PROMOVISAN 24. BROJ '' GLAS HOLMIJE'' U KRAGUJEVCU

 

PROMOVISAN 24. BROJ '' GLAS HOLMIJE''  U  KRAGUJEVCU

                                    

Sa promocije u Kragujevcu 

 

U organizaciji zavičajnog udruženja "Komovi" i "Udruženja pisaca Kragujevca",

 Dana 19.03.2015.godine, u prostorijama KUD "Abrašević", održana je promocija časopisa „Glas Holmije” u Kragujevcu. Navedeno gostovanje, prethodnih dana je najavljeno kako na radiju tako i na TV Kragujevac. Za tu priliku je ugošćena 12 članova delegacije iz Berana. O časopisu ''Glas Holmije'', nadahnutim obraćanjem sve prisutne oduševili su:  Branislav Otašević, Goran Kiković, David Lalić, kao i Radenko Bjelanović , predsjenik Udruženja pisaca Kragujevca . Posle predstavljanja časopisa , nastavljeno je druženje sa braćom iz Vasojevića. Nezaboravno bratsko  druženje nastavljeno je do kasno u noć kada su naši gosti posjetili  još jednog naše brastvenike Milana i Miletu Lalića , gde je nastavljeno druženje, pre nego što su gosti nastavili put za Vojvodinu i Vojvoda Stepu                                   

 

O saradnji Berana i Kragujevca razgovarali su  predsjednik SO Berane Goran Kiković i Zamjenik gradonačelnika Kragujevca Obrad Turković, oni su tom prilikom dogovorili od ranije inicirano pobratimstvo ove dva grada. 

Razgovarano je da se uspostavi ekonomsko-kulturna saradnja   na dobrobit građana Berana i Kragujevca. Ovom prilikom razmijenjena su iskustva u radu lokalnih uprava Berana i Kragujevca. Inicijator pobratimstva je zavičajno Udruženje ''Komovi'' iz Kragujevca i Veroljub Kastratović.

 

 

Detalj sa promocije iz Vojvoda Stepe

 

Predsjednik SO Berane Goran Kiković, zajedno sa  delegacijom  Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912 – 1918., njihovih potomaka i poštovalaca regionalni odbor-Berane u sastavu: Miličko Trifunović predsjednik, potpredsjednici: Dragan Radić i Dušan Popović, Branislav Otašević, predsjednik Udruženja srbskih književnika u otadžbini i rasejanju-Andrijevica, David Lalić, član Udruženja srbskih književnika u otadžbini i rasejanju-Andrijevica, Milo Jole Cikić Šljakić, Predsjednik  sekcije Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918,njihovih potomaka i poštovalaca Polica, Dragoslav Vukićević, sekretar sekcije mladih, Svetolik Čukić, direktor OŠ ''Donja Ržanica'' iz Donje Ražanice, Miloš Raković, predsjednik MZ Lubnice i Milovan Zečević, član Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912 – 1918., njihovih potomaka i poštovalaca iz Vinicke, boravila   je 20. i 21. marta 2015. u posjeti mjestu Vojvoda Stepa na manifestaciji ''Dani Vojvoda Stepe'' koja se po deveti put organizuje u ovom mjestu.

 Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918., njihovih potomaka i poštovalaca Vojvoda Stepa u saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za kulturu, opštinom Nova Crnja i Mesnom zajednicom organizovala je od 16. do 22. marta uz bogat kulturno istorijski program ovu sad već tradicionalnu manifestaciju.

  Potom je naša delegacija je u Dom kulture prisustvovala Predstavljanju 24. Broja ''Glas Holmije''; o časopisu   su govorili: Branislav Otašević, David Lalić i Goran Kiković. 

Goste je u ime domaćina pozdravio Branko Savić, predsjednik Udruženja ratnih dobrovo-ljaca 1912 – 1918., njihovih potomaka i poštovalaca Vojvoda Stepa, koji je i vodio program promocije. 

