Svetom arhijerejskom liturgijom, litijom i blagosiljanjem slavskog kolača danas na praznik Svetog sveštenomučenika Joanikija, Mitropolita crnogorsko-primorskog, Crkva Svetih novomučenika na Pardusu u Lješanskoj nahiji proslavila je svoju slavu.
Svetu službu Božiju služio je Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije sa sveštenstvom uz molitveno učešće vjernog naroda ovoga kraja.
Nakon što je prerezao slavski kolač, Visokopreosvećeni vladika se u svojoj besjedi osvrnuo na današnje Jevanđelje i blaženstva, posebno na blaženstvo: Blaženi ste kada vas sramote i progone, lažući na vas svakojake rđave riječi, imena Mojega radi. Radujte se i veselite se, jer je nagrada vaša velika na nebesima; istićući da je radost Hrista raspetoga i vaskrsloga radost Crkve Božije i onih koji su razapinjani za Njega kroz vjekove.
“Saraspinjani smo Njemu u Svetoj tajni krštenja, a onda smo prizvani da se saraspinjemo Njemu i u našem svakidašnjem životu, ukoliko želimo da zadobijemo vječni i neprolazni život i da se popenjemo zajedno sa Njim u vječno i neprolazno Carstvo Božije”, rekao je vladika Amfilohije.
Od Hrista pa do naših vremena samo Bog zna broj onih koji su postradali za Gospoda. Među njima su i svetitelji koje danas danas proslavljamo: Sveta Marta i Marija, sestre vaskrsloga Lazara iz Vitanije, Sveti Mitrofan prvi patrijarh carigradski, Sv. mučenik Konkordije… Sveštenomučenik Astije episkop Drački, po kojem je grad Svač dobio ime, Sv. sveštenomučenik Joanikije Crnogorski, Sv. sveštenomučenik Đorđe Bogić.
“Oni su se borili za vječno ljudsko dostojanstvo, svjedočili Hrista Bogočovjeka. Oni se nisu se borili za zemaljska, prolazna i ništavna blaga, za koja su se borili pagani i mnogobožci, a za koja se bore i današnji bezbožnici”, ocijenio je Mitropolit.
Ukazujući na nedavno rušenje konaka Manastira Svetog Vasilija Ostroškog na Briskoj gori, kao i na dugogodišnje prijetnje vlasti da će srušiti crkvu na Rumiji, vladika je izrazio nadu da Crna Gora i ova vlast neće nastaviti djelo okupatora koji su rušili crkve, naročito od 1571. godine kada su Turci zavladali ovim krajevima i srušili Prečistu krajinsku, kao i crkvu na Rumiji.
“Nadamo se u Boga da neće raditi ono što su radili okupatori Turci, da neće da ruše naše svetinje, da ih otimaju, kao što su pripremili preko toga bezakonja, koje su ozvaničili u zoru u Skupštini. Ovaj narod se protiv toga s pravom probudio i pobunio”, kazao je Mitropolit crnogorsko-primorski. On je objasnio da ta borba nema nikakvu političku pozadinu, već da je to borba protiv zle, opake, anticrnogorske, anticrkvene, antihrišćanske i antipravoslavne politike koju pokušavaju da zavedu ovi koji su sada u Crnoj Gori na vlasti.
Arhiepiskop cetinjski je kazao da se nada da će se i crnogorska vlast, bez obzira i na njihove jučerašnje izjave, otrijezniti i da neće biti učesnici i nastavljači bratoubilaštva iz 1941-1945. godine.
“Ne daj Bože da se to bratoubilaštvo igdje više događa u svijetu a kamoli u Crnoj Gori. Plod tog bratoubilaštva je i ubistvo Mitropolita Joanikija sa preko 120 naših sveštenika i naroda kojem se broja ne zna”, kazao je vladika i dodao da smo se danas molili i za pokoj duše svih onih koji su u tom bratoubilaštvu postradali i sa jedne i sa druge strane.
Naglasio je da se Crkva trudi da obnovi porušene manastire i crkve, a već dvadeset godina traži i dozvolu za obnovu Miholjske prevlake.
“Mitropolit Joanikije je prvi 1942. godine postavio kaluđera poslije toliko vjekova na Prevlaci miholjskoj, u želji i nadi da će je obnoviti. I mi se trudimo i tražimo dozvolu da obnovimo to što su srušili Mlečani, pobivši 70 monaha čije smo mošti tamo našli i koje su zamirisale”, rekao je vladika.
Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije je blagosloveći ovu svetinju koja je posvećena Svetim novomučenicima, a čija je gradnja takođe sprečavana, istakao da je i ona u početku bila raspeta, rušena, ali, kako je naglasio, ono što je Božije je neuništivo.
Milutin Vukčević je ovom hramu na Pardusu predao povelju Lješanskoj nahiji od Vijeća narodnih skupština CG i povelju o bratimljenju plemena Rovaca i Lješana.
Domaćini ovogodišnje slave porodica Kovačević dio kolača je predala Darku Čelebiću koji će biti domaćini slave za narednu godinu.
Zajedničarenje u Hristu Gospodu nastavljeno je uz trpezu hrišćanske ljubavi.