"Sve ono što je oteto od Crne Gore biće opet u vlasništvu države, koliko god se neko tome protivio", poručio je predsednik Milo Đukanović. On je rekao da su "najobičnije insinuacije" optužbe da on ima bilo kakvu ulogu u privođenju i pritvaranju sveštenika i episkopa Joanikija, prenosi RTCG.
On je komentarišući posledice usvajanja Zakona o slobodi veroispoviesti, poručio da je "suštinska dilema oko tog akta - da li Crna Gora treba da unapređuje vladavinu prava".
“Da li Crna Gora treba da novim zakonima usaglasi propise sa EU standardima, zamijeni zakone stare skoro pola vijek, ja mislim da je odgovor - DA”, rekao je Đukanović.
“Da li Crna Gora treba da odustane od takve svoje potrebe, kad god se dio društva pobuni odgov je NE”, rekao je Đukanović i dodao da "zakon treba Crnoj Gori i da je zbog toga donešen".
"Zakon je otvorio mnoga pitanja, neka su se pokazala na površini, to je pitanje imovine, gdje se država suočila sa otporom SPC."
“Sve što je neko na zakonit način stekao u Crnoj Gori srećno mu služilo. Sve ono što je oteto od Crne Gore biće opet vlasnmištvo države Crne Gore, koliko god se neko tome protivio”, poručio je predsjednik.
kako je rekao, "kroz raspravu oko zakona pokazale su i namjere SPC".
“Rasprava oko ovog Zakona je otvoreno ukazala na očiglednu ambiciju da se preko određenih struktura koje predstavljaju instrument velikodržavnog nacionalizma preuzme kontrola nad strateškim putem razvoja, odnosno da se preuzme sudbina Crne Gore u svoje ruke, a siguran sam da onda sudbina ne bi bila dobra i da bi to vodilo kraju Crne Gore i prinošenju Crne Gore na žrtvenik velikoj Srbiji”, poručio je Đukanović.
“Moja poruka je jasna - ne nudite nam te okrvavljene formule za budućnost Crne Gore i Balkana, nećemo ih nikada prihvatiti”, dodao je on.
"SPC se proteklih nekoliko mjeseci sa nipodaštavanjem odnosila prema autokefalnosti CPC", rekao je Đukanović.
"Nije me to nimalo pokolebalo, govoriću i raditi sve do ostvarenja cilja koji je veoma pravedan, istorijski utemeljen i duhu ustavnih obaveza onoga ko se nalazi na čelu države. Ustavna obaveza je da svi zajedno radimo za stvaranje pretpostavke slobode vjeroispovijesti svakog vjerujućeg u državi pa i vjerujućih Crnogoraca," naveo je on.
"Vjerujući Crnogorci treba da budu ravnopravni sa drugim vjerujućim ljudima u Crnoj Gori."
"Ko se danas odupire tom rješenju, pa svi oni kojima ne odgovara evropska Crna Gora, kojima ne odgovara vladavina prava, oni u kojima će vjerske zajednice imati svoja prava, jasnu poziciju. To nas ne iznenađuje i ne zatiče prvi put. Sjetimo se te iste strukture su u želji za vlastitim monopolom, i kada smo obnavljali državu, bili protiv nje, i kada smo zvanični jezik uvodili, bili su protiv toga, i kada bi mi preduzimali bilo koje rješenje koje bilo u duhu očuvanja identiteta, oni su bili protiv. Ovdje je riječ o tome da treba da se odbrani očigledno neki uspostavljeni monopol. To nas ne koleba kada je u pitanju traganje za rješenjima koja će značiti izlazak iz kontroverzi koje danas opterećuju crnogorsko društvo," kazao je on.
"Ja vjerujem da se lako možemo složiti da se ni jednoj vjerskoj zajednici pa ni SPC ne pripadaju ona prava koja ona danas želi za sebe da obezbijedi, da uzima tuđu imovinu, da se odupire sudskoj provjeri vjerodostojnosti katastarskih evidencija crkvene imovine, da izbjegava kontrolisanje finansijskog poslovanja svake vjerske zajednice, to je obaveza i pravoslavne crkve i u matičnoj državi, ne pripada joj pravo da ne plaća porez, da ilegalno u Crnu Goru uvodi sveštenike i da u hramovima SPC gomila na stotine nelegalnih sveštenika", istakao je Đukanović.
"Ne pripada joj pravo da njeni velikodostojnici, kako sami kažu, predvode pobunjeni narod Crne Gore, a da pritom traže da budu partneri državi, sa kojojom traže da pregovaraju."
"Moraju da shvate da je dosta bilo tog cirkusa, da će imati pravo da budu vjerska zajednica koja će biti jedan uvažen subjekt društva i ni milimetar dalje", naveo je Đukanović.
"Ponudili smo SPC da budu dio rješenja obnove samostalne Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, baš onakve kakva je postojala do 1918. godine."
"U međuvremenu smo obnovili državu, pa moramo obnoviti i crkvu. Oni za sada tu ponudu odbijaju i neće im biti prvi put ako propuste jednu izglednu šansu. U tom slučaju preostaje im da nastave da budu crkva nacionalnih Srba u Crnoj Gori, tada bi morali da stvorimo i crkvu nacionalnih Crnogoraca u Crnoj Gori, ne mislim da je to dobro rješenje. Mislim da je bolje rješenje da imamo pravoslavnu crkvu koja će imati svoje vjernike. U tom slučaju poradićemo ozbiljno na formiranju pravoslavne crkve naconalnih Crnogoraca jer mislim da bi svako drugačije postupanje države u odnosu na to pitanje, bilo neodgorno prema svojim građanima", zaključio je Đukanović.
Đukanović kaže da su "najobičnije insinuacije" optužbe da on ima bilo kakvu ulogu u privođenju i pritvaranju sveštenika i episkopa Joanikija.
“Najobičnije su insinuacije da je postojala bilo kakva moja uloga u donošenju odluke o njihovom pritvoru, o tužilačkom zadržavanju, kao i u odluci o puštanju”, naveo je Đukanović.
"Nijedna od tih odluka nije donesena pod pritiscima uprkos tome što pojedini prosrbski mediji pokušavaju da prikažu kako je država Crna Gora poklekla."
“Jedan dio domaće i javnosti iz susjedne države ne želi da prihvati činjenicu da je Crna Gora država u kojoj institucije donose odluke. U ovom slučaju odluke su donijeli tužioci, policija i sudovi. Predsjednik Crne Gore ovdje nema nikakve nadležnosti i nema ambiciju da preuzima poslove drugih djelova vlasti”, dodao je Đukanović.
“Vladika Joanikije i sveštenici, nijesu se našli na meti pravnog sistema, zbog netrpeljivosti države prema SPC, našli su se na meti državnih organa jer su misli da im pripada ekskluzivno pravo da jedino oni ne poštuju preporuke i naredbe kojim pokušavamo da spriječimo širenje zarazne bolesti”, naveo je Đukanović.