KARADŽIĆ SE NIJE POJAVIO U SUDNICI

Bivši predsjednik Republike Srpske brani se sam pred Tribunalom koji ga tereti za ratne zločine tokom rata u BiH.

Pretresno vijeće odložilo je današnji postupak, nastavak zakazalo za sutra u 14, 15 časova i pozvalo Karadžića da prisustvuje procesu.

Karadžić je ranije najavio da neće dozvoliti da se njegov proces u Tribunalu pretvori u farsu, a 21. oktobra je u pismu sudijama ponovio da odbrana nije dobila dovoljno vremena za pripremu.

Predsjedavajući sudija O-Gon Kvon rekao je da je pretresno vijeće razmotrilo njegov podnesak i 22. oktobra zatražilo od njega da ponovo razmotri odluku, podsjećajući na mogućnosti sudskog vijeća da postupa u ovakvim slučajevima.

Karadžić je 23. oktobra u odgovoru ponovio raniji stav, rekao je Kvon i dodao da će snimak i transkripti sa današnjeg početka suđenja biti dostavljeni Karadžiću.

On je upozorio da postoje mjere koje se mogu preduzeti ako Karadžić nastavi da, kako je rekao sudija, opstruiše proces. On je podsjetio tužioce da je Karadžić rekao da nikada ne bi bojkotovao svoje suđenje.

Tužilaštvo je optužilo Karadžića za opstrukciju početka suđenja i zaključilo da nema razloga da proces danas ne počne, te pozvalo sudije da imenuju branioce.

Treća izmijenjena optužnica protiv Karadžića predata je 27. februara, a precizirana 19. oktobra ove godine.

Glavni tužilac Serž Bramerc rekao je da su u konačnoj optužnici Karadžiću zadržani početni elementi, etničko čišćenje u opštinama, opsada Sarajeva, zločin u Srebrenici i uzimanje "plavih šljemova" za taoce, te najavio izvođenje 409 svjedoka.

Prema procjeni predsjedavajućeg sudije O-Gon Kvona suđenje će trajati dvije i po godine i da "ni po najgorem scenariju ne smije biti duže od tri godine". Kvon je precizirao da bi proces morao da bude okončan do kraja 2012. godine.

Karadžić je 21. jula 2008. godine uhapšen u Beogradu, a 30. jula je prebačen u Hag.

Budući da nije htio da se izjasni o krivici, sudija je u njegovo ime u spise unio da se izjasnio da se ne osjeća krivim ni po jednoj tački optužnice.

Karadžić od početka procesa negira krivicu i tvrdi da Tribunal nema nadležnost da mu sudi zbog sporazuma o imunitetu koji je u julu 1996. godine zaključio sa američkim diplomatom Ričardom Holbrukom.

Prema tom sporazumu, Karadžić je trebalo da se povuče iz javnog života, što je i učinio, a zauzvrat mu je obećan imunitet od krivičnog gonjenja.

Haški tribunal je odbacio značaj sporazuma, a prema odluci žalbenog vijeća, sporazum nije obavezujući za Tribunal zato što o tome nije donesena rezolucija Savjeta bezbjednosti UN.

Po objavljivanju ove odluke, Karadžić je od Savjeta bezbjednosti tražio da usvoji rezoluciju o ovom sporazumu.