Novi ruski ustav: Spoj carskog i sovjetskog nasljeđa

05.03.2020. god.

"U vrijeme dok se svijet sprema za borbu protiv pandemije korona virusa, u Rusiji su glavna tema ustavne reforme. Najavljene su neposredno nakon iznenadne ostavke vlade Dmitrija Medvedva"

U vrijeme dok se svijet sprema za borbu protiv pandemije korona virusa, u Rusiji su glavna tema ustavne reforme. Najavljene su neposredno nakon iznenadne ostavke vlade Dmitrija Medvedva.

Odmah nakon izbora nove vlade, na čelu sa Mihailom Mišustinom, obrazovana je Komisija za pripremu izmjena Ustava Ruske Federacije. U radu komisije učestvovali su uglavnom zvaničnom Kremlju lojalne javne ličnosti i društveno-politički aktivisti. Prve procjene i spekulacije u inostranim krugovima bile su da će ustavne promjene primarno motivisane učvršćenjem vlasti Vladimira Putina i njenom očuvanju nakon isteka četvrtog predsjedničkog mandata. Međutim, ubrzo je postalo jasno da je misija ustavnih promjena znatno šira i da uključuje očuvanje tradicionalnih vrijednosti, podizanje nivoa socijalne zaštite i što je posebno interesantno, predviđa posebne mjere zaštite teritorijalnog integriteta, navodi Igor Damjanović za IN4S.

Po novom Ustavu Ruske Federacije biće zabranjeni čak i pregovori o predaji, ili razmjeni teritorije. Time će vjerovatno biti stavljena tačka na pritiske Zapada da se Ukrajini vrati Krim, odnosno Japana, koji nikada nije prestao da pretenduje na 4 Kurilska ostrva izgubljena u ll svjetskom ratu. Znatno diskretnije, ali takođe prisutne su pretenzije Letonije i Estonije, koje manje djelove Pskovske i Lenjingradske oblasti smatraju svojim istorijskim teritorijama, Njemačke prema enklavi Kaljiningrad, a ne tako davno bile su itekako žive separatističke težnje u republikama Sjevernog Kavkaza.

Odredbe koje će zabraniti čak i pregovore o komadanju teritorije ruske države, vjerovatno će dovesti do novih tenzija u odnosima sa susjedima i globalnim rivalima na Zapadu. Međutim, sa druge strane očekuje se da će naići na odobravanje domaćeg stanovništva, koje je plebiscitarno podržalo povratak Krima u sastav Rusije 2014. godine. Očekuje se da pored odredbi za učvršćenje teritorijalnog integriteta, građane za podršku ustavnim promjenama motivisati i garancije socijalno ranjivim grupama. Tako će posebnim ustavnim odredbama minimalna cijena rada biti direktno vezana za neophodne troškove života, a uvodi se i ustavna obaveza stalnog usklađivanja penzija.

Prirodno je da namjera da socijalna zaštita postane neposredna ustavna kategorija izaziva nezadovoljstvo poslovnih krugova, koji će biti prinuđeni da radnicima plaćaju veće plate, a zbog većih penzija i uspostavljanja drugih socijalih davanja, za očekivati je da dođe i do povećanja poreskih obaveza vlasnika krupnog kapitala. Međutim, glasnog protivljenja u ruskom društvu ustavnim promjenama za sada nema, jer bilo koja nezadovoljna struktura trudi se da izbjegne suočavanje sa optužbama da se bori protiv široke socijalne zaštite stanovništva. Ostaje svakako da se vidi, na koji način će ovaj dio ustavnih promjena populističkog karaktera biti praktično implementiran.

Početkom godine, bez obzira na to što se Rusija trenutno ne nalazi u sjajnoj ekonomskoj situaciji, zvanični Kremlj donio je niz zakona podrške porodici, uključujući i nove garantovane dotacije za rođenje prvog djeteta. Po novom ustavu jasno će biti definisano da brak predstavlja zajednicu muškarca i žene, a posebno će biti pomenut i značaj vjere u Boga, kao i sjećanja na žrtvu predaka. Patriotske i tradicionalne komponente novog ustava mogle bi pružiti uporište za nove zakone i druge pravne akte koji bi djelimično ograničili abortuse, usložili mogućnost razvoda braka, podsticali natalitet, pozabavili se problemom odliva mozgova i nedostatka radne snage.

Čini se da ruske građane gore navedene ustavne promjene znatno više interesuju od onog apstraktnijeg dijela, koji se odnosi na strukturne reforme državne vlasti i političkog sistema. Moj utisak je da zvanični Kremlj novi ustav pokušava da oplemeni, u narodu popularnim elementima iz carskog i sovjetskog nasleđa, o kojima prethodni ustav usvojen decembra 1993. godine nije vodio dovoljno računa. Iz carskog nasleđa uzeti su tradicionalne vrijednosti i patriotizam, a sovjetskog ustavna zaštita radnika, penzionera i drugih socijalno ugroženih grupa.

Rad na ustavnim promjenama u komisiji zaključen je krajem februara mjeseca. U ponedeljak je predsjednik Putin definitivan Predlog izmjena ustava predao donjem doma parlamenta – Dumi. Nakon što predlog prođe raspravu u parlamentarnim tijelima, o izmjenama ustava glasaće se na referendumu, zakazanom za srijedu 22. aprila. Posebnom uredbom 22.april proglašen je za neradni dan na cijeloj teritoriji Ruske Federacije.

Apsolutna podrška građana ustavnim ne dovodi se u pitanje, dok bi izlaznost, u svijetlu prijetnje korona virusa, mogla da bude i ne tako naročito ubjedljiva.

Igor Damjanović, IN4S

Izvor
Tanjug
foto: © RIA Novosti / Aleksandr Kondratюk/ vostok.rs

Povezane teme
Rusija
zakoni
prava

Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

PREDHODNA NOVOST

SLEDEĆA NOVOST

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Pogibija američkog vojnika: ko ratuje na strani Ukrajine?

Krajem oktobra u ruskim i svetskim medijima provukla se informacija o pogibiji američkog najamnika, koji je učestvovao u ratnom sukobu na teritoriji Ukrajine. Prema javno iznetim podacima, on se...

Zoran Tomašević: Kad valja slediti primer Evrope

Ponovo se vraćamo temi takozvanog „Registra štete pričinjene Ukrajini“. Podsetimo da se uprava datog Registra odlukom Saveta Evrope nalazi u Hagu i da su na njegovom čelu predstavnici same...

Globalna NATO agresija i mi

Ako iko ima i pravo i obavezu da se zakonski ogradi od NATO uticaja, onda je to Srbija, kao najveća žrtva NATO zločina. Pokušaji kompromisa i saradnje sa NATO...

Klub onih koji žele da opljačkaju Rusiju ili Registar štete Ukrajine

Borbena dejstva u Ukrajini još nisu ni blizu kraja, ali su zemlje kolektivnog Zapada već počele da se bave tradicionalno najvažnijim pitanjem za njih — finansijskim, stvorivši „Registar štete,...

Perspektive Balkana, ili: Crnogorci ne ljube lance

U produžetku Krimskog rata ubijen je Knez Mihailo Obrenović jer se drznuo da u saradnji sa Rusijom radi na stvaranju Balkanskog saveza. Na presto je doveden njegov rođak Milan,...

Urušavanje demonokratije

Svojom ekonomskom, moralnom i vojnom moći, Novi svet koji gradi svetska većina, uz pomoć naroda Zapadne Evrope i Severne Amerike, uskoro će prinuditi ekipu iz Vašingtona na mir u...

Ostale novosti iz rubrike »