Zatim je u sali Centra za kulturu održana akademija, odnosno održan koncert narodnih pjesama i igara u izvođenju folklornog ansambla '''Vila'' iz Novoga Sada.   Na početku večeri prisutne je u prepunoj sali pozdravio u ime SO Berane Goran Kiković koji je prenio bratske pozdrave iz Vasojevića i istakao da dolaze iz slobodnog srbskog grada Berana.  

 

U Novoj Crnji, sa lijeva na desno: Miličko Trifunović, Pera Milankov i Goran Kiković

 

            Goste iz Berane primio je i Pera Milankov, predsjednik opštine Nova Crnja.On je imao odvojen razgovor sa Predsjednikom SO Berane Goranom Kikovićem, sa kojim je dogovorio saradnju između opština Berane i Nova Crnja. Kiković je ovom prilikom pozvao predsjednika Peru Milankova da posjeti Berane tokom oktobra mjeseca kako bi se uspostavila bratska saradnja između dvije opština a sve na dobrobit građana Berana i Nove Crnje. Ovom prilikom razmijenjena su iskustva u radu lokalnih uprava.

 

        Narednog dana delegacija iz Berana posjetila je Beograd i potom otputovala u Berane.

Ovakvih susreta biće i narednih godina a sve sa ciljem uspostavljanja bratske saradnje sa svojim sunarodnicima ma gdje god živjeli.

 

 Prilog pripremio  Miličko Trifunović

 

 

 

 

U organizaciji Udruženja ratnih dobrovo-ljaca 1912 – 1918., njihovih potomaka i poštovalaca Beograd i Udruženja Vasojevića Beograd  održana je promocija knjige ''Preci i potomci'' autora istoričara Gorana Kikovića. O knjizi su pored autora govorili: general dr Luka Kastratović, dr Vidoje Golubović, književnik Branislav Otašević, a uz strune gusala prisutne je pozdravio Ljubiša Knežvić.

Tom prilikom o knjizi je general dr Luka Kastratović je kazao sljedeće: 

 

''Dame i gospodo,

Poštovaoci pisane riječi,

Braćo i sestre

 

     Dozvolite da Vas pozdravim ispred Udruženja Vasojevića i da se zahvalim Udruženju dobrovoljaca 1912.-1918. godine, njihovih potomaka i poštovalaca i predsjedniku Udruženja prof dr Vidoju Goluboviću, što ste organizovali ovo veče. Ovo veče je više i dostojanstvenije od promocije knjige. Ono potvrđuje neraskidive veze srbskog naroda sa svih prostora, bez obzira na napore svjetskih moćnika, koji svakodnevno, vješto i uporno siju sjeme razdora i apokalipse.

     Zašto ističem pozdrave Vasojevića? To često ponavljamo, da se ne zaboravi!  Kad kažemo da smo Vasojevići, time podsjećamo da smo potomci Nemanjića. A kada smo potomci Nemanjića to znači da smo Srbi. To je neophodno ponavljati posebno danas, danas kada evroatlanski prijatelji nastoje da promijene nacionalnu strukturu, ne smo prostora gdje žive Srbi  van Srbije, nego i u samoj Srbiji. 

 

    Knjiga Gorana Kikovića "Preci i potomci" je svjedočanstvo o žrtvama i borbi naših predaka za oslobođenje od vjekovng porobljivača i aktivnostima Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912 . 1918. godine, njihovih potomaka i poštovalaca, regionalne organizacije Berane na očuvanju tradicija i istine o ovoj velikoj, epohalnoj pobjedi . O izvojevanju slobode u borbi protiv tadašnjih najačih imperija : otomanskog i austrougarskog carstva. Za ponos i divljenje! Kad pogledamo šta nam se sve danas dešava nije slučajno što su se naši preci-pjesnici pitali: da li će slobodni znati da cijene slobodu? Knjiga "Preci i potomci" nas opominje i ostavlja poruku o nepohodnosti neprekidne borbe za očuvanju istine, slobode, razvijanja bratske sloge i nacionalne svijesti.

