEFTA, i dalje se naši izvoznici susreću s necarinskim barijerama, koje za posljedicu imaju uvoz jeftinih, a nekvalitenih proizvoda. Kako prevazići te probleme i mislite li da treba uvoditi kontramjere?

RISTIĆEVA: Mi smo se uvijek zalagali za pregovore i eliminisanje barijera, ali i privrednici su umorni od toga da se ništa ne rješava. Mi želimo da izvršimo kontrolu nad našim tržištem, obezbijedimo kontrolu i primjenjujemo dozvoljene mjere tehničke kontrole s naše strane, ali i da primjenjujemo i one mjere koje zemlje u okruženju primjenjuju za nas. Jesmo za reciprocitet, ukoliko druga strana ne želi da pregovara. Samo 51 proizvodno preduzeće iz RS ima HASAP standard koji potvrđuje sigurnost i bezbjednost njihovog proizvoda. Ono što mi i kampanjom želimo postići jeste to da ako kupite viviju ili krunu time pomažete domaću proizvodnju. Samo tako nećemo imati uvoz od 28 miliona maraka, samo za vode u ovoj godini. Samo na taj način kampanja ima smisla, i mislimo da će dati rezulate, ali moraju se uključiti i organi nadležni za kontrolu na tržištu, odnosno inspekcijski organi, ali i organi na graničnim prelazima. Očekujemo da će porasti prodaja domaćih proizvoda, da ćemo ubrzati, ali i isprovocirati državne organe da urade svoj posao kako bi imali uređeno tržište i kontrolu nad njim.

FOKUS: Više od godinu dana je prošlo od početka ekonomske krize. U međuvremenu, Vlada RS je kreirala mjere za ublažavanje negativnih posljedica krize. Da li su mjere dale efekte i kako ocjenjujete privredna kretanja u godini na izmaku?

RISTIĆEVA: RS i BiH nisu izolovano ostrvo i efekti globalne krize su se u dobroj mjeri osjetili. Sektori koji su posebno bili pogođeni jesu u prerađivačkoj industriji i to najviše metalni sektor, te drvoprerada. Mjere Vlade su bile sveobuhvatne i mi smo ih podržali. Bilo je dobrih mjera koje su dale rezultate, ali nisu u cjelini realizovane. Treba istaći da je zahvaljujući mjerama Vlade očuvan broj radnih mjesta u industriji tekstila, kože i obuće te da nije bilo znatnijeg pada fizičkog obima proizvodnje. Reprogram cijena električne energije, reprogram potraživanja su takođe mjere koje su dale efekte. Ono što nije učinjeno jeste to da nije profunkcinisao ni garantni ni interventni fond, a bili smo svjesni da će likvidnost biti gorući problem. U idućoj godini susrešćemo se s problemom likvidnosti subjekata u privredi. Krediti kod banaka su zahtjevni, kamate rastu i zato na likvidnosti treba raditi. Treba učiniti dodatne napore i preko Investiciono-razvojne banke RS i poslovnih banaka, kako bi se olakšalo poslovanje preduzeća.



Ekonomska politika optimistična

U narednoj godini se moramo više fokusirati na privredu. Kroz budžet i ekonomsku politiku smo tražili da se dodatnim mjerama rastereti privreda i prisutna nelikvidnost. Povećana je podrška izvoznim preduzećima, s deset miliona na 15 miliona KM. Obezbjeđena su sredstva za dalju podršku industrije, kože, obuće i tekstila. Ekonomska politika ostala je optimistična. Moramo se fokusirati i na podršku drugih sektora, kao što je metalski sektor i drvoprerada. Ni druge ekonomije objektivno nisu napredovale. Veliki padovi su bili u kretanjima, ali mi ćemo se duže oporavljati zbog nasljeđenih problema odranije, a i zbog problema koji su sa sobom povukli smanjene narudžbe, gubitak poslova u pojedinim sektorima, te zaustavljene investicije.

Smatrali smo takođe da mjere koje nisu realizovane u ovoj godini, treba da nađu mjesto u mjerama ekonomske politike. Organi koji treba da budu servis privredi, moraju biti efikasniji kako bi se smanjili troškovi koje privrednici imaju, smatra Ristićeva.