BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Mitropolit Amfilohije i Episkop Joanikije: Ko se čuva i Bog ga čuva

Mitropolit Amfilohije i Episkop Joanikije: Ko se čuva i Bog ga čuva
22.03.2020. god.


U molitvenim danima Vaskršnjeg posta i pripreme za proslavljanje praznika Hristovog Vaskrsenja 2020. g. Gospodnje, kada nas je, po Božijem dopuštenju, zadesila nevolja epidemije virusa COVID 19, obraćamo se sveštenstvu i vjernom narodu Mitropolije Crnogorsko-primorske i Eparhije Budimljansko-nikšićke, i svim ljudima dobre volje, sljedećim pastirskim uputstvom:


1. Mi vjerujući hrišćani živimo u društvu koje pored nas čine pripadnici drugih vjera, pa i necrkveni i nevjerujući ljudi, a sve nas zajedno, kao Božija stvorenja pogađa ova stihija i opasnost moguće zaraze. Zato smo dužni da se u svemu vladamo po propisima i savjetima zdravstvene struke, objavljenih ovih dana sa zvaničnih državnih adresa. Nevolja je ista za sve, a vjerovanje i način uzdanja u Božiju silu, nijesu isti kod nas hrišćana i kod drugih ljudi. Otuda se, u ove dane, od nas traži savjesno, razumno i solidarno ponašanje – koje neće pomutiti red i poredak u državi i društvu. Naša Crkva je kod vas, zajedno sa svima vama. Sve ljude voli i za sve se Bogu moli. Naš uzvik: ”ne damo svetinje” važi i ovdje jer svaki čovjek je svetinja koju treba štititi i braniti od bilo kakve zaraze i grijeha.

2. Svim vjerujućim ljudima, naročito onim starijim od 65 godina, očinski savjetujemo da ne napuštaju svoje domove, čak ni onda kada je u pitanju potreba za bogosluženjem i pričešćem Svetim Tajnama. Svakog od njih, pričestiće nadležni sveštenik, u njihovom domu, i po njihovoj izraženoj volji i zahtjevu. Možemo i treba da svi vjerni pretvorimo svoje domove u hramove, po riječi atinskog Arhiepiskopa Jeronima, da u njima ujedinimo svoja srca, tražeći zdravlja i milost Božiju za sve ljude. Da se uvijek sjećamo da je hrišćanska ljubav pokretač za zaštitu sve braće naše. Boravim u domu, zato što volim svog bližnjeg. Bog je svuda prisutan kroz našu molitvu i ljubav.

3. Higijenu u hramovima treba držati, kao i do sada, u besprekornom redu, kako nalaže crkvena tradicija i odnos poštovanja prema svetinjama (ikone, krsta, bogoslužbenih knjiga i ostalih predmeta i crkvenih sasuda). Hramovi treba da su otvoreni i provjetreni od jutra do večeri, kako bi vjernici mogli stupiti u njih i obaviti svoju molitvenu potrebu.

4. U dane služenja Svete Liturgije, tokom sedmice i u nedjeljeni dan – vjernici će biti obavješteni o rasporedu službi u svim gradskim i prigradskim hramovima, kako bi se obezbjedilo u njima učešće vjernika, a opet – u skladu sa propisanim zdravstvenim mjerama (rastojanje među ljudima – bilo da se radi o zatvorenim ili otvorenim prostorima).


5. Vjernima posebno naglašavamo da je Sveto Pričešće ostvarenje iste one zajednice sa Gospodom koja nas u punoći čeka u Carstvu nebeskom i da je Hristos zaista istinski i konačni Ljekar duša i tela naših, te da Tijelo i Krv Gospodnja, koje se primaju za zdravlje duše i tijela, nikako ne mogu biti uzrok bilo kakve bolesti niti prenosilac zaraze. Međutim, isto tako Sveto Pričešće, ne predstavlja magijsku zaštitu od virusâ i zaraznih bolesti koje nam prijete sa drugih strana ─ izvan svetog Putira ─  prilikom dolaska u crkvu, ili povratka svojim domovima, ili boravka u zaraženim sredinama. Zato je neophodno da praktikujemo sve mjere zaštite koje je država propisala. Ko god se neodgovorno ponaša u datim okolnostima zapravo kuša Gospoda Boga svoga, a nerijetko i sablažnjava braću i sestre svoje (Episkop bački Irinej).

6. Za sve druge duhovne bogoslužbene potrebe (ispovijest, krštenje, opijelo, parastos i sl) preporučujemo vjernicima da u dogovoru sa parohijskim sveštenikom, preduzmu sve – kako bi se pomenute sveštenoradnje obavile u skladu sa svim propisanim zdravstvenim mjerama. Koliko nam treba duhovna pomoć i zaštita – prizivanjem Blagodati Božije, kroz crkvene molitve, u istoj mjeri se od nas traži krajnja odgovornost u pogledu sprovođenja onih mjera koje štite i nas same i druge ljude oko nas, od opasnosti epidemije koja ubija ljude širom svijeta.


7. Crkva Hristova svoja bogosluženja nije obustavljala ni u daleko težim uslovima srednjovjekovne kuge, raznih kolera i groznica, pa ni skorašnjih epidemija s kraja 20. i početka 21. vijeka. I nikada, u tim okolnostima, nije se desilo, da se kroz crkvene skupove ili u vezi sa njima, prenosi ni jedna od zaraznih bolesti. Takva je naša vjera i takav je naš odnos prema duhovnim svetinjama. Međutim, da bismo pomogli cijelom našem duštvu, u pogledu sveopšteg, prijeko potrebnog, disciplinovanja i međusobnog ugledanja, pozivamo sve, još jednom, da se sve gore navedeno, poštuje, kao najveći i najjasniji Božiji blagoslov.

8. Po divnoj riječi Svetog Grigorija Bogoslova i ova epidemija je ”oblačak koji će brzo proći”. Zato ne plašimo se, strah i panika je najopasniji virus, ali po onoj narodnoj ”čuvajmo se da nas i Bog sačuva”. Pokazujemo odgovornost zato što volimo Boga i bližnje a ne zato što strah kuca na naša vrata.
 

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije

Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije


  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: © Mitropolija/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da mu je potvrđena vest da za nekoliko dana SAD uvode kompletne sankcije protiv Naftne industrije Srbije (NIS) zbog ruskog vlasništva. Kad je neka...


«Odlučnost Zapada da po svaku cenu progura svoju neokolonijalnu hegemoniju ovaplotila se u agresiji NATO protiv Jugoslavije 1999, uz rasparčavanje ove države u centru Evrope, a sada i u...

«Odlučnost Zapada da po svaku cenu progura svoju neokolonijalnu hegemoniju ovaplotila se u agresiji NATO protiv Jugoslavije 1999, uz rasparčavanje ove države u centru Evrope, a sada i u...


Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović saopštio je da su dve od tri osobe uhapšene na Kosovu i Metohiji zbog natpisa \"Kosovo je Srbija\" na tablicama njihovog vozila pripadnici...

Postoji opšti konsenzus da je Bajina Bašta najlepša opština u Srbiji i značajan turistički centar sa ogromnim potencijalom za razvoj turizma,poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane.Da bismo iskoristili taj potencijal...



Ostale novosti iz rubrike »