   Goran Kiković nas podsjeća kakav su strahoviti teror okupatori provodili nad našim precima. Kada čovjek sve to pažljivije pročita,  zapita se kako i da li takva zvjerstva ljudski um može da zamisli, a kamoli da primijeni? Da li smo danas svjesni šta je to bio "danak u krvi" ? Mnogi ne mogu da shvate kakv je očaj roditelja koji moraju da sakrivaju ili "sakate" (fizički povređuju, čine invalidima)  djecu, da ih okupator ne otme i odvede da ih podiže za hareme ili vojnike, koje, prevaspitane, vraća u zavičaj  da provode zulume protiv svojih  roditelja, braće i sestara, a da toga nijesu svjesni. Vraćaju ih u beskrajni krug najvećeg zločina – otimanja nejači sa majčinih njedara i vaspitanja za nove zločine, za ostvarenje interesa okupatora.

    Borbene tradicije srbskog naroda imaju svoj začetak u otporu tuđinu, opjevanom u narodnim pjesmama i predanjima. Kosovo je stvorilo legendarne likove, a Prvi i Drugi srbski ustanak, Prvi i Drugi balkanski rat, Prvi i Drugi svjetski rat dali su mnoštvo junaka čija djela predstavljaju primjere samopregorne borbe srbskog naroda za slobodu.     

    Tradicije stvorene u borbi protiv agresije NATO najsvježije su i imaju veliku vrijednost u vaspitanju, u duhu ljubavi prema svom narodu, otadžbini i slobodi.

     Koliko je značajno očuvanje i negovanje narodnih i slobodarskih tradicija i običaja najbolje govori narodna izreka: " bolje je zemlju prodati, nego običaje izgubiti ". Zanemarivanje posebnosti naših narodnih i slobodarskih tradicija vodilo bi poništavanju srbskog naroda, što moćnici savremenog svijeta pokušavaju da nametnu ne samo nama, već i cijelom svijetu. Nastoje da slobodarske tradicije zamijene univerzalnim, često bezličnim vrijednostima. Koliko su uporni i nasrtljivi najbolje govori primjer pokušaja optuživanja Srbije za izazizavanje Prvog svjetskog rata , povodom obeležavanja stote godišnjice početka Prvog svjetskog rata 2014. godine.

     Slobodarsrstvo i patrotizam su u pojedinim periodima naše istorije, zarad nečasnih ciljeva, povremeno bili u nemilosti. Isticala su se pitanja: Zašto smo ratovali?, Da li bi bilo bolje da smo se odmah predali?, Da li su žrtve bile uzaludne? i druga. Odgovor iza toga je uvijek stajao da je to od nas zahtijevala otadžbina i potreba očuvanja golog života. Često se i danas čuju slična pitanja, i to od onih koji zaboravljaju da se naši preci nisu borili protiv porobljavanja, ne bi ni nas danas bilo.  

     Zato su poruke ove knjige su i danas aktulne. Ako ne poznajemo našu prošlost teško možemo da trasiramo valjane puteve budućnosti. I danas je značajno unošenje duha otpora u narod u borbi protiv zavojevača, bez obzira na to ko on bio, na koji način i sa kakvim ciljem atakovao na naše prostore i nacionalno biće.'' Istakao je na kraju svoje besjede Kastratović.

 

 

Beogradske dnevne novine ''Politika'' objavila je 23.Marta 2015. Godine o promociji u Beogradu.

 

Potom je delegacija posjetila estradnog umjetnika Eru Ojdanića koji vodi porijeklo iz Lubnica kod Berana, koja je bratski dočekana u njegovom ugostiteljskom objektu.

Prilog pripremio Dragan Radić