Kinezi „okupirali“ Akropolj

U Atini je sve više kineskih prodavnica

Očajno stanje u izbjegličkim logorima i neregulisana politika prema migrantima, su neki od problema Grčke. Stanje se nije popravilo dolaskom još jedne grupe migranata, koja se posebno dobro snalazi - Kineza.

Imigranti u zatvoru u Atini: Tokom prošle godine u Grčkoj ih je uhapšeno oko146.000Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Imigranti u zatvoru u Atini: Tokom prošle godine u Grčkoj ih je uhapšeno oko146.000Grčka ima beskrajnu priču o reformi politike prema migrantima i u svrhu integracije. Ovo je godinama bila klasična zemlja iseljenika. Potomci ovog naroda se mogu naći od Australije do Kanade.

Od zemlje emigranata Grčka je 1990.-ih godina postala zemlja izbjeglica. Zbog boljeg životnog standarda stiglo je mnoštvo izbjeglica iz Albanije. U međuvremenu su počele stizati i izbjeglice sa Bliskog i Srednjeg istoka. Samo u prvoj polovini 2009., prema podacima grčkog ministarstva za unutrašnje poslove, registrovano je oko 60.000 ilegalnih imigranata.


Preopterećeni izbjeglicama

Za veći broj izbjeglica Grčka je samo evropska granica koju se treba proći, kako bi se nastavio put ka unutrašnjosti Evrope. Nakon svih proteklih godina još uvijek nedostaje jasno precizirana izbjeglička politika. Istovremeno je sve više izvještaja o katastrofalnom stanju u izbjegličkim logorima.

No, sada se pojavila i nova grupa migranata, koja u vremenima svjetske ekonomske krize ne smeta državi, nego grčkim trgovcima u Atini: to su kineski trgovci u atinskom „Chinatown“-u.


Vrijedni kinezi u centru Atine

U Atini u suštini uopšte ne postoji pravi „Chinatown“, kao što postoji npr. u San Francisku. "Chinatown" se nazivaju zabačene uličice, ali i Pozorišni Trg u centru grada. Tamo postoji nekoliko blokova i tržnih centara s kineskim prodavnicama. Ali i to je grčkim trgovcima previše.

Atina predaje Olimpijski plamen Pekingu: Nakon Olimpijada se povećao broj kineskih turistaBildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Atina predaje Olimpijski plamen Pekingu: Nakon Olimpijada se povećao broj kineskih turista

Tu i Lan Xiao Cheng već više od 15 godina imaju svoju radnju „Došao sam da studiram u Grčkoj i odmah sam dobio posao u kineskom restoranu. Nakon tri godine sam otvorio svoju prodavnicu za uvoz svile i odjeće.“

Nakon toga Atina je dobila kandidaturu za domaćina Olimpijskih igara. Tada je počelo dolaziti dosta delegacija i turista iz Kine . „Pomislio sam da bih mogao otvoriti turističku agenciju za Kineze, pošto ovdje skoro niko nije pričao kineski. Danas sve više turista dolazi u Grčku. Promet mi godišnje raste za 20 odsto. Valjda sam uvijek u pravom trenutku bio na pravom mjestu.“, kaže Lan Xiao Cheng.


Jeftine radnje moćnih Kineza

U Atini zvanično živi oko 2.000. Kineza. Stvarni broj je vjerovatno dvostruko veći. Pretežno dođu kao turisti i ostanu u zemlji kad im istekne viza. Većina njih posjeduje trgovinu, ili rade po restoranima. Njihove radnje se u međuvremenu mogu naći po cijelom gradu, čak i u centru. Kineski trgovci daju i do 100.000 eura kaucije za poslovni prostor na dobrom položaju.

Grčki trgovci se žale da Kinezi prodaju falsifikovanu robu i traže oštrije kontrole vlastiBildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Grčki trgovci se žale da Kinezi prodaju falsifikovanu robu i traže oštrije kontrole vlasti

Zavide im što ostvaruju dobru zaradu. Grčki trgovci optužuju Kineze da su krivi za nepošten rad, damping plata i povećanje cijena poslovnih prostora. Dimitris Armenakis, predsjednik trgovinskog saveza, tvrdi da Kinezi prodaju robu i po ulicama, a ne samo u radnjama: „Grčka vlast nije u stanju da ukine to crno tržište, a Kinezi to iskorištavaju. Mi nismo protiv njih, ali tražimo da se zakoni poštuju. Porezna i zdravstvena uprava bi trebala da kontroliše Kineze, kao što kontrolišu nas.“ Eskperti smatraju da iza kineskih trgovaca postoje čak i mafijaške strukuture.


Od emigrantske do migrantske države

Neredi u Atini: Kinezi se još uvijek nisu našli na udaru demonstranataBildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Neredi u Atini: Kinezi se još uvijek nisu našli na udaru demonstranata

Nekadašnja zemja iseljenika je tako postala omiljena zemlja doseljenika, pogotovo iz Azije. Očigledno je grčka država opterećena tim migrantima, dok Evropska unija ne interveniše. Grčka samu sebe još uvijek ne shvata kao zemlju migranata i država uopšte ne pokušava da uvede nove zakone.

Tek 2007. je sprovedena studija atinskog instituta o azijatskim migrantima u Grčkoj. Plamen Tončev, ekspert za Aziju ima samo dobre rezultate o Kinezima: „Vrijedni su, realistični, poslovni i dobro školovani. Mislim da se ne smijemo žaliti na njih, nego bi trebalo da poboljšamo grčko tržište.“


Neupadljivi i vrijedni

Do sukoba sa Kinezima još nije došlo. Na Kineze se gleda kao na miroljubiv narod, koji se posebno interesuje za grčku kulturu i istoriju. Neki su i neupadljivi zato što uopšte ne razgovaraju sa strancima. Nema ih u kriminalnim statistikama i samo se bave svojim poslom. Po rezultatima studije atenskog Instituta za međunarodne ekonomske odnose, Kinezi su čak najbogatiji migranti. Ali ipak nisu prihvaćeni kao ravnopravni građani. Lan Xiao Cheng još uvijek se bori protiv tih predrasuda. Ne razumije protest grčkih trgovaca.

Zbog ekonomske krize u Atini je stečaj prijavilo već više od 1.000 manjih firmi. Eksperti smatraju da će doći do još većih problema. Opasnost je velika da bi Kinezi stoga mogli biti optuženi i za promašenu integrativnu politiku.