Sve duža je kolona ljudi koji nakon molebana u Crkvi Svetog Spasa na Toploj kreću u mirni molebni hod, večeras prema Igalu. Znalci kažu, bilo je oko sedam hiljada učesnik pred kojima je na Toploj besjedio protojerej, paroh luštički Nikola Urdešić.
– Probudila je našu prirodnu uspavanost, našu ljudsku slabost upravo bezumnost pojedinih političara koji su donijeli Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Učinili su to tako da se poslije 2000 godina ispunjavaju riječi velikog Cicerona da „što je bliži kraj imperije to su bezumniji njeni zakoni“, rekao je otac Nikola Urdešić i potom savjetovao:
– Uprvo zbog toga toga treba da stojimo smjerno i uspravno kao naše voštanice, treba da se ugledamo na našeg Svetoga Savu, Svetoga Petra Cetinjskog, Svetoga Vasilija Ostroškog, na Stefana Piperskog, treba da se ugledamo na Svete mučenike prevlačke, jakobinske, koritske, treba da se ugledamo na ispovjednika vjere Hristove, Kirila Bokeškog i dalmatinskog a sve to vrijeme treba da budemo mudri kao što je bio Sveti Petar Lovćenski, neka bi dao Gospod da u miru i ljubavi dočekamo Roždestvo Njegovo i da poslije toga ostanemo ovako sabrani u ljubavi u ime Božije! Neka bi dao blagorazumije da svi kao što je Hristos jedan, da budemo jedno onoga dana kada se današnji dan bude nazvao jučerašnjim.
U Igalu je okupljeni narod pozdravio protojerej stavrofor Nikola Todorović, zahvalivši crkvenom namjesništvu, narodu i predstavnicima lokalne vlasti što ovim “sabranjima ispovjedamo ime naše i prezime, odanost vjeri i otačastvu”. Podsjetio je potom da je bio sveštenik u Italiji, Holandiji, Americi, i da su svuda „oni koji znaju kako mi dišemo prepoznali Patrijarha Pavla kao svojega svetitelja“.
– A onda ovaj surovi život donese nam ovu surovu istoriju upravo sa zapada. Zato pozdravljam njenu ekselenciju Džudi Rajnke, ambasodorku Amerike u Crnoj Gori, pozdravljam je kao američki državljanin, Srbin iz Crne Gore, i želim da joj poručim da se osjeća u našoj Crnoj Gori dobrodošla, ali i da je zamolim da pozove našeg Mitropolita i naše arhijereje i naše sveštenstvo na razgovor, da čuje naš glas, našu poruku da smo mi narod Božiji, da smo mi sveti narod, da svetitelje rađamo a svetitelji nas preporađaju. I prenesite naš glas do vašeg predsjednika i recite mu da je ovo borba ljudi dobre volje, koji znaju šta je mir, koji znaju šta je demokrartija, borba ljudi koji svakoga poštuju, ali cijene svoje, rekao je Todorović.
Zoran Lazarević predsjednik Crkvene opštine topaljsko hercegnovske, osvrnuo se na saopštenje OO DPS u kome se pozivaju pravoslavni vjernici da “ne nasjedaju na manipulacije sveštenstva da će pravoslavni hramovi biti oduzeti”.
– Rekli su da to nigdje u zakonu ne piše… a u članu 64 jasno se otvara mogućnost da se SPC oduzmu hramovi, groblja i zemljište u Crnoj Gori. Otvara se mogućnost da se ti hramovi pretvore u muzeje. To piše vrlo jasno i decidno, rekao je Lazarević i dodao da smo se vratili na 1945. godinu.
Lazarević je potom uputio molbu svim svojim brojnim prijateljima, članovima i simpatizrima DPS “da javno i jasno kažu da se ne slažu sa ovim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Ta njihova jasnoća neće uticati da budu manje lojalni svojoj stranci, a biće najveći zalog naše zajedničke budućnosti.
Danijela Đurović, potpredsjednica hercegnovske Opštine nazvala je Zakon o slobodi vjeroispovijesti “političkim programom jednog ateiste koji je na nas, na naše crkve, na našu vjeru udario, ali ne damo se”.
– Herceg Novi je slobodarski grad. Borili smo se još u vrijeme Topaljske komunitadi za svoj jezik, za svoje pismo, za pravo da se Bogu molimo u našim crkvama i u našim manastirima. A danas, u vrijeme naše Crne Gore, nam sve to zatiru. Hoće prvo da uzmu naš jezik, i pismo, a sada i naše crkve i manastire.To im ne damo, to ćemo i životom braniti…jer crkva je ta koja nas je uvijek držala na okupu, tu smo uvijek nalazili spasenje. To je jedino mjesto koje moramo da čuvamo za naše potomke slijedeći naše pretke i gradeći budućnost, rekla je Đurović.
Ona je podsjetila da je Herceg Novi grad nosilac oredena Sv. Save, Svetosavski grad u kome su i manastir Savina i mala crkva Svetog Save i cijela Savina posvećene svetom Savi utemeljitelju naše srpske, svetosavske, pravoslavne crkve. Herceg Novi je grad koji slavi slavu, prenos moštiju Sv. arhiđakona Stefana, prvomučenika, koji je na umoru rekao – oprostite im grijehe ove i neka im se ne uračunaju. Mi danas ustajemo i možemo da kažemo, ne opraštamo im grijehe, a molićemo se za dušu tih grešnika… Sve do Božića borićemo se molitvom, a od Božića svakim potrebnim načinom jer ono što nam je najvažnije, vjeru, Crkvu i svetinje ne damo!
Olivera Doklestić, govorila je u ime NVO Srbski soko, SKPD Prosveta i Matica Boka. Pozvala se na rodoslov svoje porodice star više od tri vijeka a po majci četiri i poručila:
– Sve crkve ovdje je gradio narod, vi ste gradili i vaši preci, pastiri Božiji, sveštenstvo. Nijednu crkvu nije gradila država, samo i jedino narod, rekla je Doklestić.
Jovan Subotić istakao je da nikada nije vidio niti imao čast da govori na veličanstvenijem skupu.
– Večeras ste me uvjerili u ono što odavno znam – da živim u najljepšem gradu na svijetu, koji osim najljepšeg mora, sunca ima i najljepši narod. Večeras sam uvjeren da smo na pravom putu, a i koji bi to drugi put bio osim Hristov put. Vjerujem da smo ovom litijom već ojdbranili naše svetinje. Vjerujem da ćemo, ukoliko nastavimo da ispovjedamo Gospoda na ovaj način, da prisustvujemo liturgijama, da u ponedeljak naložimo badnjake i kod kuće i kod hramova, da proslavimo Božić kako dolikuje, da budemo kod hramova na Sabor Presvete Bogorodice 8. januara i na Šćepandan 9. januara, da smo već odbranili hramove, kazao je Subotić.
Šantićevu pjesmu “Naša mila Boko” recitovao je nadahnuto kao i uvijek dječak Miloš Bogdanović, dok su duhovne pjesme izvele ubjedljivo, talentovane, Marija Vidaković i Teodora Božović.
Otac Zoran Miljanić pozvao je na novi moleban i sutra od 17 sati kod Crkve Sv Spasa, a molebna šetnja nakon toga biće organizovana do manastira Savina.
I molebanu i sabranju u Igalu prisustvovali su predsjednik Herceg Novog Stevan Katić i potpredsjednik Miloš Konjević.