Sudije Apelacionog suda konstatovale su da je vijeće sutkinje Suzane Mugoše prekoračilo optužbu povredom objektivnog identiteta, ali i da je obrazloženje njihove odluke nejasno i u znatnoj mjeri protivrječno, zbog čega oni nijesu mogli sa sigurnošću ispitati ni zakonitost donošenja odluke kojom su lideri Demokratskog fronta, ruski i srbijanski državljani osuđeni zbog pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine, prenose Vijesti.
"Uz to, pobijana presuda je donijeta i uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz čl.386 st.1 tač.8 i 9 ZKP, jer je izreka u tim djelovima nerazumljiva i protivrječna datim razlozima, dok u obrazloženju nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a dati razlozi su potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni, zbog kojih povreda se nije mogla sa sigurnošću ispitati zakonitost njenog donošenja, a kako se to žalbama branilaca svih optuženih i žalbi optuženog Bratislava Dikića ukazuje, i na koje povrede drugostepeni sud pazi po službenoj dužnosti shodno čl.398 st.1 ZKP", napisale su sudije Apelacionog suda u obrazloženju odluke kojom je ukinuta presuda za "državni udar".
Oni dodaju da su žalbe branilaca optuženih i Dikića bile osnovane i u dijelu u kom objašnjavaju da se zbog navedenih bitnih povreda krivičnog postuka nijesu mogli prihvatiti činjenični i pravni zaključci u odnosu na odlučne činjenice dijela 1. i 2. pobijane presude:
"Pa je i činjenično stanje u tim djelovima pogrešno i nepotpuno utvrđeno u pogledu postojanja krivičnih djela optuženih za koja su oglašeni krivim i njihove krivice za ta djela. Naime, odredbom čl.369 st.1 ZKP, propisano je da se presuda može odnositi samo na lice koje je optuženo i samo na djelo koje je predmet optužbe sadržane u podignutoj odnosno na glavnom pretresu izmijenjenoj optužnici. Dakle, između optužbe i presude mora da postoji identitet (podudarnost), tj. da sud sudi o onome o čemu tužilac tuži. Optužba određuje krivičnu stvar u dva pravca: a) činjeničnom osnovicom optužbe određuje se ličnost kojoj treba da se sudi (subjektivni identitet) i događaj o kome treba da se sudi (objektivni identitet), i b) pravnom osnovicom optužbe daje se pravna ocjena djela koje se stavlja na teret optuženom".
Uprkos tome, sud je izmjenio činjenični dio optužnice za Mandića i Kneževića, unoseći u presudi datum drugačiji od onog koji je specijalni tužilac naveo.
"Činjeničnim opisom dijela 1. optužnice, koji je preciziran na glavnom pretresu od 19.03.2019.godine, optuženima Andrija Mandić, Milan Knežević i Mihailo Čađenović je pored ostalog stavljeno na teret da su '...krajem februara 2016. godine postali pripadnici kriminalne organizacije...', pri kojem vremenskom određenju je državni tužilac ostao do kraja glavnog pretresa. Međutim, u konkretnom slučaju prvostepeni sud je izmjenio činjenični opis, određujući drugo vrijeme kada su ovi optuženi postali pripadnici kriminalne organizacije, na način što je u dijelu 1. izreke naveo da su postali '...tokom februara 2016. godine...' Postupajući na prednji način, dakle unoseći u činjeničnom opisu dijela 1. pobijane presude činjenice koje nijesu sadržane u optužnici tj. određujući drugo vrijeme kada su optuženi A.M., M.K. i A.M. postali pripadnici kriminalne organizacije, obuhvatajući pored kraja februara 2016. godine i vrijeme od početka februara mjeseca do kraja februara, proširujući im time vremensko djelovanje u kriminalnoj organizaciji, čime im je stavio veću količinu kriminalne aktivnosti u odnosu na onu stavljenu im u optužnici, prvostepeni sud je takvim postupanjem povrijedio objektivni identitet optužbe, koji identitet u smislu čl.369 st.1 ZKP mora postojati između optužbe i presude, čime je prekoračio optužbu i time počinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz čl.386 st.1 tač.5 ZKP-a", piše u obrazloženju.
Sudije Apelacionog suda istakle su da se u tom dijelu ne može raditi ni o kakvom preciziranju činjeničnog opisa izmijenjene optužnice u pogledu vremenskog perioda pristupanja tih optuženih kriminalnoj organizaciji:
"Već se radi o izmjeni ukupnog njihovog vremenskog djelovanja u izvršenju krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije, a koje vrijeme u svakom konkretnom slučaju mora biti što preciznije navedeno, jer ima višestruki krivično pravni značaj, pa se ne mogu prihvatiti razlozi u pobijanoj presudi (str.670 pasus četvrti) da je u tom dijelu preciziran činjenični opis optužnice prema utvrđenom činjeničnom stanju, jer je sud intervencijom u činjeničnom opisu proširio vrijeme djelovanja optuženih u okviru organizacije, a samim tim i stavio im na teret veću količinu kriminalne aktivnosti u odnosu na optužni akt", piše u obrazloženju rješenja.
Vijesti 
