Kalabuhov je rekao da ne može da govori o legitimnosti ili nelegitimnosti procesa vraćanja nadležnosti sa BiH na Republiku Srpsku, napominjući da je to stvar političkog procesa i organa vlasti u Republici Srbskoj.
On je za BHRT rekao da u razgovorima za rješenje krize u BiH zagovara da sve odluke moraju biti donesene u dijalogu, u komunikaciji između entiteta, koji sami moraju da se opredijele kako da nađu najoptimalniji put za izlaz iz sadašnje situacije.
Rusija smatra da je Republika Srbska pitanje vraćanja nadležnosti pokrenula u okviru demokratskog procesa, a ambasador Kalabuhov napominje da su nadležnosti na BiH prenesene pod izvjesnim pritiskom međunarodne zajednice.
- Ono što ja znam, kad sam radio ovdje u BiH, ono što se dešavalo u tom periodu nije bilo baš transparentno, nije bilo baš dobrovoljno. To je bio rezultat nekog "masiranog pritiska" međunarodnog faktora na političare u BiH. Ako oni sada žele da preispitaju to, ako žele da donesu neke nove odluke to je do demokratski izabranih organa Republike Srpske - naveo je ruski ambasador.
Kalabuhov kaže kako je ruski stav da u BiH ne postoji visoki predstavnik, jer nije ispoštovana procedura imenovanja Kristijana Šmita.
On je podsjetio da su odluku o imenovanju njemačkog diplomate donijeli ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira u BiH bez konsenzusa, bez načina utvrđivanja, bez usaglašavanja visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN.
- Kao država garant Dejtonskog sporazuma, mi smo članica PIK-a, ali mi ne radimo u OHR-u dok je tamo Kristijan Šmit. Mi ne podržavamo nikakve zvanične kontakte sa gospodinom Šmitom - rekao je Kalabuhov.
Ruski ambasador smatra da je odluka Valentina Incka, koju je kao visoki predstavnik donio na samom kraju mandata i kojom se u okviru dopune Krivičnog zakona BiH zabranjuje i kažnjava "negiranje genocida", bila subjektivna i neizbalansirana.
- Najbolje bi bilo kada bi ta odluka bila uzeta u institucijama BiH, u toku rasprave, u toku dijaloga. Ovaj dijalog, on se vodi. Naravno, možda ne znaju svi za ovaj dijalog, ali razgovara se o tome u diplomatskim krugovima. To je pojam koji zbog političkih reperkusija mora biti vrlo izbalansiran i vrlo osjetljiv - ocijenio je Kalabuhov.
On je istakao da ne vidi problem u tome što je Republika Srbska stavila van snage odluku visokog predstavnika o zabrani "negiranja genocida" i drugih zločina počinjenih u BiH, te smatra da je to stvar Narodne skupštine Republike Srpske.
Prema njegovim riječima, Rusija 2015. godine nije podržala Rezoluciju o Srebrenici u Savjetu bezbjednosti UN, koju je pripremila Velika Britanija, jer je taj nacrt, bio neizbalansiran i krivio je cijeli narod.
Za Rusiju su sporne i odluke Haškog tribunala, posebno presuda prema kojoj je Vojska Republike Srpske u Srebrenici jula 1995. godine počinila "genocid".
- Kada smo bili na početku ove priče za osnivanje ovog suda, mi smo rekli da vidimo njegov rad kao instrument pomirenja u BiH. Nažalost, to se nije desilo. Mi mislimo da ono što je urađeno tamo nije dovelo do primirenja i tolerancije u BiH i zbog toga je poznat naš stav u odnosu na ove odluke i svim ovim tragičnim dešavanjima - naglasio je Kalabuhov.
Ambasador Rusije je ukazao da diplomatija njegove zemlje nastoji da sve što se tiče BiH bude izbalansirano, te da oni nastoje da "izbalansiraju cijeli stav međunarodnog faktora".
- Ako čujemo za druga strana ima neizbalansirane argumente, mi ih balansiramo na svojoj strani. I to je već naš balansiran pristup. Kada radimo u Upravnom odboru mi vidimo da nekada čak i terminološki u dokumentima ima kontradikcija sa Ustavom BiH i to stalno primjećujemo. Mi mislimo da, kada analiziramo situaciju, moramo uzimati u obzir cijeli kompleks faktora koji su doveli do nje, a ne samo da kažemo ovaj je krivac, ovaj entitet je krivac - naveo je Kalabuhov.
On je naglasio da sve mora biti izbalansirano.
- U tome je naša izbalansiranost i uloga u međunarodnoj zajednici kada se gleda realizacija i implementacija Dejtonskog sporazuma - rekao je Kalabuhov.
Izvor: SRNA